Od kada je sveta i veka, ljudi su smatrali da je božja kazna što narodi govore različitim jezicima i ne razumeju se. Ideal da se kreira jedan jezik koji bi bio nadnacionalan i univerzalan, koji bi ljudi naučili pored svog maternjeg kao pomoćni, počeo je da se ostvaruje u drugoj polovini 19. veka. Prema zamislima L.L. Zamenhofa, počelo je nastajanje Esperanto jezika. Da bi se učio lako, gramatika je pravilna i kratka a reči uzete iz nacionalnih jezika su one koje su već ranije postale internacionalne i široko upotrebljavane. Zahvaljujući jednostavnosti, meseci učenja ovog jezika, ravni su godinama učenja nekog drugog.
Zastava Esperanta
Ideja jednakosti, mira, prijateljstva i druženja, bliska je vrsti ljudi kojih svuda ima, bez obzira na naciju i stalež.
U Subotici se već prvih godina XX veka znalo za Esperanto. Mladi Subotičani se interesuju za strane jezike. Godine 1902. sveštenik Kanyo Gyula, drži tečaj italijanskog jezika a direktor mesne jezičke škole, Sergej Dietrich, otvara tečajeve za druge jezike. Prvi kurs Esperanta u Subotici, održan je u Subotici 1907. godine kod čuvenog esperantiste Agoštona Marića.
U narednim decenijama šire se međunarodna prijateljstva, posete, putovanja, čak i brakovi. Po nepisanom pravilu, svaki esperantista će primiti drugog na konak, čak i ako je nepoznat. Uzvišene humanističke ideale o razumevanju i slozi među narodima, neki su dovodili u vezu sa komunizmom i radničkim pokretom, pa esperantisti neretko imaju problema sa represivnim režimom. Nacizam i Staljinizam i fizički su progonili esperantiste jer ne mogu podneti pokret koji druge narode smatra ravnopravnima, odnosno koji omogućuje komunikaciju sa svetom izvan kontrole vlasti.
Maja 1931. godine u Subotici je održan kongres jugoslovenskog Esperanto saveza
U Velikoj većnici Gradske kuće
Posle rata je u Subotici živeo jedan od nekoliko desetina najboljih poznavalaca Esperanta u svetu – Tibor Sekelj. Na ovaj jezik je prevodio ali i pisao. Najpoznatiji jugoslovenski istraživač i putnik, skoro sva dela je objavio i na Esperantu.
Jedan od najpoznatijih rođenih Subotičana – mislim na esperantiste – bio je LENGYEL PAL HUGO. Osim ovde u gradu poznat je bio u Mađarskoj, Francuskoj gde je i duže vreme i živeo. Učio je za grafičara, imao je svoju štampariju, izdavač esperanto publikacija, pisac, mislilac. Pred prvi svetski rat proteran je iz Francuske i vrlo je aktivan osim Budimpešte u većim gradovima oko Balaton jezera. U lokalnom muzeju u Dombovar sačuvana su delovi njegove štamparije, dok je u Pečuju u parku esperantista podignut skroman spomenik.
U našem gradu malo se zna o Lengyelu, naime između dva svetska rata postoje četiri sekcije societo – bili su to intelegencija, kapitalisti, naravno posebno radnici u sklopu sindikata. Još je bila jedna specifičnost da su grafičari isto bili posebno. Posle 50 godinama imamo gradsku organizaciju, esperantiste željezničare, a jezik osim na Radničkom univerzitetu izučava se kod Reformatske crkve, Pentakosne čak i kod sportista.
Esperanto u Subotici – 13. decembra ove godine odrzan je TAGO DE ESPERANTO
LITERATURO – ZAMENHOFA TAGO – JUBILEJI vezani za literaturu koja je izdana na
medjunarodnom jeziku, kao i dan rodjenja L. L. Zamenhofa – sve u organizaciji Drustva
za Esperanto TIBOR SEKELJ – Subotico – Giulio Dietrich
ove godine – 2015. izostali su proslave ZAMENHOF TAGO, kao i setjanja vezana
za knjige i izdanja na esperanto jeziku. Nemamo TIBORA SEKLJA, on je znao
kako se to organizuje. Ili da priznam koliko para toliko muzike, bez dotacija se nemozse
TIBOR SEKELJ u Subotici – predavanje uz setno secanje na svetsko putnika,
danas u Gradskoj biblioteci – svecana sala sa pocetkom u l8,00 sati. Gosti nam
dolaze iz okolnih zemalja, kao i domaci uz Beogradjane, Sencani, Novi Sad i
oko jos neko zaluta. Godinama glavna manifestacija je posvecena T.Sekelju – DGY
ZA NEKOLIKO DANA je dan e s p e r a n t o i z d a n j a p u b l i k a c i j a tj.
svetskog dana esperanta u svetu Suboticani su ovaj dan revnosno proslavljali
nazalost virus je prisutan – Esperanto Societo verovatno skromno ucestvuje
godinama u mesecu DECEMBAR SU PROSLAVE VEZANE ZA ESPERANTO
zbog kovida IZOSTALO JE OVIH GODINA. Priblizava se dan esperanto izda-
nja publikacija, a vezano je i za secanje na Zamenhova – on je stvorio ovaj jezik..
Ove godine u Muzeju bila je glavna manifestacija posvecena TIBORU SEKELJU.