Pad broja zaposlenih

U Vojvodini prošle godine za 2,5 odsto manje zaposlenih nego pretprošle, piše B92. Njih 135.000, ili četvrtina Vojvođana koji još imaju stalan posao, živi u Novom Sadu. Kada se taj broj stavi u korelaciju sa ukupnim brojem stanovnika Novog Sada, dolazi se do podatka da na jedno stalno radno mesto u proseku dolaze 2,5 žitelja najvećeg vojvođanskog grada.

.

Što dalje od njega, taj odnos je sve nepovoljniji. Tako u Subotici na jedno stalno radno mesto u proseku dolazi 3,5, u Pančevu, Zrenjaninu, Somboru i Vrbasu otprilike 4, u Inđiji, Apatinu i Bačkoj Palanci po 5, u Novoj Crnji i Titelu po 9 i kao najdrastičniji primer, u Opovu čak 18 stanovnika.

 

To je, ipak, relativan podatak” , tvrdi Miroslav Vasin, pokrajinski sekretar za rad i zapošljavanje. Kako kaže, to su gradovi, odnosno opštine, manje urbani, a više ruralni, smanjuje se i broj evidentiranih radnih mesta.

.

„To, naravno, ne znači da ljudi tamo ne rade, naprotiv, ali su pre svega vezani za poljoprivredu. Zato će nova pokrajinska vlada svakako morati maksimalno da se posveti očuvanju i razvoju života na vojvođanskom selu” , kaže Vasin.

.

S druge strane, potpredsednik vojvođanske Skupštine Igor Mirović i smanjenje broja zaposlenih i njihovu neravnomernu teritorijalnu disperziju vidi kao svojevrsnu „novosadizaciju“ Vojvodine, sličnu „beogradizaciji“ centralnog dela Srbije, ali i kao krajnju neefikasnost njene aktuelne administracije.

.

„Paradoksalno je da Vojvodina ima sve više svog novca i nadležnosti, a da se broj ljudi koji rade smanjuje. Samo budžet za ovu godinu veći je od 60 milijardi dinara. Umesto u projekte, koji će ga oploditi i stvoriti bazu za nova investiranja, novac se, iz političko-marketinških razloga, usmerava, recimo, u sportske hale koje, naravno, jesu potrebne, ali su ipak samo trošak“ , kaže Mirović.
.

Pad broja zaposlenih

.

Stalnih radnih mesta manje je u gotovo svim gradovima, uključujući i one o čijim „investicionim bumovima“ se u medijima najčešće govori. Tako je recimo u Subotici on smanjen sa 40.587 na 39.216, a u Inđiji sa 9.377 na 9.283. I u Novom Sadu je lane zabeležen pad ukupnog broja stalno zaposlenih, i to sa 136.270 na 135.027.

.

Jedina oblast u kojoj je u Vojvodini u 2011. ostvaren rast broja zaposlenih jeste državna uprava.

.

Naime, u njoj je lane radilo 17.129, a preklane 16.985 ljudi. I tu je, međutim, rast vezan gotovo isključivo za Novi Sad. Od ukupno 144 nova službenika, koji su posao dobili u lokalnim i pokrajinskim, odnosno ispostavama republičkih organa državne uprave, 123 su u Novom Sadu.

.

B92



KOMENTARI

  1. Anonimni kaže:

    novi sad rak rana vojvodine

  2. stormwatch kaže:

    Vazno je da se namiri Novi Sad, a cela Vojvodina moze da jede govna i crkava, bitno je da su novosadjani namireni i napunjeni.

  3. dimovic trajce kaže:

    Nije istina bice bolje i drugima evo sad je u modi da se dele napusteni salasi i kuce jos malo pa cemo vam pomoci oko bele kuge Jednoga dana cela Vojvodina bice velika ROMANIJA  a kako bi nam se zvao glavni grad ????????

  4. dimovic trajce kaže:

    CRNOGRAD bar 10miliona bi imao sa himnom CIGANIN SAM AL NAJ LEPSI sta kazete braco i sestre………

  5. Double P kaže:

    Kakvo je stanje u celoj zemlji, ja sam da se cela Vojvodina odvoji (gde je stupidni Canak sad kad nam treba?). Glavni grad (ma kako ja voleo da je to Subotica) bih postavio u najsiromasniji deo, da povuce razvoj.

