Jugosloveni – izumiruća vrsta ?

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2001. godine, Jugosloveni nisu izraženi kao posebna kategorija. U Srbiji se, prema popisu stanovništva iz 2002, kao Jugosloveni izjasnilo više od 80.000 građana, od čega najviše u Vojvodini, oko 50.000. U Bosni i Hercegovini je 1991. godine, pre krvavog rata, živelo više od 240.000 Jugoslovena. Inače, u bivšoj SFRJ, najčešće su se kao Jugosloveni izjašnjavali ljudi iz mešovitih brakova.

.

Dvadeset godina nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i poslednjeg popisa stanovništva iz 1991. godine, u kojem se oko milion ljudi, uprkos nadirućim nacionalizmima, izjasnilo kao Jugosloveni, istraživali smo gde su danas ti ljudi i šta je ostalo od njihovog jugoslovenstva, pred popise stanovništva koji će se u većini novonastalih država održati baš ove godine.

.

Istraživali smo u tri nekadašnje centralne republike bivše SFRJ: Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je popis stanovništva na dnevnom redu u aprilu, u Srbiji je odložen za oktobar mesec, a u Bosni i Hercegovini se ne zna da li će ga uopšte biti. U toj državi, naime, popisa stanovništva nakon završetka rata nije ni bilo.

 .

Jugosloveni kao antinacionalistička kategorija

.

Među Jugoslovenkama je i Maja Rogić, Novosađanka koja je rođena tek godinu dana pre smrti Josipa Broza Tita, doživotnog predsednika bivše države. Otkuda je onda Maja Rogić Jugoslovenka i dan-danas:

.

„Mislim da je osnovni razlog to što sam odrasla u porodici u kojoj se negovalo bratstvo i jedinstvo i u kojoj su se negovale tekovine Jugoslavije. Tako da mislim da su moji roditelji imali presudan uticaj na to. I da čak i devedesetih godina, kada je počelo svašta da se dešava, kada je počeo rat, oni nikada nisu prešli ni na jednu stranu, nego su ostali dosledni tom jugoslovenskom duhu.”

.

Ni Goran Behmen iz Sarajeva ne mari za nacionalnu pripadnost:

.

„Ako me pitate o mom nacionalnom izjašnjavanju, onda ću vam reći da se izjašnjavam onako kako se osećam: a osećam se da sam Južni Sloven, Bosanac i Hercegovac. Tome možemo još dodati da sam Sarajlija, poreklom Hercegovac i tako dalje.”

.

Ideja je mrtva?

.

Biljana Kasić, profesorica zagrebačkog Filozofskog fakulteta, smatra da je ideja jugoslovenstva danas manje-više nepostojeća:

.

„Po mom sudu, ideja jugoslovenstva je danas u ideološko-političkom značenju mrtva i u tom smislu teško obnovljiva. Razlozi su pre svega u nacionalnim, preciznije u nacionalističkim projektima, a koji su delom doveli do rušenja jugoslovenske zajednice.”

.

Aleksej Kišjuhas, sociolog sa novosadskog Filozofskog fakulteta, pak, smatra da ideja može i da se oživi:

.

„Postoji neka vrsta nostalgije za tim vremenima. I ta nostalgija je razumljiva jer postoji i u istočnoevropskim zemljama. Iz tih razloga, smatram da, ukoliko bi postojala neka vrsta inicijative za očuvanje tog identiteta, on ne bi nužno propao.”

.

Prema Kišjuhasovim rečima, nacionalistima niti u jednoj novonastaloj državi naprosto ne odgovara da se ljudi izjašnjavaju kao Jugosloveni, zbog čega se često s te strane čuju gunđanja da Jugosloveni ne mogu ni da budu priznati kao nacionalna manjina:

.

„Danas biti Jugosloven je zaista jedna subverzivna identifikacija. Zbog odsustva države-nacija, ona je kao takva pre svega antinacionalna identifikacija i insistira pre svega na jednom multinacionalnom principu, koji je karakterisao taj jugoslovenski prostor kao takav.”

.

Jugoslovenski identitet

.

Goran Behmen se duboko ne slaže sa ocenama da Jugosloveni nemaju svoj identitet, svoj jezik, svoju kulturu pa i svoj rokenrol:

.

„Ne možete reći da je Ekatarina Velika samo srbijanski bend, on je jugoslovenski. Isto tako, Bijelo dugme, iako je sarajevsko, ono nije samo bosanskohercegovačko. Ono je i bosanskohercegovačko, i srbijansko, i hrvatsko, i makedonsko. Odnosno, ono je postalo simbol jednog pokreta koji se zvao eks Ju rok.”

.

I mirovni aktivista iz Zagreba Ognjen Tus misli da je saradnja među bivšim jugoslovenskim republikama otvorena:

.

”A naravno i ovaj kulturni, jer je to jezik koji je svima razumljiv na ovom prostoru. Samim tim teško je i zatvoriti te granice zarazmenu ideja. I tih ljudi koji imaju potrebu da razmenjuju ideje, oni će se uvek družiti, kako god se zvali.”

.

Biljana Kasić smatra da dodatna motivacija za jugoslovenstvo izvire iz nostalgije za ekonomski bogatijom prošlošću nekadašnjih naroda i narodnosti bivše SFRJ:

.

„Ali, to ne znači da interes za jugoslovenstvo ne postoji. On je, s jedne strane, motivisan dramom socijalno-ekonomskog urušavanja niza država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije a koje su u takozvanoj tranziciji. A s druge strane, i funkcionalnim interesima. Tu pre svega mislim na nužnu tržišnu upućenost jednih na druge.”

.

Ugrožena vrsta

.

Kako god, Jugoslovenima i nije prijatno u današnjim državama. Tako bar smatra Maja Rogić, odgovarajući na naše pitanje kako se oseća kao Jugoslovenka u Srbiji:

.

„Ugrožena manjina, ugrožena vrsta, izumiruća vrsta… I baš mi je žao zbog toga… Baš mi je žao što tako mali broj ljudi na pitanje ‘šta si’ ne odgovara odmah sa nacionalnom pripadnošću.”

.

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2001. godine, Jugosloveni nisu izraženi kao posebna kategorija. U Srbiji se, prema popisu stanovništva iz 2002, kao Jugosloveni izjasnilo više od 80.000 građana, od čega najviše u Vojvodini, oko 50.000. U Bosni i Hercegovini je 1991. godine, pre krvavog rata, živelo više od 240.000 Jugoslovena. Inače, u bivšoj SFRJ, najčešće su se kao Jugosloveni izjašnjavali ljudi iz mešovitih brakova.

.

(Dojče vele)



KOMENTARI

  1. Anonimni kaže:

    Bravo za naslov 😀

  2. Backa Palanka kaže:

    Ima nas svakim danom sve vise, kako steze kapitalizam i tranzicija tako se stvara sve vise Jugoslovena!!! U Srbiji ce biti preko 100.000 minimum 🙂

  3. Posmatrač kaže:

    Jugoslavenstvo? Ovisi na koje jugoslavenstvo se misli. Ono kraljevine Jugoslavije ili ono komunističke Jugoslavije? Propala su oba i time dokazala da nikakvo jugoslavenstvo kao trajni i stabilni projekat nije moguće.Ono(u bilo kom obliku) je trajalo samo toliko dok je iza njega stajala neka podloga. U Kraljevini Jugoslaviji to je bio sporazum nacionalnih buržoazija koje je pomeo II.svj.rat, a u komunističkoj Jugoslaviji to je bila Partija koja je jugoslavenstvu dala ideološko osmišljenje u vidu jeftine populističe devize „bratstva i jedinstva“ koje nikad nije imalo nikakav respektabilan civilizacijski supstrat i u koga nitko oštrouman i dalekovidan nikad nije ni vjerovao. Propašću komunističke ideologije strmoglavilo se u nepovrat.
    Ostale su nacije kao jedine legitimne povijesne kategorije koje bi trebale urediti svoje odnose u skladu s novim europskim standardima i tu alternative nema.Od komunizma i „bratstva i jedinstva“ više „nema leba“, dapače ostavili su za sobom kaos i nered.
    A propos komunističke Jugoslavije poznato je da je ona nastala promjenom stava Kominterne koja je u početku II svj.rata imala stav da nakon pobjede nad fašizmom treba stvoriti 2 države otprilike kao kasnije na Jalti, ali je kasnije prihvaćena politike jedinstvene Jugoslavije.

Ostavite komentar za Anonimni Otkaži komentar

39 + = 46

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 9 + 3 ?
Please leave these two fields as-is: