Da li jezero Palić mora umreti i drugi put?

O „prvoj zvaničnoj“ smrti jezera Palić već je pisao Lansky u svom prilogu pod naslovom:  Smrt jezera Palić i njegov nestanak sa lica zemlje . Pogledajte taj prilog i videćete da se doživljeno uvek iznova vraća – istorija je učiteljica života (Historia magistra vitae est).

Nedavna tema: Penušanje Palića je samo uzročno posledična veza oko dugogodišnje nebrige i, mogu slobodno reći, gluposti onih koji su plaćeni da vode brigu o budućnosti grada. Sitnoposednički mentalitet, politikanstvo, ulizivanje, neobrazovanost ili egocentričnost (uzrok smrti ne pominjati), doveli su u poslednjih 10-ak godina Palićko jezero do ruba još jedne ekološke katastrofe.

.

Djomla je takođe primetio da ima „nešto trulo u državi Danskoj“: Mulj je posledica, a ne uzrok propadanja,  a na toj temi impresivan komentar je ostavio Beli: „Postoji zid plača, pa savremeni zid plača-bankomati a naš zid plača je gradska kuća. Odplačeš svoje a zid ko zid sve odbija i čeka nove poklonike. E baš smo jedna rulja i tako nam i treba!“

.

Da li smo baš mi građani krivi?

.

Vratiću film na januar ’70-te godine, godinu dana pre isušivanja jezera Palić. Kuda sa otpadnim vodama – pitali su se stručnjaci (i obični smrtnici).

.

Projektanti iz Subotice i Budimpešte zajedno sa rukovodioca preduzeća „Vodovod“ organizovali su savetovanje na kome su razmatrani projekti za rešenje najvećeg komunalnog problema Subotice, pitanje njenih otpadnih voda. – tako su pisale „Subotičke novine“ januara 1970. godine.

.

U jednom drugom tekstu jedan drugi novinar piše: Po život jezera najopasnije su otpadne vode industrije „Zorka“, „29. novembra“, kožare „Panonija“, „Mlekare“, koje sadrže orgromne količine organskih materija usled kojih dolazi do trulenja. Odolina jezera, takođe je, nezaštićena. Danas se sve više upotrebljavaju veštačka đubriva i pesticidi koji podzemnim vodama i spiranjem dospevaju u jezersku vodu i uništavaju mikrofloru.

.

Eto, dočekasmo (nažalost) da već odavno nemamo te velike zagađivače, a i paori su spali na niske grane, pa više ne (raz)bacaju veštačko đubrivo i pesticide po svojim njivama (nema se para), a jezero i dalje propada li propada… Ima li mu spasa?

Utopljenik se hvata i za slamku, kaže narodna poslovica, pa se tako sluđeni „stručnjaci“ očajnički hvataju belog amura, ribe koju uvozimo iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza i poribljavamo umirući Palić.

.

Paganski običaj prinošenja žrtve na oltar umirućeg. Sa jezerom, ubrzo umiru tone amura i druge Palićke ribe…

.

Da li postoji rešenje za spas Palićkog jezera?! Postoji, naravno da postoji. Neki „eksperti“ su svojevremeno predlagali da se Tisa spoji sa Palićom i donese mu svežu vodu. O tome je Mirko Bajić svojevremeno u Gradskoj skupštini ispričao anegdotu kako se neki paor iz Žednika, odbornik u skupštini, javio za reč i jednostavnim rečima objasnio da „voda ne može uzbrdo“… Nisu ga shvatili.

.

Pametni mudroseri su, kako to već obično biva kod skupštinske većine, aklamacijom doneli odluku da se kanal prokopa. Tek kada je konačno taj kanal prokopan „eksperti“ su shvatili da je Tisa na nižoj  nadmorskoj visini i da uliv vode iz Tise nije moguć prirodnim padom… A lepo im čovek reče: „voda ne može uzbrdo„.

Na onom, malopre spomenutom, savetovanju stručnjaci su izričito tvrdili da se jezero DUGOROČNO može spasiti jedino tako ako se otpadne vode umesto u Palić usmere ka potoku Čik, uz obavezno prethodno pročišćavanje. U prilog ovakvog građevinskog i hidrotehničkog rešenja govore dugoročni ekonomski razlozi. U početku ova investicija izgleda preskupo, ali bez obzira na visinu troškova, pre ili kasnije, Subotica će morati da se odluči i da je izvede ukoliko misli da sačuva Palićko jezero.

.

Subotica to nije uradila! Mi, građani, debelo smo platili isušivanje jezera. Debelo smo platili prvi prečistač. Debelo smo platili (i još uvek plaćamo) drugi novi prečistač (oko 15 miliona evra). Debelo ćemo platiti novo isušivanje jezera…

.

Debelo da deblje ne može biti, a 7 debelih krava odavno smo izjeli – ostadoše samo 7 mršavih…

.

Bajke o visokom turizmu koju najbolje demantuju nemilosrdne brojke o sunovratu turističkog dinara: Na Paliću skromno . I ponovo Beli dade svoj komentar: Tu se radi o totalnom diletantizmu i prosto rečeno neznanju ljudi koji vode glavnu reč oko palićkog turizm. Neki se ne razumeju a ostali se ne mešaju u svoj posao.

.

Da li jezero Palić mora umreti i drugi put?

?

TO BE CONTINUED…



KOMENTARI

  1. doks kaže:

    Nema para za jezero, a ima para za gluposti kao sto su novi bazen na Prozivci, pozoriste, novi kostur u Dudovoj sumi, koji ce sigurni imati istu sudbinu kao i onaj kod otvorenog univerziteta (mislim na konstrukciju „novog “ bazena u Dudovoj sumi),…

  2. Antigrandparada kaže:

    :

    http://www.subotica.com/vesti/10-8725/opste/turisticki-klaster-subotice-i-palica-na-sajmu-turizma-u-poljskoj/

    Moćno, nema šta!

    Majko moja!…sta je ovo…Grand parada…izvinite…ali ovo je sramota…mislim, sta reci…sramota me je…SUBOTICANI!!!!!????

  3. Kriv je Beli! kaže:

    Kriv je Beli! zato sto samo lamentira, tambura, darwinuje, bandici a u stvari nista ne radi!!!

    I zato Beli, daj vise izjasni se VSMPP ili, sta!!!???

  4. Anonimni kaže:

    Moćna je i direktorica Turističkog klastera … kad bi se za… ! 😈

  5. Zdravko kaže:

    Znam kako ružno i tužno izgleda ispražnjeno Palićko jezero. Žao mi je što projekat iz 70-ih nije uspio. Nadam se da ima spasa za panonski biser.

  6. AJSA kaže:

    SRAMOTA!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

  7. Beli kaže:

    FALKIJSKI TOČAK (ŠKOTSKA)

    Mogući brodovi oko Subotice! Čitajući članak o g. Kišu i njegovom vizionarstvu , kanalima , dodao bih svoj mali prilog ideji koju smatram jako vrednom pažnje. Pod temom Falkirkski točak najavio bih jedno od niza mogućih rešenja.

    Točak u osnovnom položaju na polovini ciklusa

    Da vidimo kako to rade Škoti.

    Kao što je kanalska mreža Vojvodine svojevremeno doprinela razvoju područja, tako je svojevremeno Velika Britanija premrežena brojnim kanalima koji su olakšali i pojevtinili transport, neizmerno ubrzavši industrijski razvoj gordog Albiona. Gotovo svi su ti kanali i danas u izvanrednom stanju, ali su im promenjene namene. Transport je danas manje važan, a turizam i vodeni sportovi su dospeli u prvi plan. Kako Zemlja nigde nije posve ravna, i tamo su visinske razlike između kanala rešavali prevodnicama.

    Tako je bilo i na potezu između dva kanala u Škotskoj, između kojih je visinska razlika 35 metara: Union i Fort&Clyde kanali bili su povezani sa jedanaest ustava, postavljenih na trasi dugoj kilometar i po. Sve do 1933. godine, kada je sve to prestalo da funkcioniše.

    A onda su upravljači kanala 1994. godine počeli razrađivati ideju koja je postojala još u devetnaestom veku , stvorivši novu , atraktivnu vezu između dva kanala . Koštalo je 84,5 miliona funti ali snu kod Falkirka dobili prvi i jedini rotacioni lift za brodove na svetu. dobili prvi i jedini rotacioni lift za brodove na svetu! Kraljica ga je pustila u rad 24. maja 2002. godine, a osim akvadukta i tunela, glavni deo predstavlja točak sa dve gondole koji istovremeno jedan brod spušta, a drugi podiže do 35 metara visokog početka akvadukta! Priložene slike verujemo govore dovoljno za sebe, a evo još nekoliko podataka, orijentacije radi: visina Falkirkskog točka jednaka je visini osam čuvenih londonskih spratnih autobusa, čitava konstrukcija teška je oko 1.800 tona, a svaka od dve gondole nosi u sebi po četvrt miliona litara vode. Plus, brodić pun putnika, čije putovanje dole ili gore traje petnaestak minuta.

    Konačno, podatak koji svakog amatera, ali i stručnjaka ostavlja bez daha. Potrošnja energije ovog zadivljujućeg i jedinstvenog rešenja izuzetno je mala: uz malu pomoć gravitacije, za pogon sistema koristi se elektromotor snage čitavih – 1,5 kilovata!

    Hidrosistem DTD

    Kanal Dunav-Tisa-Dunav (DTD) predstavlja jedinstveni hidrotehnički sistem za kontrolu poplava i hidrotehničku melioraciju, snabdevanje vodom, odvođenje otpadnih voda, plovidbu, turizam, pecanje i lov. U okviru sistema postoji 694 km kanala, od čega je 600 km plovno. Prvi kanal izgrađen je u 18. veku, a svoj sadašnji izgled Hidrosistem DTD dobio je posle Drugog svetskog rata sa inžinjerom Nikolom Mirkovim.

    Prevodnica Novi Sad

    Krajem XVI veka Dunav, Tisa, Moriš, Zlatica, Galacka i Begej, kao i ostali vodeni tokovi bili su prepušteni sebi i plavili su teritoriju Vojvodine, pretvarajući je u močvare i bare.

    Do prvih vodoprivrednih radova došlo je početkom XVIII veka. U Banatu, 1718. godine započeto je iskopavanje veštačkog kanala dužine 70 km na Begeju, od Temišvara do Kleka, u delu koji je najugroženiji poplavama. U Bačkoj, prvi kanal kopan je između Kule i Vrbasa 1785. godine u cilju odvođenja površinskih voda, a čitavu operaciju je vodio Jozef Kiš. Drugi kanal je bio kopan između Sivca i Vrbasa 1787. godine. Veliki bački kanal – najveći vodoprivredni sistem u dunavskoj regiji i Jugoistočnoj Evropi tog vremena koji su dizajnirali braća Jozef i Gustav Kiš, izgrađen je između 1793. i 1801. godine.

    Pre no što je Mirkov nastavio rad na Hidrosistemu DTD bilo je 170 km kanala, 5 prevodnica – Bezdan, Mali Stapar, Bečej, Klek i Itebej, i 4 ustave. Nastavak projekta su 1947. godine odobrile najviše državne vlasti, plan je bio gotov 1957. godine, a Hidrosistem DTD je građen narednih 20 godina. Čitav posao završen je 1977. godine.

    Prevodnica Bezdan

    Prevodnica Bezdan je prvi objekat u Evropi gde je primenjeno podvodno betoniranje. Građenje ove prevodnice započelo je 1846, a završeno 1856. godine, što je bilo označeno postavljenjem spomen ploče na centralnom delu južnog zida komore prevodnice. Tekst je napisan na latinskom, a u prevodu znači:

    „Za vreme vladavine cara Franje Josefa izgrađena je ova prevodnica. Jedina u Evropi izgrađena od betona, a pod pokroviteljstvom ministra trgovine viteza Togenburga I guvernera Komitata Koronina Kronberga. Podignuta je pod nadzorom inspektora Johana Mihalika od 1855. do 1856. godine“


    Johan Mihalik prvi je u Evropi koji je primenio sistem postavljanja temelja ispod površine vode. Isključivo sa najjednostavnijim pumpama za vodu koje je imao na raspolaganju u to vreme pristupio je gradnji na način na koji niko do tada nije učinio. Kada je temelj bio iskopan, on nije pumpao vodu. Umesto toga, i osnova i jedna od kmora su ostale ispod površine vode.

    Prevodnica povezuje kanal Vrbas-Bezdan sa Dunavom. Imala je dva para dvokrilnih kapija na oba kraja komore. Koristio se onaj par koji je odgovarao vodostaju u momentu prolaska plovila kroz prevodnicu.

    Prevodnica Bezdan nije u upotrebi od 1995. godine, već služi samo za potrebe odbrane od velikih voda Dunava. U vreme kada je bila napravljena predstavljala je prodor na polju nauke i tehnike tog vremena i, kao takva, bila je uvrštena u glavne svetske inženjerske enciklopedije.

    Prevodnica Mali Stapar

    Prevodnica u Malom Staparu izgrađena je 1802. godine. U početku, bila je jedna od četiri prevodnice na Velikom bačkom kanalu. Jedina je među prevodnicama nastalim u periodu izgradnje kanala Bački Monoštor-Bačko Gradište koja je i danas u upotrebi. Ova prevodnica ima dvokrilne kapije, prvobitno urađene od hrastovine koje su krajem XIX veka zamenjene gvozdenim. U nekoliko navrata sanirani su zidovi od opeke.


    Poslednja velika rekonstrukcija bila je 1979. godine. Ova prevodnica pravljena je da propusti brodove do 500 t nosivosti.

    Veliki bački kanal gradila je privatna kompanija, koja se suočila sa velikim poteškoćama i finansijskim problemima. U nameri da povećaju budžet zatražili su od vlasti dozvolu da izgrade mlinove na prevodnicama, koji bili radili pomoću razlike u nivou vode. Državna administracija u Beču dozvolila je 1795. godine izgradnju mlinova na samo dve prevodnice – u Malom Staparu i Vrbasu. Sadašnji mlin je počeo sa radom 1848. godine. Tako je bilo sve do 1976. godine kada je je njegov poslednji zakupac Lazar Ačanski prekinuo sa proizvodnjom.

    Glavna direkcija za upravljanje kanalom uspostavljena je 1898. godine u Budimpešti a Tehnička direkcija u Malom Staparu. Ta godina je u vezi i sa zgradom direktorata, koja je bila locirana ovde do 1912. godine.

    PREVODNICA VELEBIT ( Tisa – Palić )

    Kao što vidite , stali smo sa razvojem i idejama kod g.Laze Ačanskog –ovdašnjeg . Mogli su naši stari da se dosete da naprave kanal Tisa-Palić i tu prevodnicu pa da zaplove čamci i brodići pod raznim zastavama iz belog sveta do Velike terase , Ženskog štranda a i do neke već formirane industriske zone za prihvat brodskog tereta . Ostavili su to nama-koja fatalna greška !?

    Tako ja ukradoh malo teksta sa interneta tek da mi pomogne da razgalim dušu i zapalim maštu onima koji više poznaju vinske od vodenih puteva . Ustvari oni ni neznaju da to nije pitanje izbora već jednostavno jedna dobra osobina čoveka da prirodu prilagođava svojim potrebama. Nemože se to uvek . Priroda je jaka a kada se još prepreči ljudska glupost onda je teško ali opet izvodljivo. Dokaz – naši preci su pre koje stoleće već uveliko razmišljali o tome i ostvarivali zadivljujuće rezultate.

    Nama ne treba Falkijski točak niti grandomanske građevine ,niti skupi ,nikom potrebni elaborati već nam treba samo jedna mala prevodnica i proširiti dvadesetak kilometara kanala . Rešili bismo se velike mrlje koja preti da ostane budućim generacijama . Taj posao , verujem da nemože biti skuplji od jenog čišćenja jezera i tri četiri elaborata osrednje jačine koji prate svaku akciju , nebi li se iz nečega opravdale te silne nagomilane institucije krcate protežiranim „ intelektualcima“. Retki su oni pravi stručnjaci. Njih se već izdaleka prepoznaje . Doći će valjda i oni do izražaja jednoga dana.

    Ovde još nema slike ali zamislite prevodnicu kao onu kod Stapara iz 1802 godine . Dosta je to nama .

    Subotica 22.06.2010 B.Đ.

  8. Beli kaže:

    Žao mi je što sam zaboravio kako se postavljaju slike jer uz svaku prevodnicu ide i slika. Narano nedostaje samo ona “ naša “ Tisa-Palić.

    To da voda ne može uzbrdo, može da kaže neko konije mrdnuo dalje od „rodne grude“  a neupućenida se oduševe izjavom. Prevodnice su čudo. Sa malo utroška energije dižu brodove , izjednačuju nivoe vodenih površina i još mnogo korisnih radnji.

    Jezero ne sme da umre!!! Treba samo izvaditi mulj , prokopati malo kanal ( oko 18 km – ostalo je dobro ) izgraditi prevodnicu na Velebitskom jezeru i problem je rešen za sva vremena. Mogle bi uplovljavati jahte do 15 metara , sa čime bismo se definitivno uključili u nautički turizam.

    ZA SVE OVO TREBA MAKSIMUM TRI GODINE , MALO NOVACA I PUNO DOBRE VOLJE. ZNANJE IMAMO SAMO DA NAS PUSTE!!!

    GRADIMO NA STOTINE KILOMETARA PUTEVE KOMPLIKOVANOG SASTAVA A JEDAN USRANI VODENI PUT OD DVADESETAK KILOMETARA NAM JE ŽIVOTNI PROBLEM!!??

  9. Boardwalk Empire kaže:

    mali prilog… Beli je… darwin… ma, ne, ne… imam odgovor na filzofiju sadasnjosti njegove!!! (Hegelovske)… koja je fenomenalna i zelim daljnju raspravu… dakle:

    U svojoj gnoseologiji (teoriji spoznaje), Kant je napravio tako zvani „kopernikanski obrt“. Tvrdio je da se naša spoznaja ne prilagođava predmetima spoznaje već obrnuto, predmeti spoznaje se moraju prilagođavati našim mogućnostima spoznaje. Čitava spoznaja se zasniva na a priornim kategorijama i prolazi kroz tri stupnja:

    1. Čulna spoznaja
    2. Razumska spoznaja
    3. Umska spoznaja
    1. Čulna spoznaja povezuje osjete u opažaje. To je spoznaja samo pojavnih stvari i suština se ne može spoznati. Čulni sadržaji se uklapaju u prostor i vrijeme i izvan njih nema nikakvih doživljaja; gdje prostor predstavlja oblik vanjskih opažaja a vrijeme oblik unutrašnjih opažaja.
    1. Razumska spoznaja je sinteza čulnih podataka. Ona se sastoji iz dvanaest kategorija razuma i uspostavlja uzročno-posljedične veze. Ovdje se javljaju analitički i sintetički sudovi. Analitički sudovi su a priorni i oni ne proširuju znanje dok sintetički sudovi proširuju znanje.
    1. U umskoj spoznaji imamo a priorne ideje, i tu se želi preći granice iskustva. Ovdje se ne otkriva „stvar o sebi“. Kant je smatrao da je „stvar o sebi“ suština svih stvari. Ona je transcendentalna, podstiće savjest na stvaranje kategorija. Ni umska spoznaja ne može otkriti „stvar o sebi“.
    2. Opet je neko u pravu!!!!
    3. A to nisi ti
    4. BELLI!
    5. Bandika je taj!!!!
    6. Ali…ipak beli je KRALJ!!!!

     

  10. Boardwalk Empire kaže:

    Ajd sad Jasmina… opici!!!! pozzz!!!

  11. Beli kaže:

    Žao mi je što ovoliko malo komentara dolazi od učesnika na forumu. Ili je nezanimljivo ili ljudi misle da sam pobenavio.Žao mi je što mi obični ljudi ne daju podršku . Vladajući ne daju jer to nije njihova ideja . Ja ću odmah priznati da je ideja njihova, samo da se predlog počne ozbiljno razmatrati. Treba dati ubedljiv argument zašto ne može ili zašto može. Ovako smo sa idejama na ledu , pa kada malo odstoji , oni će to prijaviti kao svoju. Nije uopšte važno. ponavljam , unapred se odričem bilo kakve slave , novaca i tapšanja po leđima , samo da se počne.

    Puno godina sam radio u turizmu na moru i „šire“ kako neki vole da kažu. Verujte mi da ne govorim nebuloze. Čitav elaborat o izvodljivosti , simpatičnosti , elegantnosti , korisnosti , upotrebljivosti i „tajnosti“ imam u glavi. Samo dajte signal, makar dimni !

    I na kraju evo jedna Vaša – PREPOZNAO SAM PROBLEM ( tako idem ja a problem u susret. Pogledah,  i prepoznadoh ga takoreći iz prve).

  12. Ja sve znam! kaže:

    Beli:

    Žao mi je što ovoliko malo komentara dolazi od učesnika na forumu. Ili je nezanimljivo ili ljudi misle da sam pobenavio.Žao mi je što mi obični ljudi ne daju podršku . Vladajući ne daju jer to nije njihova ideja . Ja ću odmah priznati da je ideja njihova, samo da se predlog počne ozbiljno razmatrati. Treba dati ubedljiv argument zašto ne može ili zašto može. Ovako smo sa idejama na ledu , pa kada malo odstoji , oni će to prijaviti kao svoju. Nije uopšte važno. ponavljam , unapred se odričem bilo kakve slave , novaca i tapšanja po leđima , samo da se počne.

    Puno godina sam radio u turizmu na moru i „šire“ kako neki vole da kažu. Verujte mi da ne govorim nebuloze. Čitav elaborat o izvodljivosti , simpatičnosti , elegantnosti , korisnosti , upotrebljivosti i „tajnosti“ imam u glavi. Samo dajte signal, makar dimni !

    I na kraju evo jedna Vaša – PREPOZNAO SAM PROBLEM ( tako idem ja a problem u susret. Pogledah,  i prepoznadoh ga takoreći iz prve).

    Potpuno si u pravu,kao i uvek,Beli druze moj!!! Znas one situacije… kada nekome das sjajnu ideju, ispricas mu je, das resenje…on odslusa… pa se onda nekome drugome prsi kako je to u stvari njegova genijalnost izmislila…. mediokriteti su oduvek tu oko nas moj Beli….i cuce i cekaju da naskoce na hrabre i pametnije od njih…a sve ostalo, tvoje gore napiano potpisujem…..pozz!!!

  13. Viva Las Vegas! kaže:

    A, Beli, evo mali, ali iskreni mentalni masturibatione: PALIC SE MORA!!!!! PONOVO ISUSITI!!! DEFLORISATI (kako god to tumacio!)… ETC!!!!!!!!!!!!!!… bez toga, def.nista od gore recenoga!!!!!… eh secam se kada sam (me) devojke privodile u Bagolyvar…. a to ide, naravno, sa turizmom, i svime ostalome, welnes…bla, bla!!!

  14. T.Ilankovic kaže:

    Bas se lepo zabavljate, a Palic i dalje propada.

    Kod prve sanacije jezera kada se ustanovilo da nema podzemnih izvora, poznati biolog je rekao ovo dzabe radimo, mora se dovesti sveza voda u jezero.
    Ali voda nemoze uz brdo ali moze nizbrdo, pa gospodo pogledajte idejni projekat iz, mislim 1804.god-u Arhivu grada Subotice, za kanal (plovni) DUNAV_-PALIC-TISA.
    Ja toliko za pocetak.

OSTAVITE KOMENTAR

6 + = 11

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 11 + 8 ?
Please leave these two fields as-is: