Iako je Evropska komisija (EK) još 2018. predložila da se ukine sezonsko pomeranje sata, države članice se o tome još nisu dogovorile. Predlog o prestanku pomerenja sata je 2019. podržao Evropski parlament, ali trebalo bi da ga usvoje države članice. Trenutno nema nikakvih naznaka da bi predlog mogao dobiti njihovu podršku. Iako je bilo najava, Vlada Srbije i dalje nije donela zakon kojim bi se to promenilo.
Zašto je uvedeno letnje vreme?
Osnovna ideja je da se bolje iskoristi dnevna svetlost. Leti kada su duži dani, pomera se sat tako da se jedan jutarnji sat „ukrade“ i doda večeri – kako bi mrak pao kasnije. To je, najpre, smislio američki političar i naučnik Bendžamin Frenklin, davne 1784. godine. Objavio je esej u kome je predlagao da ljudi ranije ustaju i tako uštede na svećama. Letnje računanje vremea prva je uvela Nemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija. Obe su tada bile u jeku Prvog svetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svetlost, a sačuvaju ugalj. Sledeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživelo u Americi. Pod pritiskom farmera, američki predsednik Vudro Vilson ubrzo je ukinuo letnje vreme, navodeći da se zemlja ponovo vraća „Božjem vremenu“.
Letnje vreme je u tadašnju Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju stiglo, prvi put, tek 27. marta 1983. godine.
Nastradali zbog pomeranja sata
Neusklađenost zbog pomeranja sata doskoro je pravila probleme ljudima. Ekstreman primer su palestinski gerilci koji su pre 20 godina sa Zapadne obale prokrijumčarili tempirane bombe u Izrael.
U septembru 1999. Zapadna obala je još bila na letnjem računanju vremena, dok je Izrael pomerio časovnike za jedan sat unazad. Palestinci nisu znali za promenu vremena i bombe su eksplodirale sat pre nego što su planirali, dok su ih još postavljali. Poginula su trojica ekstremista koji su, navodno, planirali da ubiju više stotina ljudi.