Biomasa kao gorivo za toplane

Centralno Evropski Forum za Razvoj CEDEF, je organizovao treći po redu CEDEF Javni dijalog: Daljinsko grejanje u Srbiji – KOGENERACIJA i NAPLATA TOPLOTNE ENERGIJE PREMA UTROŠKU, koji je održan pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine RS, Pokrajinkog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine APV, JP Elektroprivreda Srbije, a u saradnji sa PU "Toplane Srbije" i Upravom za energetiku grada Beograda.

toplana-grejanje

Učesnici trećeg CEDEF Javnog dijaloga su potvrdili da je potencijal biomase kao najvećeg izvora obnovljive energije u Evropi i dostupnog resursa u Srbiji izuzetan, ali neiskorišćen. Danas je više od 90% proizvodnje toplotne enegije u sistemima daljinskog grejanja u Srbiji je zasnovano na direktnom korišćenju fosilnih goriva, dok se u EU fosilna goriva koriste samo u 15% slučajeva za proizvodnju toplotne energijie.

 

"Svaki megavat iz obnovljivih izvora energije nam je važan i mi ćemo kao ministarstvo sve učiniti da Srbija bude energetski nezavisna i energetski efikasna", izjavio je otvarajući skup Vladimir Atanacković iz Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine Republike Srbije.

 

On je potvrdio da bi za 15 toplana u Srbiji u naredne četiri godine trebalo ispitati mogućnosti, kroz izradu prethodnih studija izvodljivosti koje su u toku, da pređu sa korišćenja mazuta, uglja i gasa na biomasu: Bajina Bašta, Čačak, Jagodina, Kikinda, Kladovo, Knjaževac, Kosjerić, Negotin, Nova Varoš, Novi Pazar, Priboj, Šabac, Trstenik, Velika Plana i Zrenjanin.

 

"Ovim opštinama i svim drugim koje su napravile analizu o isplativosti prelaska biće dostupna sredstva u iznosu od 100 miliona evra koja su obezbeđena preko Nemačke razvojne banke KfW. Trenutno postoje takve studije u Pančevu, Kruševcu i Rumi, dok je Subotica na pragu odluke o izgradnji CHP postrojenja na biomasu", rekao je Atanacković.

 

Prelazak na biomasu će smanjiti potrošnju fosilnih goriva i ukupne emisije CO2, uticaće na poboljšanje ukupne energetske efikasnosti, na smanjenje troškova proizvodnje energije, na poboljšanje kvaliteta vazduha, poboljšanje kvaliteta i pouzdanosti napajanja krajnjih korisnika, na stvaranje mogućnosti za proširenje sistema daljinskog grejanja ali i stvaranje mogućnosti za nova radna mesta u lancu obezbeđenja i korišćenja biomase.

 

Takođe, jedan od ciljeva Trećeg CEDEF Javnog dijaloga bio je da razmotri ekonomske efekte primene naplate toplotne energije prema utrošku, načine kojima će to biti sprovedeno, kao i prednosti za lokalnu zajednicu i toplane. Takav model naplate, prema Zakonu o efikasnom korišćenju energije, toplane u Srbiji će morati da uspostave do 2015. godine. Za sada, takav obračun u Srbiji imaju Subotica, Šabac, Bečej i Sombor, a od ove grejne sezone to najavljuju i toplane u Čačku, Nišu i Pirotu.

 

Direktor JKP "Subotička toplana" je rekao da : "tokom 2012. godine, JKP "Subotička toplana" Subotica je uz finansijsku podršku KFW-a započela izradu Studije izvodljivosti, za izgradnju kogenerativnog postrojenja na biomasu u Subotici. Studija izvodljivosti završena je polovinom 2013. godine i postrojenje je optimizirano na 10 MW toplotne energije i 5MW električne energije. Planirano je da se postrojenje izgadi i pusti u rad najkasnije do 2017. godine. Ukupna investiciona vrednost postrojenja procenjena je na 27 miliona evra. Postrojenje de proizvoditi 40 miliona kWh električne energije i 40 miliona kWh toplotne energije, što ujedno predstavlja više od 40% sadašnjeg nivoa proizvodnje toplotne energije".



KOMENTARI

  1. djomla kaže:

    Ukoliko obratite pažnju na stariji crep u okolini Toplane videćete da on nije narandžast već crn. Uzrok su emisije iz Toplane koja je u Subotici smeštena nadomak centra grada.

     

    Pozicija ima svoje prednosti kada su gubici u pitanju, ali i svoje mane kada je zagađenost vazduha u pitanju ili pak transport sirovina. Gas nije problem stransportovati ali bio masu. Hm… mislim da će grad ozbiljno morati da se pozabavi putnom infrastrukturom ili će se opet u ceo posao uključiti Železnica Srbije. Mada ne bi me iznenadilo da se po tom pitanju ništa ne preduzme.

     

    Ne treba zaboraviti da je nekada postojao kolosek do Toplane koji je u međuvremenu delom preasfaltiran, a koji se vema lako može vratiti u funciju.

     

    U svakom slučaju podržavam ideju da se pored proizvodnje toplotne, realizuje sistem koji će proizvoditi i električnu energiju.

  2. Neša kaže:

    Od sve priča uradiće se… ništa, sem što će se uzeti novac. U ovom gradu apsolutno nema volje za bilo kakvom konstruktivnom inicijativom sem za izrade studija izvodljivosti i raznih planova. Ovo o čemu se govori u tekstu je od Subotice daleko kao odavde do večnosti. Što se proizvodnje električne energije tiče, termoeletrane su neisplativi proizvođači električne energije u odnosu na štetu po sredinu. Teška je budalaština navesti da će se proizvoditi 5 MW električne energije kada Subotica troši čak oko 200 MW, dakle 40 puta više!. I Novi Sad se "trti" sa svojom TE koja samo zagađuje grad a od nje nema skoro nikakve koristi sem u političko-autonomaško-marketinške svrhe.

    Dovoljno je pogledati tabelu efikasnosti za pojedine vrste goriva pa zaključiti KATASTROFALNO tačan podatak koji ne ide u prilog ovom "genijalnom" planu a to je da je efikasnost elektrana na biomasu samo JEDAN ODSTO dok se najefikasnija tehnologija za proizvodnju električne energije nalazi u hidroelektranama gde se približno 80 posto energije vodotoka pretvori u električnu energiju:

    preuzeto sa: http://www.hep.hr/oie/oie/malaefikasnost.aspx

  3. djomla kaže:

    Nešo, hidroelektrane jesu najprofitabilnije ali samo ukoliko je akumulativna HE (kao Đerdap) koja ima akumulaciju u vidu jezera. Mini HE se prave po principu protočnih elektrana koje nemaju branu i jezero a samim tim i konstantan protok vode i pritisak na turbinu, već kao i u slučaju vetra u zavisnosti od količine vode u vodotoku ostvaruju pritisak na turbinu.

     

    To su osnovne i koncuptualno potpuno različiti sistemi koji utiču na to da se upotrebljavaju i potpuno različiti generatori (el. mašine koje služe za konverziju mehaničke energije u električnu). Zato se kod akumulativnih HE koriste sinhrone mašine sa velikom upravljačkom opremom a kod protočnih ili vetra koriste asinhrone mašine. U osnovi, singore proizvode a asinhrone troše reaktivnu energiju.

     

    Elem, ovde se postavlja jedno pitanje. Imaš vodu temperature 10 stepeni. Potrebno ti je da utrošiš X kalorija da je zagreješ do temperature pogodne za grejanje i X+Y kalorija da je dovedeš do stanja pare, preumeriš je na turbiju, on deo energije pretvori u električnu a deo se odvede za potrebe grejanja. Postavlja se pitanje koliki je Y? Jedan seminarski rad…

     

    Proizvodnja el. energije je veoma skupa ukoliko se dobija od gasa, jeftinija je ukoliko se bodija od ugla a najjeftinija je ukoliko se dobija od reke jer se reka ne plaća, niti je treba transportovati do elektrane. Ali, u zimskom periodu često se dešava da Srbija ostane bez el. energije i da smo primorani da uvezemo određeni kolicini od suseda – hitno. Tada su cene žestoke jer zimi cene rastu pošto i potražnja i potrošnja u celoj Evropi raste. Pokazalo se da je bilo jeftinije negde skladištiti gas preko leta i proizvoditi el. energiju na gas, nego raditi uvoz kada je ta energija najskluplja.

     

    Iz tog razloga se elektrana u Novom Sadu koristi, a preko leta se čuvaju zalihe i u HE. To se izmeđuostalog radi jer smo pre dve godine imali problem i sa TE Tesla pošto su niske temperature paralizovale mašine a ugalj se usred velikog snega natopio.

     

    Bio masa je energent koji mi u Vojvodini prizvodimo tokom leta. I ima svoju cenu, za razliku od vode, vetra i sunca. Ali proizvodnja el. energije može biti itekako isplativa ukoliko se ona proizvodi u trenucima kada je njena cena velika. Takođe, potrošićemo nešto što sami proizvedemo na našim njivama a nećemo od Rusa kupovati gas.

  4. jasso kaže:

    necu mnogo da pametujem,ovi opet otkrili da cukanjice mogu da gore,a to su znali jos nasi pradidovi…

  5. DD kaže:

     

    jasso:

    necu mnogo da pametujem,ovi opet otkrili da cukanjice mogu da gore,a to su znali jos nasi pradidovi…

     

     

    nisu cukanjice nego inace otpadni materijal, tipa slame, piljevine, otpada prilikom obrada biljih proizvoda. tj nesto sto se inace baca a pravilnim briketiranjem se dobija kaloricnost mrkog uglja.

  6. jasso kaže:

    @DD

    znam ja to,ali sam samo ironicno to napisao,jer nam unazad 5-6 godina svake godine to serviraju,ali nikad nista ne bude…

  7. gfk kaže:

    sad se baca ali ako naprave toplanu na bio masu onda se vise nece bacati nego ce se prodavati.

    Seljak nije lud da da slamu ili kukuruzovinu.

  8. Neša kaže:

    @djomla

    citat: "… hidroelektrane jesu najprofitabilnije ali samo ukoliko je akumulativna HE (kao Đerdap) koja ima akumulaciju u vidu jezera…" 

    Srbija ima brze reke i akumulaciju

    citat: "… Proizvodnja el. energije je veoma skupa ukoliko se dobija od gasa, jeftinija je ukoliko se bodija od ugla a najjeftinija je ukoliko se dobija od reke…" 

    Rusija ima gas, Srbija ima ugalj i brze reke

    citat: "… bio masa je energent koji mi u Vojvodini prizvodimo tokom leta…."

    Cena proizvodnje "vojvođanskog" goriva je izuzetno visoka

    citat: "… nećemo od Rusa kupovati gas…"

    Čini mi se da prethodne dve stvari objašnjavaju celu pozadinu "priče". E, pa dragi moji Vojvođani, ako ne želite ruski gas i srpski ugalj i reke, čini mi se da se nećete ni ogrejati ni osvetliti jer je Vojvodina izuzetno siromašna energentima. Doduše, nisu građani krivi što im niko nije rekao da autonomija košta ali su krivi što to sami ne shvataju ako već od njih političari kriju. Voleo bih da se za desetak godina ponovo svi sretnemo na nekom sajtu pa da razmenimo iskustva o standardu ponosnih ali siromašnih građana nove države koji će tada kukati još više nego danas jer danas kukaju više nego pre 13 godina a tada su kukali jer im nije Sloba valjao a pre njega ni Tito a danas ti isti kažu da si i jedan i drugi bili u pravu i da je bilo bolje u vreme njihovog "diktata" i "nedemokratije". Sve me ovo podseća na Šešeljeve reči koje bi parafrazirajući ga mogle da glase "a vi građani samo dalje nastavite po starom pa ćete na kraju morati da pojedete sva g**** koja ste izas****". Izvinjavam se za rečnik ali metafora se baš namestila!!!

  9. Palicki_treset kaže:

    Ma Djomla je fain u pravu. Ima na Palicu treseta za celu Vojvodinu. Samo se ovaj umni tj veleumni gradonacelnik nije setio toga. Treba samo da naruci projekat za par miliona evrica ko podzemnu garazu. Otvoricemo rudnik i Subotici dobro i neovisnu Vojvodinu. Samo da ovaj glupavi narod shvati da smo mi bogata pokrajina bogatija od Rusije samo nam fali da nas neko prosvetli. Racunica je jednostavna x + y = z to je resenje Z je i struja i grejanje. Dakle kad budemo nezavisni ima da se grejemo i trosimo struju na X + Y = Z

     

    Sve se meni cini kakve tupsone imamo da cemo duvati u one propelere koje proizvodi Simens da dobijemo malo struje za tumaranje po mraku.

  10. zorandjala kaže:

     

    gfk: sad se baca ali ako naprave toplanu na bio masu onda se vise nece bacati nego ce se prodavati. Seljak nije lud da da slamu ili kukuruzovinu.  

      …vi mora da ste rodjeni i zivite na tavanu ,ko normalan baca slamu i kukurozovinu,to sluzi za prostirku pod stoku a baca se tek kao stajsko djubrivo, kukuruzovinujedu krave a ogrizine ili preostale stabljike sluze za ogrev u paorskimpecima.jedina sansa je da miskovic i slicna vlastela daju dzabe sa svoje zemlje.

  11. gfk kaže:

    zorandjela

    Upravo sam to i napisao samo skraceno

  12. EnergijaBiomasa kaže:

    Za nafto, premogom in zemeljskim plinom je biomasa z 10 odstotki četrti največji vir energije na svetu. Tudi v Sloveniji, predvsem zaradi dragega kurilnega olja, postaja lesna biomasa vse bolj popularna za ogrevanje! smiley

OSTAVITE KOMENTAR

+ 8 = 14

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 9 + 10 ?
Please leave these two fields as-is: