Magarci na farmi Đorđa Korolije u Subotici su registrovani „stanovnici“ Evropske unije. Na farmi žive u slozi sa psima i mangulicama. Nada se da će uskoro početi proizvodnju magarećeg mleka.
Kada se Angela i Klinton zainate, pa im se u raspravi pridruže Milo i Janez, uglavnom „nastradaju“ Pićuka, Goca, Pongo Argentino, Ruška, Zoza… Ali, samo nakratko. Za razliku od državnika po kojima nose imena, magarci na salašu Đorđa Korolije na periferiji Subotice se mnogo brže dogovore.
– Ma nisu magarci tvrdoglavi, već su ljudi koji ih drže nestrpljivi i nervozni, pa im njihovo malo duže razmišljanje smeta – umirujući dugouhu družinu tvrdi Đorđe, koji se na uzgoj magaraca odlučio pre desetak godina.
– Ekonomista sam po struci, radio sam u „Vojvodinaputu“, a kako se nisam snašao u svoj ovoj tranziciji, video da trka više nije za mene, odlučio sam da se okrenem uzgoju životinja i proizvodnji zdrave hrane – nastavlja Korolija.
Najpre je kupio malu porodičnu kuću na Makovoj sedmici, njoj dodao sedam „motika“ zemlje i osnovao poljoprivredno gazdinstvo. Na samom početku počeo je uzgoj mangulica, a onda su se „šumadinkama“ i „šumadincima“, pridružili i magarci.
– U mom rodnom Kistanju, u Dalmaciji, nije se život mogao zamisliti bez magarca, na njegovom samaru nosilo se žito da se melje u vodenice kod Krke, nosila se voda sa izvora, nacepana drva… – seća se Đorđe. – Nisu mogli bez njih, ali su se prema njima maćehinski ponašali, što mi nikako nije bilo jasno i bilo mi ih je žao. Zato, kad sam odlučivao koje životinje ću gajiti, nije bilo dileme: mago će uvek biti uz mene i imati prinčevski tretman. Uzeo sam najpre Rudiku, potom i dve ženke i tako malo pomalo, došao do 15 grla.
Svi magarci, magarice i pulad su čipovani i ušli su u evropski registar grla.
– Oni su pravi evropejci, a ja kad ću u Evropu ko zna. Pa sad, vi nekoga uvredite sa „magarče jedan“ – dodaje ovaj netipični farmer, sav ponosan na stanare svog gazdinstva. – Podaci pokazuju da iako je autohtona životinja sa ovog podneblja, magarac polako izumire, a to ne smemo da dozvolimo.
U uzgoju životinja i životu bez gradske vreve ovaj Subotičanin našao je svoj mir. Za razliku od pesme iz gorštačkog kraja „Vuk magare na plot nagonio“ u Korolijinoj farmi u slozi sa magarcima žive i psi i mangulice, igraju se i jedni druge čuvaju. Njegovu smirenost i neizmernu ljubav životinje osećaju, te su toliko pitome i drage da se sa njima u svakom trenutku može igrati.
– Angela samo ide za mnom, ali Pongo je maneken među njima, zna da je najlepši i tako se i ponaša. Ma svi su mirni i razmaženi, sada da ih pustim oni bi opušteno došli sa mnom do Gradske kuće – kaže dok mu pulad jedu iz ruku.
Iako je farma prilično bogata, Korolija planira da povećava broj grla i znajući za sve lekovite blagodeti magarećeg mleka, želi da počne njegovu proizvodnju.
– Za sada magarice ne izmuzavam, ali imam tri koje bih mogao, jer imaju mlado pule, pa kome god treba za zdravlje uvek može doći i odneti mleko. Cene nema, kao što je nema ni zdravlje – poručuje farmer.
MANGULICE
U SVOM gazdinstvu Đorđe Korolija ima oko stotinu mangulica, koje imaju svoj poseban deo. Od njih pravi suvomesnate proizvode, koji su kako kaže, izuzetno zdravi te se odmah rasprodaju bez ikakve reklame.
Večernje novosti
Svaka cast coveku na trudu oko uzgoja zivotinja. Ono sto u poslednje vreme sve vise cujem da mangulica i nije tako zdrava kako se prica. Odnosno nije nista zdravija od obicne svinje, a ni nezdravija. Sve je to isto.
To je pre neku deceniju to provalio i ljudi se navatali na tu pricu….Jedenjem mangulice cete dobiti trigliciride i masnoce isto kao da jedete obicnu gudicu:-)))
Nije poenta u tome da je mangulica nesto posebno zdrava za ljudsku ishranu. Radi se o autohtonoj rasi koja jos nije degenerisana i koja je vrlo otporna na kojekave bolesti, te nije potrebno dodavanje antibiotika i slicnih lekova u stocnu hranu. Kvalitet mesa odredjuje pre svega nacin drzanja, tovljenja, kao i same ishrane, odnosno komponenti koje se nalaze u stocnoj hrani. Tome treba obavezno dodati nacin prerade mesa i pripremanje suhomesnatih proizvoda. Postoji velika razlika u ukusu i kvalitetu izmedju sunke, slanine ili kobasice preradjene i obradjene na industrijski nacin, i one iz kucne , manufakturne izrade. Mangulica ima svoje korene u Sumadiji gde je drzana pouldivlje u sumama slicno kao danas u Spaniji npr. rasa Cerdo Iberico (Pata Negra, Serano) izvozila se preko Save u KuK monarhiju. Jedan od najpoznatijih trgovaca mangulicom je bio izvesni Djordje Petrovic, kasnije poznat kao Karadjordje i rodonacelnik jedne kraljevske dinastije.
Gospodin Korolija reče da se u njegovom rodnom kraju ne može bez magaraca. I kod nas je slična situacija sa tom razlikom da ovde magarci samo melju, melju, melju…
Koji je br telefona gos.Korolije