Predstojećeg vikenda će u Subotici sve biti u znaku „Dužijance“. Centralna proslava ove tradicionalne manifestacije održaće se 112. put.
Udruženje bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“, kao glavni organizator manifestacije sa kojom se obeležava kraj žetvenih radova, pripremila je i ove godine bogat i raznovrstan program. Pored izložbe radova od slame i raznih drugih rukotvorina, u petak se održava tamburaško veče, a u subotu Skupština risara.
„Taj običaj, koji iz godine u godinu predstavljamo subotičkoj publici, kako je teklo pogađanje risara i domaćina salaša, ne želimo da zaboravimo niti da izostavimo. Nakon toga se na trgu ređaju kulturno-umetnička društva, koja su se prijavila. Imamo dva kulturno-umetnička društva iz Republike Hrvatske, a ostala su iz Republike Srbije“, objašnjava Ljiljana Dulić, zamenica predsednika UBH „Dužijanca“.
U nedelju se, u Katedrali Svete Terezije Avilske, održava sveta misa zahvalnica, najznačajniji i neizostavni duhovni sadržaj Dužijance.
„Ni jedna Dužijanca do sada nije bila bez mise, niti bez bandaša i bandašice, premda su tu ulogu nekada imala deca, kao što je to ove godine bio slučaj u Maloj Bosni. Svetu misu će predvoditi naš dragi gost, monsinjor doktor Petar Palić, biskup mostarsko-duhavnjski“, ističe Andrija Anišić, predsednik UBH „Dužijanca“.
Nakon svete mise zahvalnice svečana povorka nastavlja svoj put prema gradskom trgu, gde će ovogodišnji bandaš i bandašica gradonačelniku Subotice uručiti hleb ispečen od ovogodišnjeg žita.
„Svečana povorka kreće od Katedrale oko 12 sati, a sam program na trgu će se završiti oko 13 i 30“, dodaje Marinko Piuković, direktor UBH „Dužijanca“.
Centralna proslava Dužijance se tradicionalno završava u nedelju u 20 časova, kada će se na gradskom trgu igrati Bandašicino kolo.
RTV
Veliki praznik kojem se raduju svi Subotičani, a i šire. Samo neka se veseli, igra i peva. Da se razbije monotonija i učmalost.
Sve je to lepo, ali je zalosno sto ide gradonacelniku koji pojma nema o tome. Tamo je kao neka marioneta. Vreme je da biramo Suboticanina za gradonacelnika koji zna da ceni Suboticke obicaje.
Ovo nije centralna proslava i ne moze biti jer je organizuju Rvati koji su je besramno oteli i ukrali od nas, Dan Duzijance je jedini bunjevacki dogadjaj.
@Bunjevac
Oni nisu Rvati nego Hrvati. Ili si ti mozda Kunjevac umesto Bunjevac.
@Bunjevac
Niti su oteli niti ukrali to je ono sto je uvik bilo, a tebi ako se nesvidjaa nemoj ici na manifestaciju.
Prava Dužijanca, sve sa traktorima!
Bunjevac a ne koristi svoj maternji jezik.
Pa sto su vam onda oni banditi u gradskoj kuci priznali taj nepostojeci jezik? Da ga ne koristite?
Lepi običaji, raskoš narodnih nošnji, mladi i stari zajedno slave uz pesmu i igru.Muzika i veselje na sve strane.Neka novi naraštaji ne zaborave svoje običaje i odakle potiču. Ima li šta lepše?
Bunjevci, Dužijanca je vaša svečana manifestacija kulturnoistorijskog i duhovnog unikatnog nasleđa! Mi Srbi vas podržavamo u pravednoj nameri i nastojanju da vaša izvorna i originalna kulturna dobra SAČUVATE od kojekakvih jadnika koji bi da to prisvoje odnosno ukradu od vas i pripišu sebi! E pa neće moći! Dužijanca nije ni hrvatska ni srpska svečanost već isključivo BUNJEVAČKA!!! Živela pravda i istina! Živeli naši Bunjevci i naše lepe Bunjevke!
Kada bi Bunjevci i to ne samo oni Bajiceve fajte, nego od svih ostalih sorti koliko god da ih ima po Subotici, uopste znali sta znaci rec Duzijanca, odakle ta rec potice i kakve ima etimoloske korene, najverovatnije bi malo spustili loptu. Verujem da pokoji katolicki svestenik to vrlo dobro zna, ali cuti kao zaliven jer bi ceo folklorni spektakl pao kao kula od karata a sa njime i odgovarajuca proslava Velike Gospe.
Uzas, koliko je meni poznato Duzijanca je gradska manifestacija a organizaciju prepuste tamo nekim Bunjevackim Hrvatima.
Sramota za grad ako je finansira grad i ako je gradska duzijanca onda neka bude organizator grad.
Jezus, Jezus… ta nemojte se svađati stalno već…. bunjevac, hrvat isti vrag – treba da se vrate Madžari na vlast pa bi se odma pomirili. Nema tu u Subotici vaših i naših, svi smo tu svoji. Amen uvik.
Dužijanca nije gradska već bunjevačka a ni hrvatska svakoja porodica ima svoje običaje tako i Bunjevci imaju svoje da odete u Zagreb nemaju pojma šta je to
Dužionica je naša hrvatska, konačno je priznato i od ovih što su izmislili nepostojeću naciju „Bunjevci“.
Kada su 1622. Bunjevci krmpoćani (iz Krmpota) stigli nadomak Senja, senjski fratri su ih u prisustvu gradskog kapetana pitali ko su oni. Odgovor im je bio: „Vridna gospodo, mi smo Bunijevci od rike Bune, po kojoj se zovemo“. Citat iz hrvatske knjige „Stazama predaka“. Srednjevekovna još država Bosna zvala se po reki Bosni, Crna Gora po crnogoričnoj šumi u planini – gori. Dakle etimološki to Bunijevci je uobičajen način formiranja etnonima u srednjem veku, kada se formiraju današnji narodi, a mnogi pređašnji čine veliki deo nacija koje se polako formiraju u 18. veku. Neznalice ne razlikuju pojam narod, od pojma nacija. Markovići koji su sa Vidakovićima komandovali velikom seobom 1687. dobili su mletačko plemstvo 1158. godine i potiču sa današnjeg područja Crne Gore. Što se biskupa Antunovića tiče, ja sam objavio njegovo pismo nadbiskupu Hajnaldu, koje sam svojeručno držao u ruci i fotografisao, u kojem zahteva da svi popovi koji drže veronauk u mestima sa bunjevačkom decom, moraju prvo položiti ispit iz bunjevačkog jezika, tako što bi deo Kempošovog romana, koji im odabere komisija, preveli pismeno na bunjevački jezik. U komisiju pored sebe, predlaže tada mladog Miju Mandića, Poljakovića i sebe. To su dokumenti koji su objavljeni, naprosto tako je bilo. Iako je to izvanredan dokaz postojanja bunjevačkog jezika po mišljenju biskupa Antunovića, niko to još nije citirao. Ni sa hrvatske, ni sa bunjevačke strane. Ni citirao, ni negirao. Što se Dužijance tiče, Blaško Rajić je naveo dvadesetak sinonima koji su različite etimologije, iako su svi izrazi vrlo slični.
@ Ignacije Parcetic
„Što se Dužijance tiče, Blaško Rajić je naveo dvadesetak sinonima koji su različite etimologije, iako su svi izrazi vrlo slični.“
Bez namere da ulazim u genijalnost „smisla“ navedene recenice, ako bi mozda bio ljubazan da nas upoznas sa barem jednim jedinim „sinonimom“ od dvadesetak ponudjenih slicne etimologije. Izmedju slicnog i istog postoje velike cesto i dijametralne razlike. Dakle ja jos uvek tvrdim, sve dok me neko argumentovano i konkretno ne ubedi u suprotno, da Bunjevci niti znaju poreklo reci „Duzijanca“ niti njene korene, a jos manje im je poznato njeno stvarno znacenje kao i njeno istinsko poreklo.
Kljuce i su kod svetog Petra
St istvan je 13 i 14 na Palicu
A prava duzijanca u ponedeljak u 18h
Sto se tice Petra Palica ocigledno mu nije misto u nijednoj od subotickih crkvi
Oduvik i navike prvo se triba roditi u Subotici da bi Bunjevcima slutili na službenom suboticki bunjevskom
Ipak duzijanca na kvadrat( problem sa hrvatska ili bunjevacka nije Resen)
Smirujija za kontu gradskog i pokrajinskog budžeta kad su one toliko jeftine u politici..da Ce ljudi morat dolaziti na dva puta