PALIĆKA OLIMPIJADA 1880-1914.

Teško je danas poverovati da bi neko mogao uložiti sav svoj novac, vreme i entuzijazam u svoju strast, u vreme kada sport u ovim krajevima nije bio ništa više od lova, jahanja i mačevanja, veština rezervisanih za imućne i aristokratiju. U doba kada fizička kultura nije smatrana bog zna kako pametno utrošenim vremenom, upravo to je učinio plemeniti Lajoš Vermeš, ne čekavši da se Olimpijske igre obnove 1896. već ih sam pokreće na Paliću 26.avgusta 1880.

Lajoš Vermeš (1860-1946.)
Slika
Slika
Slika

Tada su udareni temelji razvoju sporta i fizičke kulture u ovom kraju te će narednih sto godina Subotica nositi epitet „grad sportova“ zbog raznovrsnosti sportskih grana koje se uspešno neguju. SD Spartak je u Jugoslaviji, posle C.Zvezde i Partizana, sportsko društvo sa najviše sekcija.
Slika
Slika
Slika
Na prvom takmičenju 1880. discipline su:boks, mačevanje, sprint 200 m. , bacanje kugle, hodanje 7km, trčanje preko prepona 200 m. Vremenom program postaje sve bogatiji a takmičari sve brojniji. Palićka takmičenja se ubrajaju među najznačajnija u srednjoj Evropi. Pored atletike, uvodi se gimnastika, biciklizam i plivačke discipline.
1884. je izgrađena elipsasta staza okružena tribinama, zvana „Zatvorena arena“
Slika
Slika
1891. Vermeš gradi novu biciklističku stazu (asfaltiranu!) i sportski hotel koji je za takmičare bio besplatan.
Tu su još mnogi tereni i rekviziti a i jedan travnati teren, okružen drvećem, koji je bio otvoren za sve građane. Služio je za izlete, igre loptom, trčanje…
Sve je to Lajoša Vermeša dovelo do krajnje finansijske iscrpljenosti.
Igre je zauvek prekinuo I svetski rat.

 

Ivan Sarić (1876 -1966.)
Slika
Bavio se uspešno atletikom i biciklizmom. 1998.prvak Ugarske u biciklizmu (bicikl sa velikim točkom) na 10 km. a 1900. prvak na 100km.
Na prvenstvu Srbije u Beogradu jula 1900. prvi u trci na 1 i na 25 km. Medalje mu je lično uručio kralj Aleksandar Obrenović.Tada su subotički fudbaleri,pod Sarićevim vodstvom, u Topčideru demonstrirali fudbalsku igru.
Slika



KOMENTARI

  1. Lansky kaže:

    Tenis na Paliću 1888.
    Slika

    Vila Konen
    Slika

    1903.godina
    Slika

    1928.
    Slika

    Klub
    Slika
    1954. godine
    Slika
    Slika

  2. Duqi kaže:

    Slika
    Slika
    Moram da te pitam jel je ovo jos u zivotu? Ili ako nije gde je bilo ako znas?

  3. djomla kaže:

    Kada se sve ovo pogleda, potpuno je jasno zasto Subotica nosi ime "grada sportova". Ono sto danas imamo nije bas reprezentativo, ali i u ova teska vremena za sport Subotica ima dobre rvace, bicikliste, dizace tegova, veslace… drugim recima sportiste koji se bave neprofitabilnim sportom. U profitabilnim sportovima gde novas igra mnogo vecu ulogu, mi smo daleko u zaostataku za drugim sredinama u okruzenju.

  4. Lansky kaže:
    Duqi napisao:

    Lansky napisao:1884. je izgrađena elipsasta staza okružena tribinama,zvana "Zatvorena arena"

    Moram da te pitam jel je ovo jos u zivotu? Ili ako nije gde je bilo ako znas?

    I sam se pitam gde bi arena mogla da bude.Verovatno je bila od drveta i nije izdržala zub vremena ili se našla nekome na putu. Nema fotografija, koliko je poznato.
    Od nasleđa Vermeša plemenitog Lajoša, ostale su ove zgrade na obali.
    Slika
    Slika
    Slika

  5. Dreamgirl kaže:

    Priča o Palićkoj olimpijadi (zvanično Palićke sportske igre) počela je 1876. kada je Lajoš Vermeš otišao u Grčku da sa Mironovog „Bacača diska” uzme meru da bi u Subotici napravio isti takav sportski rekvizit. Vodila ga je ideja o osnivanju sportskih igara u kojima bi se nadmetali mladići antičkog duha i tela. Želeo je da se nastavi tradicija Olimpijskih igara za čije obnavljanje u to vreme još nije bila pokrenuta inicijativa, tako da je subotički plemić bio preteča barona Pjera de Kubertena.
    Na obali Palićkog jezera je sagradio i svojevrsno olimpijsko selo u kome su imali privilegiju da se smeste, naravno o njegovom trošku, takmičari iz drugih mesta. Bile su to kula „Bogojvar”, a kasnije i vila „Lujza”

    S namerom da u Srbiji populariše moderne sportove, a pre svega fudbal, Lajoš Vermeš je bio i u Beogradu. Kralja Aleksandra Obrenovića je toliko fascinirao da je postavljen za dvorskog majstora i učitelja mačevanja.

    Slika

    Palićka olimpijada je bila tako veliki događaj da se na nju išlo u frakovima i svečanim haljinama. Posebni vozovi su zbog toga dolazili iz Segedina, a publika je dočekivana muzikom i svečanim topovskim salvama Ulaznice su prodavane i za stajanje, a veoma je uspešno funkcionisala i kladionica.

    Discipline u kojima su se tada učesnici takmičili bile su neke koje se i danas održavaju kao biciklističke trke, bacanje kugle, skok u dalj, mačevanje, skok iz mesta, ali i neke, za današnje prilike čudne kao plivanje sa preprekama i jedrenje na ledu, skok u vodu s motkom, bacanje kugle u vis.

  6. Dr, kaže:

    Lajoš Vermeš, veliki propagator raznih sportova sa naših prostora, najmanje je propagirao fudbal. Kada su subotičani gostovali u Beogradu na Topčideru 1900.g. sve je bilo u organizaciji Matković Nikole nastavnika fiskulture koji je i sudio prezentovanu utakmicu. Lajoš Vermeš je već bio učitelj mačevanja na kraljevskom dvoru u Beogradu i samo je učestvovao u demonstraciji mačevanja posle svečane večere posle ponoći. U Koložvaru (Kluž-Rumunija) je svojim studentima prvi put doneo fudbalsku loptu na čas fiskulture 1901. godine na insistiranje sina srpskog konzula Vuka Vučetića, koji mu je bio učenik. Do tada na njegovim časovima igralo se fudbal kao „füles lobda“ – lopta sa ušima, igra koja se igrala i rukama i nogama i koja je bila locirana samo po školama Ugarske i nigde više na svetu. Nisam naišao na pravila kojima se igrala ova igra. Pojavom redovnog fudbala vrlo brzo je otišla u zaborav.
    Lajoš Vermeš 1902.g. je izabran za počasnog člana SAK „Bačka“. …

  7. tomislav matkovic kaže:

    matkovic nikola je poducavao kralja macevanju a ne vermes…
    vermes je bio samo finansijer. trener je bio nikola… kasnije je bio i trener djuri stanticu…

  8. Dr kaže:

    Na podatak da je Nikola Matković na dvoru Kralja Aleksandra Obrenovića vršio obuku u mačevanju nisam naišao. Ali, našao sam podatke da je Nikola Matković bio odličan sportista (između ostalog 1889 g. je na jednom sportskom takmičenju na Paliću, koje su mađarski istoričari sporta Šikloši i Zuber tridesetih godina XX veka nazivali „Male palićke olimpijade“ od 11 disciplina u 6 osvojio prvo mesto – jedna disciplina je bila „pentatlon“ na antički način), da je bio nastavnik fiskulture u subotičkoj gimnaziji od 1893 do 1924 g. U tom periodu više puta je osvajao sa sportskom ekipom gimnazije 1. mesto na međuškolskom takmičenju svih srednjih škola u celoj ondašnjoj Ugarskoj, i da je bio trener Đuri Stantiću, ali i Ivanu Sariću koji su bili vrhunski sportisti u svojim disciplinama u zemlji. Sve ostale zanimljivosti moći ćete pročitati u knjizi „Istorija subotičkog sporta“ koja će biti spremna za štampu početkom 2014. godine.

  9. ? kaže:

    DJURO STANTIC-Svetski prvak u brzom hodanju ,prvi doneo Subotici medalju zasto je tako malo zastupljen .I on je zasluzen da dobije bistu kao i Vermes i Saric a i njihov trener Nikola Matkovic.Grade probudi se i pomozi., pa mi smo GRAD SPORTOVA  vec iz davnina(preostali rod Djure Stantica).

  10. Nada Kozaric i Mirjana Stantic kaže:

     

    ?:

     

    DJURO STANTIC-Svetski prvak u brzom hodanju ,prvi doneo Subotici medalju zasto je tako malo zastupljen .I on je zasluzen da dobije bistu kao i Vermes i Saric a i njihov trener Nikola Matkovic.Grade probudi se i pomozi., pa mi smo GRAD SPORTOVA  vec iz davnina(preostali rod Djure Stantica).

     

     

    Ovde napišite odgovor…

  11. Aleksa kaže:

    Nada Kozaric i Mirjana Stantic

    Ne samo da smo ga zaboravili nego je njegovo ime izostalo i sa spomen ploce subotickih olimpijaca koja je postavljena na pocetku Radijalca.

Ostavite komentar za Dreamgirl Otkaži komentar

+ 51 = 53

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 7 + 11 ?
Please leave these two fields as-is: