Šta će biti sa Papillonom

Buran XX vek u ovom delu Evrope, doneo je ratove, promene granica, režima i društvenih uređenja. Sve je to moralo ostaviti ožiljke i u našem gradu. Puno dragocenih stvari, koje su bile predodređene za trajanje, oduvali su vetrovi rata ili ljudska glupost i neznanje. Nestao je tako i čitav niz sjajnih enterijera, koji danas na starim fotografijama deluju gotovo nestvarno. Teško za verovati da je to postojalo ovde i da je neko mogao toga da se odrekne, kao običnih tapeta.

Vidi : Enterijeri starih subotičkih kafana

Na tragu tog nasleđa, 1989. godine je u Borovo ulici napravljen cafe Papillon, koji je u krajnjem dometu prevazišao i svoje uzore. Enterijer urađen u savršenom duborezu, nadahnut secesijom odnosno belgijskom školom Art Nuova, osvanuo je kao vrhunsko umetničko delo.

Slika

Dostupan svima, u samom centru grada, ustoličio se kao jedna od nezaobilaznih tačaka za turiste i sve poštovaoce arhitektonskog stila koji dominira u Subotici.

A onda je ponovo usledila drama na našoj istorijskoj pozornici. Devedesete su donele nove kombinacije sa opštinskim lokalima, veliki deo je na volšeban način dopao privatnim licima, a zakup za kafe Papillon je udesetostručen, iako je ostao u vlasništvu grada.
Time je nestala ekonomska opravdanost za rad loklala i on je 1998. godine zatvoren.

Slika

Zgrada je u međuvremenu vraćena Jevrejskoj opštini a nikakav dogovor koji bi zadovoljio sve strane i sačuvao ovaj biser, nije postignut.

Nažalost, sada sud treba da preseče i donese odluku.
Status enterijera je institucionalno „zacementiran“ odlukom Skupštine opštine Subotica, kao nepokretno kulturno dobro i time zakonom zaštićen od rušenja, prepravljanja ili bilo kakvih radova koji mogu narušiti svojstvo ovog spomenika kulture.
U trinaestogodišnjem sporu, s jedne strane je tvorac i vlasnik, koji traži pravičnu kompenzaciju za odricanje od svoje imovine a s druge je grad Subotica.

Bez zalaženja u pravne dimenzije tog odnosa, pojam Grad Subotica zvuči prilično amorfno, s obzirom da se za 13 godina puno toga menjalo u personalnom smislu. A ako je odgovornost depersonalizovana, kao da je i nema. Upravo iz tog lavirinta, stigle su ideje o izmeštanju enterijera u Gradsku kuću, što je vanredna besmislica. Najpre zbog toga što je vrednost primenjene umetnosti u velikoj meri u tome što je u stalnom kontaktu sa ljudima i kroz to ostvaruje svoj smisao. Nepremostivu prepreku predstavlja i izrada enterijera koji je prilagođen nepravilnom obliku zadatog prostora a svi segmenti su zalepljeni tako da deluju kao izliveni u kalupu.

Slika

Slika

Slika

Čekajući rešenje, javnost mora budno da prati događaje koji slede.



KOMENTARI

  1. djomla kaže:

    Naravno svako ima svoje mišljenje, ali po mom izmeštanje enterijera iz prostora u kom je nastao pretstavlja besmislicu. Umesto da se kao umetničko delo konzumira od strane građana on se saktiva od očiju javnosti.

    Mogu da razumem da je nekome palo na pamet ta ideja, jer ljudima svašta pada na pamet, ali ne mogu da razumem da stručan deo grada i države podržava tu ideju, pa još i prave projekat o izmeštanju. Pošto su elementi lepljeni, a ne kucani (jer se nigde ne vidi ekser ili šraf), moraće da se odvajaju jedan od drugog, tako da se kasnije ponovo sklope u nekoj novoj prostoriji koja će biti potpuno istih dimenzija kao postojeća. Uraditi tako nešto bez korekcija u samom enterijeru i oštećena je nemoguće.

    I da se premesti, šta se dobija time? Kao i enterijer stare apoteke pod Gradskom kućom, obićiće ga tri posetioca na godišnjem nivou. Čamiće u tami muzeja dok će sugrađani svoje vreme provoditi u mc Donaldsu. Posle se pitate što ljudi imaju negativan stav prema kulturnom nasleđu grada. Pa naravno da imaju kada ne mogu da odrastaju i da osete njegov uticaj već se skriva i zaključava od njih.

    Inače uskoro se očekuje odluka suda, koja će definitivno staviti tačku na spor koji se vodi već tri godine.

  2. Gost kaže:

    Znaci, radice pajser. Znate pajser je ona fina stvar koju koriste pajseri, a takvih je po tim zavodima pun kos.

  3. onako usput kaže:

    Koliko se secam vrednost ovog enterijera je procenjena na par miliona evra. Koliko ce kostati to premestanje i ko ce to finansirati?

  4. djomla kaže:

    Procenjena vrednost enterijera je 3,3 miliona evra. Da li će doći do izmeštanja, videćemo, sve je na sudu. Koliko će to da košta ne smem ni da zamislim. Da li će grad imati para za tu egzibiciju, najverovatnije neće.

  5. Su gost kaže:

    Fotografije su extra, prelep kafic… tuzno bi bilo da nestane

  6. GAZDA kaže:

    Sta? Čakanj to još uvek nije kupio?

  7. djomla kaže:

    Svoj sud o Papillonu je tokom svoje posete a kasnije i pismeno dao profesor dr Borislav Stojkov. koji u pismu navodi:

    "Poštovani gospodine Letić,

    nakon posete vašem kafeu "Papillon" u Subotici 4.12.2003. godine, moram da vam i ovim putem izrazim divljenje za vrhunski umetnički rad na uređenju enterijera kafea u skladu sa najvišim vrednosnim normama koje danas postoje u srednjoj Evropi. Kako obrada enterijera tako i sveukupni ambijent ukazuju na vašu visoku kulturu i na mogućnost unapređenja kulturnog lika Subotice uopšte.

    Radi toga sam posebno iznenađen i zabrinut odnosom lokalnih institucija prema vama i vašem poslovanju u ovom objektu, čime Subotica u značajnoj meri može da izgubi predispozicije konkurentnosti u procesu evropske integracije, gde kulturni lik grada ima veoma značajnu ulogu.

    Verujući u pozitivan ishod

    Srdačno
    Prof. dr. Borislav Stojkov "

  8. gale kaže:

    Da se grad ponasao odgovorno mi bi sada sedeli u tom kaficu, ali kod nas uvek ima ono ali zbog cega vlast okrece glavu od problema. Zar ne postoji nacin da se ljudski dodje do dobovora ili sve mora da ide preko suda.

  9. mrle kaže:

    Spartak, Papilon, Fontana, Pozorište šta je sledeće. Ne mogu da verujem da to rade ljudi koji vole Suboticu. 😥

  10. prle kaže:

    znaci, neko se nameracio na lokal. A Suboticani ce da plate. Jer ne vidim razlog sto ga izbacuju.

  11. Leptir kaže:

    Možda smo na početku početka kraja razrešenja slučaja “ Papilon“ jer je  pre nekoliko dana  doneta prva presuda u parnici  vlasnika Papilona i Grada subotica ( Jevrejska opština je bila po Zakonu o par. postupku : umešač ). Trajalo je to  ohoho godina, koštao je ohoho para ali je dosuđena nadoknada koja je po oceni investitora ispod svake granice pristojne nadoknade. Sud praktično nije uvažio odnosno nije valorizovao nikakvu  tzv. nematerijalnu vrednost jedinstvene opreme koja se nalazi u tom objektu. Ušlo se već u žalbenu fazu sada je neizvesno šta će apelacija odlučiti. Do sada su se izjašnjavali eksperti u svojstvu veštaka, veštačio je i jedan institut pa i muzej, čini mi se, rasponi eksopertskih nalaza  su na skali od 200 hiljada do 3 miliona i 300 hiljada evra. Između ove dve amplitude je 300 hiljada pitanja.
    Ovih nekoliko podataka stavljam kao prilog za raspravu da le je za grad mudro i korisno da se sačuva ovo kafanče u autentičnom obliku i da se stavi u funkciju, da bude na radost i korist građanima ili da se likvidira i da napravimo jednu lepu bančicu  al’ da valja, sa kamatnim stopama od 3% mesečno …
    P.S. U sudskoj parnici je pokrenuto i pitanje demontaže  opreme i izmeštanje na neku drugu lokaciju. Posle  pretvaranja Narodnog pozorišta u ono što je sada tamo, posle ideje da se zelena fontana  izvadi i baci, posle rušenja secesijskih graditeljskih prvenaca, Papilon bi mogao biti štih karta i ako je sada povuku dokazaće svoju politiku doslednog ubijanja kulturnog nasleđa Grada.

  12. djomla kaže:

    Namerno sam aktivirao ovu vest, jer uskoro ide tekst o presudi. Mada vidim, neko me preduhitrio. 🙂

  13. vaske kaže:

    E Djomla ima sanse da se ovo fotka?! Ja bih da fotkam dok je jos u ovom stanju

    vaske

  14. djomla kaže:

    Naravno… Zovem te…

Ostavite komentar za djomla Otkaži komentar

+ 69 = 73

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 9 + 8 ?
Please leave these two fields as-is: