U poslednje vreme sve se više govori o organskoj proizvodnji meda. Član predsedništva Udruženja pčelara iz Subotice, Jožef Agardi objašnjava da Subotica ima mogućnosti za organsku proizvodnju meda i to samo bagremovog.
-Pitanje je koliko bi ekonomski bilo ispativo proizvoditi organski med u Subotici. To bi moglo eventualno na području Subotičko-Horgoške peščare da se prebace pčele za ispašu i to u delu Selevenjske pustare. Da bi se proizvodio organski med potrebno je da košnice sa pčelama se postave u zaštićenim prirodnim dobrima kao što sam rekao odnosno što dalje od konvencionalne poljoprivrede. Proizvodnja organskog meda u Subotici nije nemoguća, ali cilj je da se proizvede zdravstveno bezbedni pčelinji proizvod, koji će biti prirodni i ekološki. Potrebno je voditi računa o biodivirzitetu pčela sa što manjim otvaranjem košnica i manipulacijom pčela rekao je Jožef Agardi.
U Subotici ima oko 80 pčelara i godišnje se proizvodi do 150 tona meda, procenjuje Agardi.
Organik kontrol sistem je i ove godine dobio akreditaciju za obavljanje kontrole i sertifikacije organskih proizvoda. Sve je više proizvođača koji su zainteresovani da organski med koriste sirovinu za proizvode koje će da plasiraju na tržiste Evropske unije. Problem je što ima malo proizvođača ovog slatkog proizvoda, tako da se prave potrebe tržišta teško mogu zadovoljiti. Sve je više prerađivača koji đele da organski med koriste kao sirovinu za svoje proizvode.
Prema podacima Privredne komore Srbije u našoj zemlji se godišnje proizvede oko 5.000 tona meda. Ovaj slatki proizvod godišnje se izveze u vrednosti do pet miliona dolara.
Ne postoje nikakve garancije u subotičkom ataru bez obzira gde se košnice postave da pčele neće izaći iz tzv ekološke zone, imaju dovoljan dolet da skupljaju polen u ekološki zagađenim poljima koja su hemmijski tretirana.
Čak i kada bui se dogodilo da neko vreme “ pasu“ oko svoje kuće na kilometar – malksimalno dva km oko svojke „kuće“ brzo bi se isrpili pašnjaci a tako prikupljene količine meda bi bile zanemarljive.
Potrebna su prostranstva, široka polja za pčelarenje, prerije, savane …. Rusija, Kanada, Amerika, Kina, Indija da bi se organizovala isplativa, masovna ekološka proizvodnja meda. Može i u Srbiji ali ne u zoni gde se ima pet konjskih snaga mehanizacije po jutru i gde se troši vreća otrova po hektaru.
Dajte ratarima ravnicu, a pčelama i voćarima pobrđa i planine. Onda bi bilo moguće i u našim uslovima praviti zdravi, prirodni med.