  6. Ivica kaže:

    Ma opet bi nam glavni grad bio NS i još više bi se razvijao na uštrb drugih, administracija bi se još više uvećala, zamislite samo sva ministarstva itd…sve bi to trebalo dodatno otvoriti, naravno, u NS-u…(još kad se setim da nam treba luka na Dunavu, aerodrom itd…pa i to bi se lepo u njemu izgradilo)…i da vidiš…

    Nama ne može biti nikako bolje…neka smo mi u državi u kojoj smo i neka maksimalno koristimo dobar geofrafski položaj, pošto nam je to jedina prednost i jedini potencijal…

  7. Ivica kaže:

    I još da dodam nešto, svako malo se pojavi tekst sličan ovom i uvek sa istim zaključkom…ispadne da je SU uvek među boljima i razvijenijima, da je odmah iza NS-a…ja i dalje vidim samo nizak standard, pust centar, prazne radnje i kafiće…da li je moguće da je kod drugih još gore, ili ovi novinarski članci nemaju veze sa životom…Isto kad se radi istraaživanje za prosek plata, pa u uzorak stave samo javni sekntor + poneka jača privatna firma, i eto ti proseka…posle čudimo otkud nama tolike plate kada gotovo nikoga lično ne poznajemo da ima barem blizu tog proseka…Možda je ovaj tekst baziran na pouzdanim podacima, ali mnogo tih ljudi radi za minimalac, pa onda opet imamo lušu sliku…

  8. samotnik kaže:

    Sada sam bas jako zbunjen! Vascelu proslu godinu su nas bombardovali sa uspesima tipa, Swarowski, Siemens, kalcedonija i raznim belosvetskim bogovima, ocovima (Koliko li su subotickih brendova  samo gurnuli u provaliju?). A rezultati njihovog silnog uspeha je pad broja zaposlenih!?

  9. Ivica kaže:

    @samotnik,

    Firme koje navodiš tek kreću sa svojim investicijama…neke su već izgradile hale, neke su krenule, neke će tek da krenu…ali početak proizvodnje, a samim tim i upošljavanje ljudi, tek može da se očekuje za par meseci do godinu i više dana, u zavisnosti do koje faze je koja firma stigla…sve u svemu, nije nikakva prevara, zaista se nešto dešava…(može svako otići do Slobodne zone u malom bajmoku da se i sam, barem vizuelno, uveri).

    U međuvremenu su brojne firme zatvorene, a neke su smanjile obim proizvodnje (što rezultuje otpuštanjem viška radne snage)…pa sad, ove nove investicije bi su trebale malo da uravnoteže ovaj odnos i zaustave dalji pad stope zaposlenih, a nadajmo se i da dovedu do njenog rasta…

  10. djomla kaže:

    Danas javnost u Novo Sadu kuka kako nemaju investitore jer nemaju gradsku zemlju i upiru prste u nas i Kragujevac. Kad čitam o tome uvek se setim nas jer smo i mi bili u istoj situaciji.

    GAZDE BEZ IMETKA
    Jun 2008. godine,

    Grad Subotica nema u vlasništvu niti jedan kvadratni metar građevinskog zemljišta u radnim i poslovnim zonama i to je najveći nedostatak u poređenju sa ostalim gradovima u Vojvodini – kaže Nebojša Janjić

    Da su pregovori sa Vojskom uspeli, sada bismo imali preko 135 hektara zemljišta namenjenog za industrijske i komercijalne zone, što je vrlo respektabilna površina. Ostaje da se nadamo da ćemo otkupiti Drugu kasarnu, a do tada možemo da pokušamo da iskoristimo one kapacitete koji su uneti u Generalni plan – rekao je Kristijan Bartuš

    Grad Subotica nema ni jedan jedini pedalj zemljišta u vlasništvu u zonama predviđenim za industrijske i komercijalne sadržaje. Celokupno zemljište na kojem bi budući investitori mogli da grade proizvodne hale ili tržne i zanatske centre – u privatnim je rukama. To umnogome otežava vođenje osmišljene politike grada za privlačenje domaćih i stranih investicija, koja podrazumeva različite olakšice kakve se daju investitorima u onim sredinama koje su postale sinonim razvoja poput Inđije, Pećinca, Zrenjanina…

    IvicaSu zna koliko smo svojevremeno čekali bilo kog investitora da potrčimo na gradilište. Trenutno u Malom Bajmoku imamo radove na Simesu i Kontinentalu…

  11. Ivica kaže:

    Vrlo dobro se sećam ovog teksta, a i drugih sličnih 🙂

    Posebno mi je drago da se danas, kada je gradnja u celoj zemlji potpuno stala, kod nas ipak ulaže…znači da smo zaista poželjan grad za ulaganje sa izuzetno povoljnim uslovima, što smo oduvek i znali (čuveni izraz „kapija Evrope“)…

    Ono što ne mogu nikako da prežalim je tih nekoliko izgubljenih godina…Ako sada investitori dolaze, možete zamisliti koliko bi ih bilo pre krize 😐

  12. djomla kaže:

    Da tih godina smo izgubili korak.

    2001. velike promene
    2002. i 2003. su bile pripremne za investicije i polagano su se javljale strane kompanije jer je država postajala ekonomski sve stabilnija i privlačnija. 

    2004. kreće ubrzan razvoj gradnje da bi ona doživela svoj vrhunac 2006. i 2007. Tada se u celoj Srbiji gradilo. Stanovi, poslovni prostori, marketi, šoping molovi, industrija itd… I u Subotici se gradilo, ali mnogo manje nego u drugim gradovima. 

    Mali Bajmok je svetla tačka grada trenutno. Jedino što još ne mogu da prebolim je nedostatak investitora na Paliću.

  13. samotnik kaže:

    Hvala na informaciji moje nedoumice su sada manje. Dakle ostaje nam nada(zbog sviju nas) da kada se stvari zahuktaju ima sanse da se zaustavi trend nezaposlenosti. Mada se ja i dalje nemogu odupreti utisku da nudeci strancima prilicno dobre uslove i cinjenicim da imamo jeftinu radnu snagu, nije bas najbrilijantniji nacin da se razvije privreda jedne zemlje(ili cak i nije nacin?). Kako bilo ja se najdublje nadam da svoj post necu morati prepisati iduce godine u ovo vreme.

  14. Ivica kaže:

    Mora se krenuti od nečega…i Kina je tako renula i evo je sad u trci za najmoćniju svetsku ekonomiju…

    Svakako loše poređenje, pošto mi nemamo ni blizu dobre uslove kao oni, ali bitno je privući strani kapital, pošto sopstvenog nemamo…Istina je da ti proizvodi nisu za naše tržište, ali jednoga dana će možda i biti…u ovom trenutku se borimo za egzistenciju i to znači da moramo da radimo!!! Povećanje zaposlenosti za sobom vuče i rast domaće privrede…rast kupovne moći utiče prvo na sektor trgovine, pa zatim usluga, grđevine i na kraju domaće proizvodnje (bolje bi bilo kada bi moglo obrnuto, ali zbog ogromnog uvoza primarnih sirovina, nužan je ovaj redosled)…

    Da skratim, jednoga dana će se ove investicije direktno podsticati domaće ulagače (a i strane u neke druge privredne grane)

  15. djomla kaže:

    samotnik, kad je u pitanju privreda u globalu, očigleda je pad, i tu nema dileme. Ali bi taj pad u Subotici bio i veći da nisu došle strane frime.

    1. Mislim da se dobro radi kada je u pitanju privlačenje stranih investitora.
    2. Ali isto tako mislim da se katastrofalno radi i radilo svih ovih godina kada su u pitanju domaće firme i domaće tržište. Prve svega tu mislim da proces privatizacije koji je katastrofalno odrađen. Naravno ne izmišljam toplu vodu, to svi znaju.

    Sa jedne strane dobro je što Simens širi kapacitete, ali sa druge strane nedopustivo je da centar brašnarstva u Srbiji „Fidelinka“ doživi kolaps. I da Subotica kao poljoprivredni grad nema poštenu mesaru (apelujem na 29.novembar).

    Postoji i dobro i loše.

  16. samotnik kaže:

    Ivice slicnom linijom nam teku misli, te zato sam i mislio da strana ulaganja mogu posluziti tek kao finansijska inekcija u razrusenu nam privredu. Meni kao laiku se cini da se upravo djomla dotakao pravog problema, u delu gde predocava dobro i lose. Upravo primeri „Fidelinke“ i „29 novembra“ dobro pokazuju sta je lose u nasoj privredi. Dakle nasa privreda je sve manje sposobna da prihvati i obradi sirovine. A ako ne mozemo da obradimo sirovinu, ne mozemo napraviti ni poluproizvod ni priozvod! Dakle izgubili smo citavu liniju proizvodnje( gomilu radnih mesta), na mesto toga uvozimo gotov proizvod. Tako nasi novci odlaze u ekonomije drugih drzava. ’29. novembar’ bi bio primer proizvoda koji je vec stekao neko ime i imali su svoje kupce i koliko toliko sigurno trziste. Naravno nije jedina fabrika koja je imala prepoznatljiv brend a unistena je kozna iz kojih razloga! A cak i seljak retko kolje koke koje jos nose jaja.

  17. Ivica kaže:

    Djomla je naveo uzrok, a ja posledicu, odnosno neki vid rešenja…

    Naravno, sada su nam je potreban strani kapital jer domaći nemamo, a nemamo mo ga jer smo ga sami uništili…Pola toga tokom 90-tih, a pola lošom privatizacijom…stvar je jasna, povratka nema…kao da smo se tek sada malo otrgli pa je država preuzela Bratstvo (mislim na period propadanja pre Tatravagonke), sada grad preuzima Tržnicu itd…Da se pre par godina tako odnosilo prema sopstvenom kapitalu, danas ne bismo imali ovu raspravu…sada je svakako isuviše kasno…

    Jaka preduzeća iako možda, barem neka od njih, konkurentna svojom tehnologijom proizvodnje, ne mogu da se ožive jer su opljačkana i zatrpana ogromnim dugovima…

    Znači ostaje nam samo čuveni „greenfield“

  18. djomla kaže:

    samotnik:

    Dakle nasa privreda je sve manje sposobna da prihvati i obradi sirovine. A ako ne mozemo da obradimo sirovinu, ne mozemo napraviti ni poluproizvod ni priozvod! Dakle izgubili smo citavu liniju proizvodnje( gomilu radnih mesta), na mesto toga uvozimo gotov proizvod.

    Pogodili ste u centar.

    To je poseban problem naše privrede. Imamo šumu izvozimo drvo, imamo njivu izvozimo žito, imamo rudnik izvozimo rudu gvožđa. Ne pretvaramo drvo u nameštaj pa tek onda izvozimo, ne pretvaramo žito u testeninu pa tek onda izvozimo, i ne pretvaramo rudu u lim i automobil pa tek onda izvozimo.

  19. samotnik kaže:

    Upravo tako! Mozda je najcrnji scenario da nam se upravo drvo koje smo izvezli vrati kroz neki uvoz ali sada kao stolica npr. Zalosno je sto je Ivica najverovatnije u pravu da se razrusena privreda nemoze obnoviti. Dakle ostaje nam da krenemo iz pocetka. A pocetak je obrada sirovine  kojom raspolazemo i onda sve do gotovog proizvoda. Posto izvozeci samo sirovinu imam utisak da nasu drzavu stavljamo u kolonijalni polozaj za industrijski razvijenije drzave, koje tu sirovinu uvezu, obrade i posle nam prodaju kao gotov proizvod i to puno puta skuplje! I najvaznije je povecanje kupovne moci gradjana, da bi imao ko da kupi proizvedeni artikal!!!

OSTAVITE KOMENTAR

28 + = 36

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 3 + 10 ?
Please leave these two fields as-is: