Nakon što su godinu dana radili preventivne preglede po naseljima u okolini Subotice, lekari su izveli poražavajući zaključak: polovina građana koji su se odazvali pregledima ima povišen krvni pritisak, trećina povišene vrednosti holesterola, a više od dve trećine i višak kilograma. Ovo su ukratko rezultati akcije „Selu u pohode” koju su ove godine sprovodili lekari i medicinsko osoblje doma zdravlja, Zavoda za javno zdravlje i saradnici Crvenog krsta.
Akcija podrazumeva svakog meseca posetu jednom od naselja kada se rade preventivni pregledi – merenje krvnog pritiska, šećera u krvi, određivanje indeksa telesne mase, te kompozicije tela, odnosno procentualno prisustvo masti, vode, mišićne i koštane mase. Takođe, kod dijabetičara su rađeni i oftalmološki pregledi.

Lekari doma zdravlja pregledali su 292 osobe, od toga 176 žena i 116 muškaraca, dok su lekari Zavoda za javno zdravlje pregledali 216 osoba od čega 134 žene i 82 muškarca. Oba medicinska tima došla do veoma sličnih zaključaka da se na ove preventivne preglede više odazivaju žene i sugrađani u starijoj životnoj dobi. Doduše, to je delom uslovljeno i sredinom, jer na selu i prigradskim naseljima više je starijeg stanovništva, ali i vremenom pregleda koji se obavljaju u prepodnevnim satima kada je radno aktivno stanovništvo angažovano.
Međutim, kod meštana koji su došli na preglede pokazatelji zdravlja su upozoravajući.
„Od pregledane 292 osobe, povišene vrednosti krvnog pritiska zabeležene su kod 122 osobe, što predstavlja porast od 10 odsto u odnosu na prošlu godinu. Ekstremno visoke vrednosti krvnog pritiska imalo je 36 osoba, što je dvostruko više nego u ranijim akcijama. Povišene vrednosti šećera u krvi registrovane su kod 147 osoba, što je povećanje od 13 odsto. Holesterol nije meren u svim akcijama, ali od 90 ispitanih svaki treći je imao povišenu vrednost”, kaže za Politiku dr Verica Dronjak iz doma zdravlja.
Zabrinjavajuće je i da je normalna uhranjenost prisutna tek kod svakog šestog muškarca i svake šeste žene, dok dve trećine pregledanih ima višak kilograma. Ovi kilogrami viška kreću se u rasponu od predgojaznosti, koja je zabeležena kod 37 odsto pregledanih do gojaznosti koja je prisutna kod 45 odsto žena.
„Sa godinama života povećava se i broj osoba koje imaju višak kilograma, tako je najviše gojaznih u starosnoj grupi od 46–55 godina života. Prosečne vrednosti indeksa telesne mase rastu sa godinama starosti, ali ono što brine jesu visoke vrednosti indeksa i kod mlađih osoba. Važno je ukazati da sa porastom indeksa telesne mase raste i rizik za razvoj raznih poremećaja zdravlja. Taj rizik je mali kod pregdojaznosti, umereno povišen kod gojaznosti prvog stepena, a ozbiljno i višestruko povišen kod ekstremne gojaznosti”, objašnjava dr Mirjana Dakić, specijalista socijalne medicine i rukovodilac Odeljenja za promociju zdravlja pri Zavodu za javno zdravlje.
Preventivni pregledi koji se obavljaju u okviru akcije „Selu u pohode” traju već deceniju i po i imaju za cilj da zdravstvenu zaštitu pruže i onim delovima stanovništva kojima je zbog mesta stanovanja ponekad teže da obezbede lekarsku negu. Istovremeno imaju i snažnu edukativnu ulogu jer se dele saveti o zdravim stilovima života.
Iz Zavoda za javno zdravlje uvek apeluju da je potrebno uvesti postepene, male promene koje mogu značajno poboljšati kvalitet svakodnevnog života. Tu na prvom mestu ističu pravilnu ishranu i redovnu fizičku aktivnost.





