Bać Pere i PUNTO

Sad nike godine taka je zdravo bila velika suša da je zdravo bilo ritko da je kogod imo dobri kuruza, no bać Pere je ipak bijo stariji al i kontan za svašta te je isprobo ništa novo i borme njemu i rodili kuruzi, al onako fajinski tu niki 80 meteri po jutru, obaško je bijo zadovoljan a komšije da prolaju ku vaške od bisnoće, al ko njim kriv kad nisu kugud bać Pere.

bac pere

Bać Pere je oduvik bijo dobar trgovac i gazda, nise š’njime baš bilo vaćat u koštac oko trgovine jel ko se š’njime dovat’jo taj mogo i plakat posli. Imo je Pere svačeg, a i vol’jo je svašta najvećma je vol’jo lipe žene,dobra kola i domaće. Tako se on niki raž’žalostjo kad je vidjo na dnevniku u polak osam da nam Tal’jani uzimadu fabriku da bi je spasli od propasti, nebi njemu žao bilo da nije u toj fabriki , baćo mu kup’jo prvog fiću, tu se Peri steščalo i jesapi on, kupiće on kaka kola otaleg. Red je kupovat domaće a ne kako stranjsko, jesapi Pere.

Sijo on posli dnevnika sa svojom Tereskom i izdivani joj šta će uradit, nije da se nje štogod zdravo pitalo, al red je bijo da kaže i ženi svoje namire.

I tako on u proliće smrvi dva velika čardaka kuruza i oma dob’je novce na ruke. Kako je dob’jo novce tako oma sidne u “stojadina” i upravo kod Šime da se štogod dogovore, i kaže on Šimi da bi išo kupit kola. Gledi Šime da je ovaj ku niki skren’jo s’puta el pofal’jo al ajd uvik su se dobro slagali, pa jeto odnećega Šime svojim „OPEL“-om, tamo di triba da kupi kola.

Sili oni jedan dan u „OPEL“-a i j’upravo prid avto kuću. Čim su ušli unutra oma svrata bać Peri zapelo oko za  „FIAT PUNTA“.

Oma se tu stvorila nika u suknji više kolina al ne lipa, ku lipa ono tilo pravi brdsko- planinski reljef, bać Pere nezna sad di gledat el u motor el u nju, a ona sva nika se uvija ku divenica na vrljiki. Ovom oped srce tuče što vele nezna di ga vuče.

Šime vidi koliko je sati, da je matori očo u klinac i oma se on lat’jo divana i traži šefa salona. Kad je onaj došo, oma rešu i bać Pere uplati kola cijo iznos  te oma dobije i niki poklona nus kola.

I sad kad su kola stigla na salaš, sijo bać Pere u „PUNTA“ i voza se okolo , kugud pava kad rezguje tako je sav’jo vrat i vošti on , pa izašo vamo ,klinac ga nano na put za varoš i davo gasa, al onako momački nagaz’jo i kad on bliže varoši jedared kogod mu ablenduje odastrag, kad on pogledo u retrovizor a ono milic’ja još upalili i plava svitla, bać Pere olakšo i stavo.

Oni ga zaobašli i stali isprid njega , lipo ga pozdravili, on pa će iz kola kad onaj se uva’tjo za pištolj i drekne „ KUDA!?, ko ti je reko da izlaziš!!? Daj dokumenta ! „

Bać pere se niki izdreč’jo i da on oma sva dokumenta, glede oni. I stali i pripovidat sa bać Perom. „Pošto si deda kupio ovo čudo??’ „Kol’ko si platio? „

Sad jesapi Pere da se pokaže ku pametan čovik i ku patrijota, pa veli jeto kako su ova „naša“ kolija naaaaaajbolja u cilom svitu, da ji bolji nema, da ta jeto njima nema para med svim kolijima“

Gledi onaj milicaj u bać Peru i veli „Idi ti bre deda kući“ „ajde okreni se i nazad“, „ nema boljih auta???“ „Pa kako mi onda stigosmo i pretekosmo te sa našim „PEŽO“-om? „

Okrene se bać Pere i sad sa niki tridest na sat iđe kući i misli se da ni u dnevniku u polak osam baš ne divanu uvik onako kako jeste,bolje ću ja odsele gledat ku pravi čovik seljak ono što i moja Tereska glada uveče i cirika se uvik, gledaću ja najbolje „FARMU“,ja mislim da sam onu iz salona i vidijo na „FARMI“. Ta „FARMA“ pa i to je naše domaće, i jeto sišću ku čovik sa svojom ženom i gledat svašta, čak se niki sad mislim, pa možda je i pametnije to gledit bar ima svačeg vidit neg da gledim u dnevnik tamo uvik sve isto.



KOMENTARI

  1. Idi begaj kaže:

    Da li je ovo stvarno Bunjevački jezik? Ili je verzija autora? Neke reči nikada nisam čuo. Delu je mi preterano. A naslušao sam se Bunjevaca u životu. ??

  2. Gornjak kaže:

    Nebih da komentarišem. Ne zbog Vas,nego iz drugih razloga. Mogu samo reći da se ovaj naš govor razlikuje od mesta do mesta. Jedino mi napišite koje reči niste nikada čuli.

  3. Idi begaj kaže:

    Recimo:
    „borme“- čuo sam za „bo(g)me“
    „kugud“- čuo sam za „kogod“
    itd… Ako znate da pojasnite poreklo jezika i slično, bilo bi zanimljivo da napišete jedan poseban tekst o tome. Naravno objektivan, jer znam da je ovo „škakljiva“ tema za neke.

  4. Gornjak kaže:

    Borme ili kako ste i napisali. Kugud isto kao što ste i napisali. Da navedem i cirika se-smije se,jesapi-razmišlja ili po nekima gustira. Opet napominjem, da se neke reči drugačije izgovaraju od mesta do mesta. Pošto neželim da se upuštam u bilo kakvu diskusiju upravo zbog škakljivosti teme oko govora,ostavljam da Vi napišete neke reči koje možda ja neznam. Pošto pretpostavljam da znate dosta Bunjevačkih reči. Što se tiče Vašeg predloga da napišem nešto na ikavici i da to bude objektivno,meni nije problem napisati jer od rođenja govorim ikavicom kao i svi moji preci pa i samo okruženje,no tu može doći do nečega što neželi niko od nas. Ako ste već kako pišete slušali Bunjevačke reči , nebih voleo da se „divan izvedlikuje“.

  5. Anonimni kaže:

    kako je pravilno, čekaje, čekadu, ili čekajedu?

  6. bac vranje kaže:

    Inace sto se tice pravilnih izgovorenih reci najbolji ce ti odgovor dati predsednik Nikolic jer je on delio preko svojeg kurira Bajica bukvare,ako on ne zna pravilno onda ne znam kome da se obratis. 🙂

  7. De la Croix kaže:

    Bunjevački jezik je jedan od varijeteta onog jezika koji se nekad zvao srpsko/hrvatski. SH je i dalje jedan jezik po naučnim merilima ali po političkim, za njega se namnožilo više naziva. Tako sada svako narečje možemo proglasiti za poseban jezik jer su to učinila i druga jugoslovenska plemena.
    Bunjevački „jezik“ se govorio a njime se puno i pisalo. Lokalna štampa u 19. veku i prvih decenija 20-tog, pisana je ovim jezikom koji nije bio standardizovan ali je važno bilo da ga ovdašnji narod razume. Danas se sve manje govori ovim narečjem pa je svaki trud da se sačuva sećanje na njega, vredan hvale.

  8. Mister No kaže:

    Vredan je hvale trud zbog ocuvanja nekog narecja tako i bunjevacke ikavice . Bunjevacka ikavica koja se koristi u Subotici je specificna . Odrastao sam u varosi ( gradu ) . Imam mnogo drugova koji su odrasli na subotickim salasima gde se govorilo bunjevackim dijalektom . Salasarima po pitanju cestitosti i vrednoce mogu neki urbani seljaci da pozavide ali slazu recenice na specifican nacin ponekad samo njima razumljiv . Ponekad upitam u sali neke Bunjevce da li se pravilno kaze jako gusto , zdravo gusto ili ritko gusto ? U zdravlje celjadi ! 🙂

  9. Mister No kaže:

    @ De la Croix Rekli Ste da je sh jezik i dalje jedan jezik po naucnim merilima . Jako lepo receno , svaka cast . Nedavno sam drzao u ruci srpskohrvatsko- engleski recnik odstampan pre nekoliko godina . Nadam se da mi necete zameriti jer cu se posluziti Vasom terminologijom , nauka je iznad politickih podela .

Ostavite komentar za bac vranje Otkaži komentar

+ 43 = 51

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 2 + 2 ?
Please leave these two fields as-is: