Plan detaljne regulacije za centar grada – zona 1 je dokument čije donošenje traje već par godina. Nakon izrade Generalnog urbanističkog plana Subotica-Palić 2020, stupilo se u izradu ovog dokumenta. Prva varijanta plana je izazvala veliku buru među urbanistima, a posebno među onima koji se bave zaštitom kulturnog nasleđa pošto je pretpostavljao izgradnju podzemne garaže ispod zelene fontane, rušenje začtićenih kulturnih dobara (kuće u Vase Stajića projektovane od strane Ferenca Rajhla, ili rušenje kupatila u ulici Dimitrija Tucovića), degradaciju bioskopa Zvezda, ali i nadogradnju shoping malla uz Sokolski dom. Nakon niza kritika, plan je povučen i krenulo se u izradu novog plana.
U nastavku teksta će vam biti predstavljen novi plan koji još čeka usvajanje od strane skupštine grada.
Granice obuhvata plana je označena plavim istačkanim otvirom, i predstavlja ulice Štrosmajerova, Dimitrija Tucovića (levo), Jovana Jovanovića Zmaja (gore), Bose MIlićevića (desno) i Maksima Gorkog (dole).
Na donjoj slici je predstavljena legenda uz sliku plana
Zbog potrebe za utvrđivanjem pravila uređenja i pravila građenja u Planu detaljne regulacije, prostor unutar granice obuhvata Plana je podeljen na karakteristične celine – urbanističke blokove. Velika crvena slova na prvoj slici ozančavaju blokove.
Blok A – Gradska kuća.
Najvredniji objekat kulturne baštine i uz subotičku Sinagogu jedini objekat u gradu koji je proglašen za kulturno dobro od izuzetnog značaja. Namena Gradske kuće se zadržava, stim da je dozvoljeno aktiviranje tavana radi dobijanja novih korisnih površina kao i aktiviranje atrijuma Gradske kuće. Svi radovi i ideje moraju biti u skladu sa nivoom zaštite.
Blok B – prostor između ulica Korzo, Vuka Karadžića, Vase Stajića, Trga Cara Jovana Nenada i Trga Slobode.
Dozvoljene intervencije, kada je reč o izgradnji objekata su planirane samo na potezu uz ulicu Vuka Karadžića do ugla sa ulicom Vase Stajića. Planom se predviđa izgradnja poslovno-stambenih objekata koji definišu blok prema ulici V.Karadžića, a u pozadini zgrada su predviđeni pasaži i površine javne namene.
Blok C – između Trga Slobode, Trga Republike i Trga Cara Jovana Nenada
Unutar ovog bloka, koji je građevinski oformljen, nisu planirani novi objekti.
Blok D– između ulice Dimitrija Tucovića, Trga J.J.Zmaja, ulice J.J.Zmaja, ulice Partizanske, Trga C.J.Nenada, Franjevačkog trga i Trga Republike
U sklopu ovog bloka su planirane najznačajnije intervencije, a podeljen je na tri podbloka.
Podbloku “D.1”– između ulica Dimitrija Tucovića, Subote Vrlića, Celovačke, Trga Cara Jovana Nenada, Franjevačkog trga i Trga Republike.
Kompleks Franjevačkog samostana koji je proglašen za kulturno dobro od velikog značaja se integralno čuva u izvornom stanju. Intervencija je moguća samo unutar kompleksa i ona mora biti u skladu sa nivoom zaštite.
U južnom i zapadnom delu prostora oko Franjevačkog samostana se nalaze objekti koji su pod različitim stepenom zaštite. Dozvoljena je prenamena obejkta "Najstarija kuća" u turističko-ugostiteljke sadržaje, dok je u pasažu u ulici Dimitrija Tucovića 8 dozvoljena izgradnja obejkta P+2, pod uslovom da objekat nema otvore prema kompleku Franjevačkog samostana. U severnom i istočnom delu ovog podbloka su planirane najznačajnije intervecije kada je u pitanju izgradnja. Proces je započeo izgradnjom Janićevog stambeno-poslovnog objekta spratnosti P+3+Pk na uglu ulica Subote Vrlića i Celovečke i nastavljen je izgradnjom objekta na susednoj parceli u Celovečkoj ulici, čija spratnost je P+4+Pk. U nastavku uz Celovečku ulicu, prema Otvorenom univerzitetu je planiran stambeno-poslovni objekat. Trenutno se na toj parceli ruši postojeći objekat.
Slika je preuzeta od MilannSU
Tačni gabariti planiranog obejkta mi nisu poznati, ali treba očekivati spratnost susednog obejkta. Uslov izgradnje ovog obejkta je taj da ne sme da ima otvore prema Franjevačkom samostanu.
Na lokaciji bivšeg “Fekete” kupatila je planirana izgradnja zdravstveno–rekreacionog kompleksa, čija bi osnovna namena bila vezana za nekadašnju funkciju javnog kupatila, s tim da se čitav komplek uvlači u plac kako bi se povećala širina ulice Subote Vrlića. Između ovog komplekasa i izgrađene zgrade na uglu Subote Vrlića i Celovačke je predviđena izgradnja poslovnog ili stambeno-poslovnog objekta.
Podblok “D.2”– između Trga J.J.Zmaja, i ulica J.J.Zmaja, Celovače i Subote Vrlića
Planirani objekti su poslovni ili stambeno-poslovni, stim da se regulaciona linija u ulici Jovana Jovanovića Zmaja pomera kako bi se ulica proširila.
Podblok “D.3”
Kao što možete da gornjoj slici u ovom podbloku se planaju korekcije ulica i formiranje novog bloka. Namena planiranih objekata na potezu uz ulicu J.J.Zmaja i ulicu Partizansku je stambeno-poslovna ili čisto poslovna. Planirana je korekcija regulacije ulice J.J.Zmaja i značajnija korekcija ulice Partizanske u cilju regulisanja izuzetno saobraćajno problematične, a vrlo značajne raskrsnice na kojoj se ukrštaju ulica J.J.Zmaja sa Partizanskom i ulicom A. Čarnojevića.
U novoformiranom bloku između Celovečke ulice i novoplanirane saobraćajnice planirana je izgradnja poslovnih ili stambeno-poslovnih objekata. Na ovom prostoru je planirana korekcija regulacije ulice Celovečke i povlačenje građevinske linije u odnosu na regulacionu, kako bi se dobila adekvatna udaljenost između planiranih objekta uz Celovečku ulicu.
Blok E– oivičen ulicama Jovana Jovanovića Zmaja, Matije Korvina, Vase Stajića i Partizanskom je podeljen na tri podbloka.
Podblok “E.1”
Predstavlja kompleks oko Srpske pravoslavne crkve koja je proglašena za nepokretno kulturno dobro. Ovaj objekat se zadržava u izvornom obliku, a rekonstukcija koja trenutno traje je u skladu u nivoom zaštite. Na samestu postojećeg tek renovoranog Parohijskog doma, dozvoljena je izgradnja novog, a u nastavku uz Pančevačku ulicu do Partizanske ulice na mestu bivše Srprke čitaone srušene tokom Drugog svetskog rata je planirana izgradnja poslovnog ili stambenog-poslovnog objekta, a u cilju rešavanja kako stambenog tako i prostora neophodnog za funkcionisanje ovog verskog kompleksa. Oba objekta imaju mogućnost izgradnje podzemene garaže za potrebe parkiranja. Pristup ovim garažama je iz Partizanske ulice, a gabariti mogu biti širi od gabarita planiranog objekta i to prema dvorištu do max 16.5m. Postojeći objekat uz ulicu Partizansku u kojoj je jedno vreme bila i videoteka je planiran za rušenje.
Podblok “E.2”
Kompleks poslovnog centra “Galleria” koji je potpuno izgrađen.
Podblok “E.3”
Planirana je izgradnja poslovnih ili stambenoposlovnih objekata koji bi činili zatvoreni blok, a čija dvorišta su namenjena javnom korištenju i ne mogu se ograđivati. Planirani objekti mogu imati podzemnu garažu.
Blok F– između ulica Jovana Jovanovića Zmaja, Đure Đakovića, Vase Stajića i Matije Korvina.
U ovom obloku se nalaze tri objekta na uglu ulica Jovana Jovanovića Zmaja i Đure Đakovića koji su nastali u tri različite faze procesa gradogradnje i valorizovani su kao objekti od posebne vrednosti. Objekat na uglu ovih ulica je građen u stilu “moderne” između dva svetska rata za potrebe “Berze rada”, a trenutno je u funkciji poslovanja i socijalne zaštite. Sledeći objekat je građen kao “ženska bolnica”, danas je u njemu ekonomska škola, dok je treći objekat stambeno-poslovni građen početkom XX veka u stilu "secesije".
U ovom bloku je planirana izgradnja novih stambeno ili stambeno-poslovnih objekata i njihova interpolacija u već postojeće objekte. Planirana je korekcija regulacije ulica J.J.Zmaja i Matije Korvina.
Blok G– prostor između ulice Jovana Jovanovića Zmaja, planiranog prodora ulice Bose Miličević, i ulica Boška Vujića i Đure Đakovića
Prostor bloka je podeljen na dve namenske celine: kompleks objekata zdravstva i potez uz ulicu Boška Vujića sa objektima poslovno-stambene namene. Planirana je izgradnja novih objekata u svrhe zdravstva, ali će oni pratiti regulacionu liniju ulice Bose Miličević koja treba da prodre do ulice Jovana Jovanovića Zmaja. Prodorom ulice Bose Miličević će se poboljšati protočnost saobraćaja, rasteretiti ulica Đure Đakovića i saobraćaj delimično preusmeriti na obod isorijskog jezgra, a ujedno omogućiti lakši i brži prilaz železničkoj stanici.
U ulici Boška Vujića je planirana izgradnja objektima poslovno-stambene namene spratnosti P+4+Pk.
Blok H– prostor između ulica Boška Vujića, planiranog prodora ulice Bose Miličević, Vase Stajića i Đure Đakovića
Namena prostora je poslovno-stambena, a izuzetak predstavlja postojeći kompleks sa upravnom zgradom kompanije “Voj-put”. Postojeća dve kuće u ulici Vase Stajića br. 11 i 13 nastalih po delu arhitekte Ferenca Rajhla se prema studiji “Detaljne mere zaštite” zadržavaju i uklapaju u planirana rešenja. Sa istočne strane bloka je planiran prodor ulice Bose Milićević koji predstavlja kontinutet sa prodorom ove saobraćajnice uz blok “G”. U ovoj ulici je planirana izgradnja podzemna blokovska garaža koja bi omogućila rešavanje problema sa parkiranjem stanovnika.
Blok I– prostor između ulica Vase Stajića, Bose Miličević, Trga Rajhl Ferenca i ulice Đure Đakovića
Namena prostora u južnom i severnom delu bloka je poslovno-stambena, a u centralnom delu bloka komercijalno-poslovna (Poslovna zgrada “DDOR Novi Sad” i kompleks postojeće fabrike “Solid”. Uz ulicu V.Stajića planira se izgradnja poslovno-stambenih objekata na postojećoj regulacionoj liniji. U narednom planskom periodu je planirano izmeštanje proizvodnih pogona firme “Solid” i u sklopu kompleksa je dozvoljena prenamena postojećih ili izgradnja novih objekata. Obejti prem ulici Đ.Đakovića i ulici B.Miličević, koja obejekti od vrednosti mogu biti rekonstrusani i mogu promeniti svrhu ali sve u skaldu sa propisima Zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Blok J– prostor između ulica Vase Stajića, Đure Đakovića, Korzo i Matije Korvina
U sklopu bloka je planirana izgradnja objekata koji bi po funkciji bili poslovni i poslovno-stambeni, sa pretežno
kulturno-zabavnim i ugostiteljsko-trgovačkim sadržajima, a sve u skladu sa sačuvanim osobenostima prostora.
Blok K- prostor između ulica Vase Stajića, Matije Korvina, Korzo i Vuka Karadžića
U okviru ovog bloka se planira izgradnja nove saobraćajnice koji bi bila i pešača a imala bi i snabdevački karakter. Ta saobraćajnica bi povezivala Korzo i Vase Stajića kao i Vuka Karadžića i Matije Korvina. Ona ovaj blok deli na tri podbolka.
Podblok “K.1”
U ovom bloku se prema Korzou nalaze obejkti pod zaštitom, te se taj deo ne menja. Izgradnja je planirana samo u delu prema novoj saobraćajinici i tu su palnirani poslovni ili poslovno stambeni objekti.
Podblok “K.2”
Zapadna strana ulice M.Korvina koja pripada ovom podbloku se većim delom čuva u izvornom stanju u
skladu sa značajem i propisanim merama zaštite, a izuzetak predstavlja objekti sa kućnim brojevima 5 i 7 koji se mogu nadograditi i rekonstruisati ili umesto njih izgraditi novi poslovni ili poslovno stambeni objekti prema uslovima propisanim ovim planom.
Podblok “K.3”
Na ovom delu prostora su planirane najveće intervencije pošto su svi postojeći objekti, izuzev objekta u ulici V.Karadžića br. 12, planirani za rušenje. Na njihovim mestima planirana je izgradnja novih poslovnih ili stambeno-poslovnih objekata. Unutar ovog podbloka je planirana i zigradnja podzemen garaže.
Blok L– prostor između ulica Park Rajhl Ferenca, Bose Miličević, Maksima Gorkog i Đure Đakovića
Podblok "L.1"
Obuhvata park Ferenca Rajhla koji je uređen. U ovom delu se planira izgradnja pešačkog podhodnika koji bi povezivao park sa peronima železničke stanice.
Podblok “L.2”
Predstavlja Sokolski dom i gradsko klizalište (Stadion malih sportova) kao jedna celina. U ovom delu je predviđena nadogradnja i pokrivanje gradskog klizališta kao i njegovo povezivanje sa Sokolskim domom. Između ova dva objekta planirana je interpolacija poslovnog objekta čiji bi deo uz ulicu Đure Đakovića bio namenjen tržnom centru, a deo uz halu u funkciji hale i samog sporta (svlačionice, teretana, sauna, eventualno sportska medicina i sl.). Ova višenamenska hala bi uz planirani deo objekta namenjen sportu stvorila bolje uslove za razvoj svih vrsta dvoranskih sportova. Pošto Sokolski dom nije obejkat od kulturnog značajaj u planu nisu specificirane mere zaštite kao ni gabariti objekta koji treba da se interponira između Sokolskog doma i Stadiona malih sportova.
Podblok “L.3”
Ovaj podblok predstavlja građevinski blok koji čine dva objekta međusobno povezana, ali sa različitim namenama. Za objekat koji trenutno predstavlja gradski zatvor planirana je prenamena, dok bi se zatvor premestio na neku primereniju lokaciju. Drugi objekat uz ulicu Đure Đakovića je zaštićen i svi radovi na njemu moraju biti u skladu sa pravilima propisanim od strane Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Blok M- prostor između ulica Korzo, Đure Đakovića, Branislava Nušića i Vladimira Nazora
Na prostoru bloka nisu planirane interpolacije novih objekata pošto su svi ulični postojeći objekti vrednovani i zadržavaju se rešenjem Plana.
Blok N– prostor između ulica Branislava Nušića, Đure Đakovića, Maksima Gorkog i Vladimira Nazora
Podblok “N.1”
Hotel Patria. Planirana je manja dogradnja prema ulici M.Gorkog, a u cilju obogaćivanja sadržaja hotela pratećim sadržajima (“wellness” centar, sportsko-rekreacioni i relaksacioni sadržaji i sl.) Planirana nadogradnja se nadovezuje na zabatni zid objekta u kome je smeštena Hrvatska ambasada, stim da se ostavi pasaž kako bi ambasada mogla rewdovno da funkcioniše. Takođe ostavlja se i mogućnost izgradnje podzemne garaže ispod postojećeg parkinga ispred hotela Patria.
Podblok “N.2”
Na ovom prostoru je planirana samo interpolacija u dvorištu postojećeg objekta izgrađenog na k.p. br. 6103 K.O. Donji grad. Nakon izgradnje ovog objekta sva dvorišta bi bila zatvorena i na ovaj način bi se ovaj deo bloka odvojio od kompeksa hotela “Patria”.
Blok O– prostor između ulica Korzo, Vladimira Nazora, B. Nušića i Ive Vojnovića
Ovo je građevinski oformljen blok unutar koga nisu planirani novi objekti.
Blok R– Narodno pozorište – prostor između ulica Korzo, Ive vojnovića, Branislava Nušića i Trga Slobode
Trenutno se u ovom bloku vrši revitalizacija i rekonstrukcija objekta Narodnog pozoršta.
Blok P– prostor između ulica Branislava Nušića, Vladimira Nazora i Cara Dušana
Ovo je, kao i blok “O”, građevinski oformljen blok u kome nije planirana izgradnja novih objekata.
Blok S– prostor između ulica Braće Radića, Cara Dušana i Maksima Gorkog
Na prostoru unutar granica bloka tri objekta su nakon valorizacije planirana za rušenje: objekat u ulici Braće Radić br.5 umesto kojeg je planirana stambeno-polsovna zgrada, objekat u ulici B.Radić br. 9 (bioskop “Zvezda”) umesto koga je planiran obejkat u kome su planirani kulturni i komercijalno-poslovni sadržaji, i stambeni objekat prema ulici M.Gorkog, izgrađen na parceli br. 6075 K.O. Donji grad, umesto koga se planira izgradnja takođe stabmeno-poslovnog objekta.
Зграде у стилу сецесије коче развој града
По новом детаљном плану Суботице куће архитекте Ференца Рајхла подигнуте још 1899. предвиђене су за рушење
Суботица – Три зграде које архитекте и историчари сматрају вредним и важним и урбаном развоју града, биће срушене по предлогу новог детаљног плана центра Суботице. За рушење су предвиђене зграде некадашњег биоскопа „Звезда”, грађена у стилу српско-византијског стила као и зграде број 11 и 13 у улици Васе Стајића које се сматрају најстаријим објектима у стилу сецесије на тлу Србије. На инсистирање урбаниста, Завод за заштиту споменика културе сагласио се са одлуком да ове зграде буду предвиђене за рушење јер, како је образложено, коче урбанистички развој града. Наиме, иако је Завод за заштиту споменика културе у први мах ставио ове куће под заштиту, урбанисти су до њих тражили да преиспитају своју одлуку. Потом се и Комисија за планове сложила са одлуком о рушењу.
Геза Ваш, директор Завода за заштиту споменика културе објашњава за „Политику” да је током израде Детаљног плана центра града, Завод за урбанизам тражио да вреднују и одреде судбину око 200 објеката који уживају заштиту.
– Око статуса готово свих објеката у Заводу за заштите културе били смо јединствени, а дилеме су се појавиле тек око четири до пет зграда. Међу њима су и зграде које је градио архитекта Ференц Рајхл у Улици Васе Стајића као и зграда биоскопа „Звезда”. Наш задатак је био да их проценимо у контексту урбанистичког развоја града, односно да ли је њихова архитектонска вредност толика да због њих вреди закочити развој града, каже Ваш.
Породичне куће у стилу сецесије које је саградио архитекта Ференц Рајхл, познате по велелепном пројекту зграде Ликовног сусрета у Суботици и дворцу Баба Пуста код места Алекса Шантић, представљају најранију примену сецесије код нас. Архитекта Викторија Алаџић је заслужна за откриће да је Рајхл аутор ових зграда подигнутих 1899. године, дакле свега две године након што је сецесија први пут примењена на згради „Тасел”, архитекте Виктора Хорта у Бриселу. Након тог открића ове зграде су 2000. године стављене под заштиту. У међувремену, Завод за урбанизам тражио је од Завода за заштиту споменика културе да преиспита свој став од заштити ових кућа, с обзиром да улица Васе Стајића треба да се прошири у прометнију саобраћајницу, што ове куће онемогућавају. Осим тога, уз Рајхлове куће пре неколико година никла је петоспратница, која је осам метара увучена од уличног фронта, претварајући куће у стилу сецесије у патуљке који годинама нису одржавани, и сада наружују изглед читаве улице.
– Станари тих кућа нису у стању да их одржавају, те и они врше притисак да дозволимо њихово рушење јер у томе, наравно, виде прилику и за зараду, каже Ваш.
Како „Политика” сазнаје већ постоје заинтересовани градитељи за ову локацију у строгом центру града, а на руку будућем инвеститору иде и чињеница да ту план предвиђа вишеспратницу, како би се уклопила у окружење.
У случају зграде где је био смештен биоскоп „Звезда” након приватизације предузећа за приказивање филмова, нови власник се потрудио да од објекта подигнутог у српско-византијском стилу, иначе, једном од ретких у том стилу у центру града, не остане ништа вредно заштите. Адаптацијом је власник Мирко Милићевић, према оцени архитеката, начинио нови објекат који више није вредан чувања. Будући инвеститор ће и овде планом градити вишеспратницу, на 50 метара од Градске куће, како би се уклопила у окружење.
Александра Исаков
Mielőtt ledöntenék a megmaradt történelmi belvárost, talán be kellene fejezni a lerombolt házak helyén elkezdet épületeket. Szabadka büszke a szecesziós épületeire, de gond nélkül lerombolná őket? Miért pont a belvárosba kell új bérkaszárnyákat beszorítani, a régi szép épületeket pedig ledönteni? Normális országokban egy ilyen belvárost szigorúan védenének. Vagy döntsük le, hogy az utókornak legyen miért szidni bennünket az ostobaságunkért.