Projekat "Narodno pozorište"

Narodno pozorište je kao institucija koja u ovom gradu traje već više od 150 godina, kroz svoju istoriju preživljavalo sudbinu jednog društva koje ga je stvorilo. Dešavanja u građanskom društvu Subotice su se direktno i indirektno preslikavala i na dešavanja u ovoj instituciji, te je ona kroz istoriju doživljavala padove i uspone, progres i stagnaciju. O samoj istoriji i pojedinim detaljima kroz koji je institucija Narodnog pozorišta prolazila biće više reči u rubric “Istorija grada”, dok ćemo se u ovoj rubrici fokusirati isključivo na sam objekat koji je trenutno u izgradnji. Samim tim ova tema treba da traje od danas pa do trenutka presecanja crvena vrpca novog/starog objekta Narodnog pozorišta.

 

Za početak ću pokušati da objasnim sam projekat iako smatram da je većini Subotičana on u većoj ili manjoj meri poznat.

 

Te 2007. godine pre samog starta rekonstrukcije pozorišta javnosti je iznet na uvid sam projekat. U startu su bili poznati gabariti objekta, dimenzije i rasporedi dvorana, drugih prostorija, dok nepoznanice bila izgled spoljašnje fasade i enterijera samih dvorana. Ta pitanja su ostavljena otovrena uz konstataciju da će se ona rečiti u dogovoru sa Međuopštinksim zavodom za zaštitu spomenika kulture.

 

Po rečima osobe koja projektanata, profesora Radivoja Dinulovići, u novom rekonstruisanom pozorištu bi trebalo da se nađu i spoje tri pozorišne tradicije koje su se provlačile kroz pozorište tokom svih ovih godina. Naime radi se o:

 

1. Građansko pozorište, nastalo iz građanskog društva Austrougarske koje je 1854. godine stvorilo prvo pozorište u gradu. Reprezent tog pozorišta je Velika scena srušena u poslednjoj rekonstrukciji.
2. Savremeno, pozorište nastalo tokom druge polovine 20. veka koje se u Subotici javlja pod vođstvom Ristića. Pozorište čiji je osnovni problem bio da sprovede ideje u objetu starom preko sto godina.
3. Intimno pozorište, koje se sve vreme provlači u vidu kamerne scene.

 

Kao sto rekoh ideja je da se tri tradicije spoje i zajedno nađu u jednom objektu. Tri tradicije bi se ogledale u vidu tri dvorane: velika, koncertna i kamerna, i te tri dvorane bi mogle da funkcionišu zajdno ili odvojeno. Iz tog razloga je nastala ideja “tri dvorane, jedna scena”.

Slika

Na slici iznad je nacrt zgrade u kome su crvenom bojom predstvavljeni ulazi. Kao što se može vidite pored glavnog ulaza postojaće i ulaz sa Korzoa, Trga Slobode, i Vojnović ulice. Plavim okvirom je predstavljena zajednicka scena, koja se po potrebi može modifikovati. Pregrađivanjem će svaka dvorana zasebno funkcionisati te će se u istom momentu moći održavati više događaja. Uklanjanjem pregrada se dobija jedna velika scena koja će povezivati Trg Slobode i Vojnović ulicu.

 

Gabariti objekta
Objekat će u najvišoj tački imati 21m, dok će visina zidova prema ulicama biti usklađena sa visinom okolnih objekata, te će njihova visina biti 18m. U novom objektu će se naći mesto i za knjižare, galerije, kafiće itd. Koji će biti smešteni u prostorijama koje gledaju na stranu preka Korzou.

 

Matreijali
Osnovni matrijal koji se koristi pri izgradnji je svakako beton, razlozi leže u dve činjenice. Prva je akustika koja je bolja ako su zidovi masivniji. Drugi razlog leži u zaštiti. Pošto se pozorišta smatraju visokorizičnim objektima kada je u pitanju požar ona je zbodno da se pri njegovoj izgradnji koriste materijali otporni na požar.

 

Pored betona, novi deo objekta će biti građen i od drugih savremenih materijala, matal i staklo.



KOMENTARI

  1. djomla kaže:

    Tokom rekonstrukcije je srušeno dve trećine objekta. Sačuvan je prednji portal sa stubovima i to predstavlja deo koji nije izgoreo u požaru koji je zahvatio pozorište 1928.
    U predhodnom postu je napomenuto da će se novi deo objekta graditi savremenim materijalima i da će se koristiti i materijali poput metala i stakla. Ako se uzme u obzir činjenica da je stari deo sagrađen od cigle i da je Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture propisao uredbu koja obavezuje da se starom delu vrati originalni izgled, postavlja se pitanje na koji način će se urediti novi deo i u kojoj meri će se koristit savremeni materijali.
    Sve vreme izgradnje objekata se vodi polemika oko toga da li će novi deo objekta biti ukloplje u stari i u ambijent koji trenutno vlada u centru grada. Da li će preterano korišćenje stakla ugroziti taj ambijent, ili neće?
    Pre početka rekonstrukcije, javnosti su predstavljeni mogući izgledi budućeg izgleda pozorišta. Kako je gradnja odmicala, gabariti i detalji objekta koje se mogu videti su od svih ponuđenih rešenja izvojili jedan.

    Slika

  2. djomla kaže:

    Koncertna dvorana je naslonjena na sam Trg Slobode. Enterijer ove dvorane će biti uradjen na osnovu enerijera srušene velike dvorane. Očekuje se da Zavod za zaštitu spomenika kulture propiše uslove na osnovu kojih će se ista i raditi. Sve ovo ne znači da će koncertna dvorana biti karakterisitčne crvene boje, iz prosotog razloga što je stara velika dvorana tokom istorije menjala enterijer, a prepoznatljiv crveni enerijer je samo poslednja faza.

    Scena ove dvorane će se moći menjati podjednako kao i scena velike dvorane. Na donjim slikama su prikazani modeli.

    Slika

    Koncertna dvorana opera

    Slika

    Koncertna dvorana svečani prostor

    Slika

    Koncertna dvorana drama

    Kamerna dvorana se nalazi uz Vojnović ulicu.

    Slika

    Slika

Ostavite komentar za djomla Otkaži komentar

38 + = 46

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 11 + 13 ?
Please leave these two fields as-is: