Enterijeri,mobilijar…

Na ovim prostorima nismo imali privilegiju da generacijama stičemo materijalna dobra i da nasleđe prenosimo narednim naraštajima. Dramatične promene granica, društvenog uređenja, ratna pustošenja, ekonomske krize i propast čitavih staleža, doprineli su da nije bilo kontinuiteta u sticanju i čuvanju već stvorenog. Nekretnine su oduzimane ili su iz nužde menjale vlasnike a tako je prolazio i nameštaj i enterijeri. Populacija u kojoj je većina bila agrarno stanovništvo kao i doseljeni ruralni element, nije uvek pridavao dovoljan značaj tome. Druga stvar je česta oskudica i mala materijalna kultura što ima za rezultat da gotovo ni jedan enterijer nije preživeo iz vremena Belle epoque , sem onog što se nije moglo odneti a to su vrata i štokovi i slična drvenarija.

Na slici je unutrašnjost Gradske kafane, na mestu današnjeg Mc Donaldsa. U nekoj drugoj zemlji bi bila sačuvana 200 godina. SKOJevci su je demolirali četrdesetih godina kao oličenje dekadencije.

Da neko ne pomisli da su za sve krivi komunisti, većina klasičnog i antiknog mobilijara je rasparčana i zamenjena jer u jednom momentu nije bila MODERNA.

 

Vidi još :  https://www.gradsubotica.co.rs/sta-li-je-sve-nestalo-iz-rajhlove-palate/



KOMENTARI

  1. coyote kaže:

    Lično bi više voleo da vidim gradsku kafanu na mestu McDonald's-a! Čuo sam da je ta kafana bila u stilu Gradske kuće, tj. u stilu secesije i da je imala jako lepu baštu tokom leta sa kovanom ogradom. Da li znaš nešto o tome?

  2. Lansky kaže:

    Slika
    Zatvaranjem YU festa a pre toga Antikvarijuma na Korzou, ostali smo bez te vrste kafane, koja je u centru, ima veliku salu i nema određen profil gostiju već su tu sve generacije. Mali kafići ne pružaju taj ugođaj i atmosferu. Društvena uloga kafane u nas je opštepoznata i zbog toga brine povlačenje mnogih restorana i ugostitelja izvan grada, na salaše ili kojekakva imanja, uređena u kvazietno ili pravogovoreći u kičerskom maniru. Dobra vest je procvat proizvođača vina ali njih ne prati i napredak u kulturi pijenja vina kod nas.
    I tu nas je pogodila tranzicija jer su vlasnici novih ugostiteljskih objekata ljudi koji možda imaju smisla za biznis ali im je pri rođenju odstranjen svaki smisao za stil.

  3. djomla kaže:

    Trgu, tj. samom centru grada nedostaje jedna ovakva kafana. Nadam se da će u novom objektu Narodnog pozorišta biti mesta i za jedan ovakav sadržaj.

    P.S. Ova kovana ograda je stvarno lepog izgleda.

  4. Lansky kaže:

    Prva apoteka u Subotici je otvorena 1780. a sledeća 1813.
    Ko želi da vidi opremu te apoteke iz 19.veka, može da ga pogleda ispod Gradske kuće u Suvenirnici. To je jedna prostorija u koju se ulazi iz Suvenirnice i koja je namenjena posetiocima.
    Slika

  5. djomla kaže:

    Jako mi je drago, što je apoteka sačuvana. Inače postoji niz stvari (deo enterijera) koje su sačuvane, a koje imaju veze sa gradom i na osnovu kojih se može rekonstruisati tadašnji život. Pa tako na primer, mislim da je sačuvan i jedan frižider proizveden u Subotici. Nije radio na struju već se u to vreme led za potrebe hlađenja u frižideru proizvodio u ledari koja se i danas nalazi u ulici Jovana Mikića kod vodotornja. Naravno, taj objekat više nema tu namenu, mislim da trenutno nema nikakvu namenu, ali je u to vreme postojao čovek koji je svakog jutra raznosio led po kućama onima koji su imali ovakve frižidere.

  6. Lansky kaže:

    Pre drugog svetskog rata, današnja knjižara Danilo Kiš, bila je eksluzivna prodavnica obuće, šešira, rublja i galanterije – BALLY.
    Posle rata, prodavnica je nacionalizovana i postaje knjižara NAPREDAK (1947.) .Enterijer u drvetu je sačuvan i danas je u savršenom stanju,kao pravljen upravo za knjige.
    tridesetih
    Slika
    sedamdesetih
    Slika
    enterijer danas
    Slika

    Slika

    Slika

Ostavite komentar za djomla Otkaži komentar

7 + 3 =

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 12 + 14 ?
Please leave these two fields as-is: