Malo je onih koji se sećaju uličice Ive Vojinovića, koja je ovakva dočekala sedamdesete godine, u samom centru grada.
Danas
Ceo taj kvart između Pozorišta i Sarića, te ulice Cara Dušana i Patrie, zaobišao je građevinski procvat Subotice krajem 19. i početkom 20. veka.
Urbanistički neuređen, sa neuglednim kućercima, dočekao je dvadesete godine, kada se krenulo sa izgradnjom. Tada je izgrađena cela današnja Nazorova
Tridesete
Rat je odložio završetak ta dva bloka. Šezdesetih je izgrađena Patria a sedamdesetih je nestala uličica Ive Vojinovića i kafana Adama Vaša, da bi ustupila mesto modernoj zgradi, koja je savršeno pratila ono što je započeto pola veka ranije.
Pre toga (Cara Dušana)
Nekad
U prizemlju je otvoren „Maksi market“ i bife „Kocka“.
Ceo projekat se zvao Adam Vaš, po kafani u koju su nekad svraćali umetnici. Zamenio ju je bezimeni bife, ubrzo od gostiju kršten kao KOCKA. Kako ti bifei nisu imali nikakav enterijer, u smislu kako to danas podrazumevamo, sem onog najosnovnijeg (šank i stojeći stolovi), ta kocka koja je tu stajala bez neke namene, neizbežno se nametnula kao obeležje lokala.
Bife Kocka
Džigi Bau i društvo
Mali Vasa i Gotesman
Poslednje decenije, izgradnjom 4 zgrade u Nušićevoj i jedne u Cara Dušana , najzad možemo reći da je završeno ono što je započeto pre 80 godina. Predugo za centar grada kakav je Subotica ali ipak jedan vek ispred kvartova kakvi su onaj iza Štrosmajerove ili Otvorenog Univerziteta, Vuka Karadžića…
Da li još postoji zgrada na kojoj piše "Rotor"? Ne znam tačno kom stilu pripada, ali u Subotici ima dosta takvih zgrada.
Nekad Rotor, danas…
Godinama u nazad mi privlači pažnju zgrada Meteora u ulici Vladimira Nazora 7. Da li se zna za koga i u koju svrhu je izgrađena?
Zgradu na adresi Nazorova 7, sagradio je Andrija Pletikosić posle svog gradonačelničkog mandata 1920 – 1924.god. Projekat je najpre uradio ing. Kosta Petrović ali je on investitoru bio suviše moderan. Tako se odlučio za neoeklektiku. Na spratu je bio luksuzan šestosobni stan.
Zgrada na broju 5 odudara od monolitnosti cele ulice jer je izgrađena posle rata. Prethodni objekat je srušila bomba 1944.g.
Rotor je nekada bio smesten na Korzou u ulazu gde je nekada bio foto Pertic. Kasnije se preselio u zgradu koji vidimo na slici. Nekada sastojao iz tri radne jedinice: Elektricari, Serviseri kucnih aparata, i Servis kancelarijskih racunskih strojeva. Kada je u Rotoru ivrsena reforma sve radne jedinice su postale indivudualne i potala su posebna preduzeca. Odsek Kancelarijskih i racunskih strojeva je ostao u istoj zgradi na istom mestu pod imenom Technika. Kasnije ako se dobro secam 90-h godina isto preduzece se preselilo u Zgradu Tokia tacno preko puta. Moj otac je bio jedan od direktora jos davnih 60-ih godina. U ta davna "Rotorska" vremena jos su bili majstori koji su dobro znali svoj zanat i oni su bili ti koji su obucavali prve generacije servisera.
Ako neko nezna sta je razlika izmedju majstora i servisera bice mi drago da mu objasnim:)
Tisztelt Iby az informàcioja nem pontos ROTOR a 60 as évek elején màr ott volt aNàzorovàban és üzem részlegböl àlt a villanyszerelök és a motortekercselök talàn onnan kapta is nevét ROTOR a60 vanas évek màsodik felébe tért vissza Bécsböl SZakàll Lajos aki aROTOR ban kezte ahàztartàsi gépek szervirozàsàt és jòval késöbb jött àt aTEHNIKA üzletböl az volt a foto PERTICS mellet egy személy a nevét màr nem tudom aki az irò és szàmolo gépek javitàsàt végezte az igazgatò Varò Ferenc vol az elejétöl kezdve 1971 ig addig dolgoztam a ROTOR ban VARGA DEZSÖ a könyvelö SZivity Gàbor aszàmlàzo pénztàrnok Krivek Antal a tekercselök fönöke Krivek Istvàn avillanyszerelöké Bem Géza a raktàros a raktàr a mai Horvàt konzulàt melleti épület pincéjében késöbb a tekercselök àtmentek a bàrànyközbe az Ornament helyére onan pedig az egész ROTOR a Jovàn Mikic szönyeg gyàr hejére a végén Sàndorban az integràl kötelékében tovàb nem követtem avolt vàlalatom sorsàt ezek szerint az ön édesapja a fent emlitet személyek egyike tiszteletel Dorozsmai Jòzsf tekercselömester nem szervizes ezt ön mondta én meg leirtam
Molim objasnjenje??????????????
Ravel, Pozorišna ulica – kada sam upoznao Lansky tada je bio zakazan susret u
ovoj poslastičarnici. Kroz razgovor bio sam upitan gde sam učio za grafičara, ja
sam odgovorio BAŠ OVDE GDE SEDIMO – naime bila je to slovoslagačnica GZP
gde sam 1961. godine stupio na zanat. Zbog ovoga ova tema slike toliko su ve-
zane za moju mladost – a kasnijih godina sam se otisnuo u druga zanimanja.
Od ovog datuma su počela saradnja sa LANSKY i sa GRADSUBOTICA. dgy