Pod svetlom neona

Neonska svetla su dobila ime po neonu, plemenitom gasu koji daje svetlost. Neonska cev je zapečaćena staklena cev sa metalnom elektrodom na svakom kraju, ispunjena gasom. To je uglavnom poznato savremenom čoveku, sa ovom vrstom osvetljenja smo odrasli. Neonska rasveta u savremenom obliku predstavljena je svetu još 1910. godine, mada je širu primenu doživela između dva rata. U to vreme i u Subotici može da se naruči svetleća neonska reklama. Ispred ulaza u Lifkinu prodavnicu elektro materijala na korzou, svetlela su slova od tankih cevi : PHILIPS.

Međutim, kada su se neonske cevi pojavile kao ulično osvetljenje u našem gradu, bilo je to nešto stvarno moderno.

Krajem pedesetih osvetljen je Radijalac, pre toga centar grada, a Palićkim putem ispod podvožnjaka i dalje prema Keru i bolnici, napredovale su nove ulične svetiljke. Zašto je sve to izgledalo tako blistavo, odgovor leži u činjenici da je Subotica bila hronično neosvetljena varoš.

U drugoj polovini devetnaestog veka važnije ulice u Subotici imale su drvene stubove od bagrema, sa petrolejskim fenjerima. Ukupan broj tih fenjera bio je 110 komada. O njima su se starali takozvani dvorištari grada. Kada su uklonjeni fenjeri zamenili su ih gasni kandelabri. Zbog rivalstva gradske plinare i električne centrale, subotičke ulice je osvetlila struja tek 1933. godine. Broj svetiljki je narastao na 1000, međutim, sve je to bilo premalo za ovako razuđen grad.

Ako je grad slabo osvetljen, njegova lepota prestaje da postoji svake večeri , a sumrak i senke se usele u duše građana. Život je tada negde drugde.

Generacija koja je dočekala neonsko osvetljenje na subotičkim ulicama, sigurno je bila zadovoljna. Kuda je prošao neon, grad je izgledao dvostruko bolje.

Oni koji su tu rasvetu zatekli dvadeset godina kasnije, nisu mogli da uživaju u ovoj blagodeti. Između restrikcija struje ulično osvetljenje je radilo sa pola snage, što zbog dotrajalosti mreže, što zbog malodušnosti nadležnih. U svetiljke se uvukla prljavština pa ni one više nisu davale onu svetlost kao u starim danima. Pre toga su neke ulice dobile rasvetu nove generacije te je bilo jasno da ovakve neonke idu u istoriju. Počele su osamdesete a centar grada su osvetljavali još samo izlozi. Da zablista u noći kako valja, Subotica je morala da čeka 21. vek.

Lansky



KOMENTARI

  1. Kertvaros kaže:

    Secam se jos kao dete, kako je nekada izgledalo nase Suboticko gradsko osvetljenje. Na uglu Palickog puta i Parceticeve, na banderi je zmirkala jedna poveca „žarulja“ . Osvetljavala je uglavnom banderu i par metara oko bandere. Vec sledeca sijalica je bila odmah na raskrsnici Pupinove i Kraseve. Naravno sve to pod uslovom da u takmicenju za glavnog Baju u celoj okolini, nisu bile razbijene prackom. Iza Pupinove je bilo sve mrkli mrak i deca koja su tamo stanovala nosila su obavezno baterijske lampe pri povratku iz skole u zimskim mesecima. Uzi centar grada je bio za ono vreme, relativno dobro osvetljen, u odnosu na periferiju. Dolaskom neona naravno jos mnogo bolje. Recimo na Korzu su se mogla prepoznati lica staca sa vece daljine. Izlozi su davali takodje svoj doprinos opstem osvetljenju, jer su sa vremenom i oni postali raskosniji, lepse aranzirani i naravno odgovarajuce osvetljeni. Generacije pre nas su imale neki svoj poseban odnos prema komunalnom osvetljenju. Za njih je to bilo besmisleno trosenje (skupe) struje, i uostalom pristojan i redovan covek nema sta da trazi po ulici nakon sto padne mrak. Smatralo se da je normalnim ljudima uvece mesto u svome domu kod svoje familije. Samo mracne spodobe i pijanice se motaju na ulicama pod okriljem noci, kao i svi oni koji maju nesto da sakriju.Takvo misljenje je bilo uvrezeno sve dok se neko nije setio da sto ima vise svetlosti po ulici tim je manje kriminala i raznih protuva koje se muvaju i sunjaju okolo.

  2. Aleksa kaže:

    Korzo je prvi dobio neonsko osvetlenje, u to vreme je Radijalac postojao samo u snovima. Dobro se secam kada je postavljeno osvetlenje na Korzu, to je bila prava senzacija za nas mlade – svetlo kao usred dana. Malo dalje od centra je vec druga situacija svetla na svakoj cetvrtoj ili petoj banderi ili samo na uglovima ulica, trotoari od cigle. Ukoliko u nekoj ulici nije gorelo javno osvetlenje ljudi su u sali govorili „ovi sigurno ne placaju porez“.
    Bilo kako je bilo, mi smo i onda voleli nas grad, hvala Bogu jos i danas ima poneko da ga voli, a treba ga voleti svim srcem, njegovu prasinu,blato i sve nedostatke jer je ovaj grad nasa postojbina.

  3. ISKREN kaže:

    U nasem gradu nikad vise svetiljki i losijeg osvetljenja, naj mracniji centar grada u Srbiji koji znam

  4. Purpur kaže:

    Subotica nazaduje pod naprednjacima.

  5. Aleksa kaže:

    Na drugoj slici je deo puta od igralista Sanda prema Prvoj kasarni. Odmah desno se vidi bivsa skola,kasnije obdaniste, tramvajska pruga, ograda FBP Partizan a u daljini sa desne strane ostaci fabrike Hartman, 29.novembar se vec preselio na novu lokaciju, a na njegovo mesto se doselio Trgopromet i Prehrana. Sa leve strane se naziru nove zgrade koje su podignute na mestu gde je nekada bila bugarska basta sa dolapom koji je crpio vodu iz nekadasnjeg potoka, a u daljini Prva kasarna. Stari put sa dve kolovozne trake sa podlogom od kocke, spediteri i nekoliko vozila, a sa strane blato. I sve to i nije bilo tako davno, mozda pre pedesetak godina..

  6. Megille kaže:

    @ ISKREN : Zato što su im prodali sve i svašta-nestručno postavljene svetiljke. Lux je njima nepoznata kategorija-tako da nisu otišli daleko od tih vremana kada su grad osveljavali petrolejske lampe ili plinski kandelaberi na nekim gradskim fasadama zgrada…

  7. mrak kaže:

    „Krajem pedesetih osvetljen je Radijalac, pre toga centar grada, a Palićkim putem ispod podvožnjaka i dalje prema Keru i bolnici, napredovale su nove ulične svetiljke.“

    Danas ispod podvožnjaka nema rasvete a ako povremeno i začkilji neko svetalce, to je tako jadno kao da ga i nema. Veoma neprijatno i rizično za pešake i bicikliste kojih je usled rekreativno-štedljivog načina prevoza sve više. Kada bi se podvožnjak makar prekrečio u belo pa da bar dok ne pocrni deluje malo svetlije, ovako je tamo mrak i danju.

    Centar grada, tj. Trg slobode, veliki i mali Korzo, itd. avetno mračan. U vreme LED rasvete kojoj rapidno pada cena, a trošak el. energije desetkovan u odnosu na klasične sijalice, mi samo što se ne sudaramo dok bauljamo po mraku.

    Sreća pa je došlo proleće i duža obdanica, do jeseni će se, želim da verujem, nešto uraditi po pitanju bolje rasvete.

OSTAVITE KOMENTAR

30 + = 33

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 13 + 11 ?
Please leave these two fields as-is: