Šta je reciklaža?

ŠTA JE RECIKLAŽA? KOLIKO JE RAZVIJENA NAŠA EKOLOŠKA SVEST?

 

U Srbiji ekološka svest o sakupljanju papira, stakla i pet amblaže još uvek nije razvijena na dovoljnom nivou. U našoj zemlji se sakupi oko 35 kilograma, a u Bugarskoj ta količina iznosi 60 kilograma, u Rumuniji je 80, dok se najviše papira po glavi stanovnika sakupi u Sloveniji, od 170 do 200 kilograma, kažu u firmi „Arabesa“. Između ostalog i to je jedan od razloga zbog čega je Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja u saradnji sa lokanim samoupravama pokrenulo prošle godine, a ove naslavilo, akciju “Očistimo Srbiju”.

smece6

– Srbija je mnogo čistija nego na početku akcije „Očistimo Srbiju“. Prošle godine u 50 opština i gradova naše zemlje rešeni su problemi i to ne samo čišćenjem divljih deponija, nego je zaposleno i 5000 ljudi kroz program javnih radova. Ministarstvo je u akciju uložilo preko 500 miliona dinara i to za čišćenje divljih deponija, program javnih radova i nabavljanje potrebne komunalne opreme – kažu u Ministarstvu.

 

Zajedno sa Fondom “Ekotopija” kroz kampanju “Ja čuvam Srbiju" tu su uključene i javne ličnosti koje na svom primeru pokazuju građanima kako da se odnose prema okolini. To je prvi korak ka jačanju ekološke svesti građana, kažu u “Ekotopiji”.

 

Šta se radi za podizanje svesti o reciklaži?

 

Prema podacima Agencije za reciklažu potrebe prerađivača starog papira je 300 hiljada tona godišnje, a naša zemlja sakupi tek polovinu, a ostatak se uvozi.

 

– U Srbiji se godišnje baci 85.000 tona otpadnog papira, a jedna fabrika iz okoline Beograda ga čak uvozi jer im se to više isplati. Za jedan kilogram dobija se tri dinara, sto pomnoženo sa 85.000, daje iznos od 255.000 dinara. Stvar je izbora da li ćemo te pare da uzmemo ili da ostavimo na otpadu, naglašava za portal "MySerbia" Srđa Popović
.

U zemljama Evropske unije u proseku se godišnje reciklira 80 odsto smeća, dok kod nas ta brojka je znatno manja i iznosi osam odsto.

 

– Skupština Srbije je usvojila predloge zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu, o hemikalijama, o biocidnim proizvodima, o zaštiti vazduha, o zaštiti prirode, o izmenama i dopunama Zakona o zaštiti životne sredine, o izmenama i dopunama Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu i o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda. Međutim, da bi sve to profukcionisalo potrebno je doneti još stotinu podzakonskih akata. Prvi koraci su urađeni da se reši jedan od najvećih problema u zemlji, a to je upravljanje otpadom – kaže državni sekretar Ministarva životne sredine i prostornog planiranja Miladin Avramov.

 

Šta je reciklaža?

 

Reciklaža je proces ponovne prerade već upotrebljene materije, radi njenog daljeg korišćenja u iste ili slične svrhe. Ovaj proces prati sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala. Veoma je važno najprije odvojiti otpad prema vrstama otpadaka. Mnoge otpadne materije se mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. U recikliranje spada sve što može ponovo da se iskoristi, a da se ne baci. Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti bilo kakav celovit sistem upravljanja otpadom. (izvor Ekotopija)

 

Sve se može reciklirati, na primer novinski papir sedam puta, a kartonska ambalaža se i pravi od recikliranog papira. Vreme razgradnje otpadne plasitke je veoma dugo, od 100 od 1000 godina, zato je potrebno da se plastika odvojeno sakuplja od ostalog ambalažnog otpada, jer ona može veoma uspešno da se reciklira. Ovo prevenstveno važi za PET ambalažu u kojoj kupujemo mineralnu vodu, osvežavajuća pića, prehrambene proizvode, ulja i drugo. Reciklira se staklo, aluminijum, čelik, bakar i drugi metali kao posebno vredne vrste otpada jer spadaju u neobnovljive prirodne resurse.

 

 

S.I.

 

 

Saveti:
1. Reciklirajte papir – Ne bacajte novine! Jedna tona sakupljenog papira spasiće od seče 17 stabala drveća!
2. Preradom stare hartije koristimo 15% manje vode. Neki podaci govore da reciklažom jedne tone kancelarijskog papira štedimo 4.200 kW (kilovata) električne energije i 32.000 litara vode!
3. Odvajajte papir, staklo, plastiku, metal i bacajte ih u posebne kontejnere, tako ćete doprineti da završe na reciklaži umesto na deponiji smeća!
4. Upotrebljavajte jedan proizvod više puta!
5. Reciklažom jedne flaše od stakla uštedi se energija koja je dovoljna da sijalica od 100W svetli 4h!
6. Staklo može da se reciklira 100% i da se neograničeno puta iznova koristi!
7. 1 reciklirana staklena flaša sačuva toliko energije koliko je potrebno kompjuteru da radi 25 minuta!
8. 1 reciklirana konzerva uštedi toliko energije da može da je koristi televizor 3 sata!



KOMENTARI

  1. Ledenjak kaže:

    Ja bih samo hteo da prenesem moje lično iskustvo u vezi reciklaže

    Pre jedno 2 meseca kažem ja klicu hajde da skupimo sve one časopise pa da ih odnesemo i da za te pare nešto uzmeš sebi,
    On me onako malo sumnjičavo gledao , samo što me nije pitao
    na kojim sam drogama . Ti časopisi se nisu smeli dirati nedo bog da ih neko ošteti ( komjuterski ) i sad odjednom ja ih se oslobadjam . Bio je frapiran :D
    Elem skupimo mi to na jednu gomilu i ošacujemo da ima sigurno preko 150 kila , i pravac u otkupnu stanicu ispod Majšanskog mosta

    Kad tamo nam žena sa puno cinizma kaze – "Za to mozete dobiti po kili samo dinar ipo. "
    Kažem ja njoj -" Gospodjo pa ja sam više benzina potrošio nego što će te mi vi za ovo dati."
    Znate šta je rekala !!! – " Ako vam se nesvidja vi bacite" .

    Epilog svega toga da sam te časopise odneo mojoj familiji da ih koriste za potpalu .
    Mislim da je svaki drugi komentar izlišan :(

  2. djomla kaže:

    Kao laik iz ove oblasti, onako sa strane, mogu da zakljucim sledece.

    Da li mi mozemo da recilkiramo otpad? Plastiku, papir, staklo… Ako ne mozemo onda cela ova prica pada u vodu jer nema smisla odvajati otpad da bi se on na nekim deponijama sakupljao. To vec radimo.
    Drugo, ako imamo mogucnost recikliranja otpada, da li je reciklaza ekonomski ispaltiva? Na osnovu ovog teksta zakljucujem da jeste jer se ustedi mnogo vise energije, ali cije? Mi inace nismo zemlja koja proizvodi plastiku, pa tako svu tu plastiku uvozimu iz Kine i drugih zemalja, i ta plastika je opet jeftinija od nase recikliranje plastike. Ako se varam neka me neko ispravi.

    I treca stvar, koja su to stimulativna sredstva koja bi naterala ljude da krenu u odvajanje otpada? Mislim svest i edukacije prolazi kod maksimalno 20% stanovnistva, za sve ostale se mora uvesti sistem kazne ili nagrade.

    Ovo sto je Ledenjak naveo je samo primer iz realnog zivota, koji ukazuje na to da ljudi koji razvrstavaju otpad sebi stvaraju problem jer ne znaju sta sa tim dalje.

  3. Ledenjak kaže:
    Ledenjak napisao:Ovo sto je Ledenjak naveo je samo primer iz realnog zivota, koji ukazuje na to da ljudi koji razvrstavaju otpad sebi stvaraju problem jer ne znaju sta sa tim dalje.

    Ovo me podseca na onu latinsku izreku
    Facilius est de alienis iudicare quam de suis – Lakše je o tuđem suditi nego o svojem.

    :applause:

    Naravno ko razumi shvatiće :hi:

  4. djtrale kaže:

    Dzaba diskusija, na Guglu izadje gomila sajtova koji teoretisu o reciklazi. Kontaktirao sam i Ministarstvo koje je odgovorilo spiskom preko 100 firmi koje se bave reciklazom stakla. Na moj komentar da su oni mozda samo registrovani za to a u stvari trguju bakrom i gvozdjem, rekao da nazovem svakog ponaosob i da se dogovorim. U SRBIJI NIKO NE ZELI STAKO, ni lomljeno, ni cele flase a ja kao sto rekog imam celu gomilu sa kojom ne znam sta cu. Razvrstano i spakovano, dodji i nosi. Pivare uvoze flase iz susedne drzave, oni u Paracinu dave macice, sve u svemu nista. Jedino da sve snimim kamerom, natrpam u kamion i odnesem na komunalnu deponiju pa neka bude na cast i drzavi i ministarstvu i meni. (ako neko ima konstruktivan predlog, primam sve sugestije: djtrale@yahoo.com). Pozdrav svima.

  5. nikad nije kasno kaže:

    Sto se tice svih predlaganja o recikliranju…TO JE SUPER STVAR….

    Svi bi da uzimaju puno vecu tezinu,a da daju puno manje para,problem je u tome sto nepostoji 

    Web Sajt,TV KanaL…koji ce da informise gradjane koje su cene svih ovih resursa…..

    Uzmimo na primer Aluminijum : njegova primena moze da se nadje u skoro svim delatnostima,

    i prodaja aluminijuma je mnogo visoka(alu felne)ispod 200 + eura nije i mnoge druge proizvode od aluminijuma koje imaju visoku cenu…..

    Pitanje je : Ako Aluminijum ima tako visoku cenu kada se kupuje u prodavnici ili bilo gde,

    zasto nemamo mi gradjani dobru zaradu kad je Aluminijum-resurs koji vredi(Audi(auto kompanija) koristi aluminijum zbog tezine,brzine i manje potrosnje goriva) .

     

    Odgovor : Verovatno samo peru obraz kad govore o tome,u prevodu da bi se preko nasih smetlista lakse oprale pare …

  6. Anonimni kaže:

    Najvise se isplati reciklirati konzerve mislim da za 1kg daju 250 dinaracool

  7. nekoime kaže:

     

    djtrale:

    Dzaba diskusija, na Guglu izadje gomila sajtova koji teoretisu o reciklazi. Kontaktirao sam i Ministarstvo koje je odgovorilo spiskom preko 100 firmi koje se bave reciklazom stakla. Na moj komentar da su oni mozda samo registrovani za to a u stvari trguju bakrom i gvozdjem, rekao da nazovem svakog ponaosob i da se dogovorim. U SRBIJI NIKO NE ZELI STAKO, ni lomljeno, ni cele flase a ja kao sto rekog imam celu gomilu sa kojom ne znam sta cu. Razvrstano i spakovano, dodji i nosi. Pivare uvoze flase iz susedne drzave, oni u Paracinu dave macice, sve u svemu nista. Jedino da sve snimim kamerom, natrpam u kamion i odnesem na komunalnu deponiju pa neka bude na cast i drzavi i ministarstvu i meni. (ako neko ima konstruktivan predlog, primam sve sugestije: djtrale@yahoo.com). Pozdrav svima.

     

    ne znam kakvo je sad stanje,ali prije par godina sam se raspitivao bas oko ovoga (otkupa lomljenog stakla)

    nadosao sam da otkupljuje srpska fabrika stakla (paracin), da je cena(ako se dobro secam) 2-3 din/kg (primera radi, tada je Cu bio oko 200-300 din, Al oko 100=150), najblize sabirno srediste je bilo u somboru

    ako si stvarno zainteresovan, savetujem ti da njih pozoves (broj nadji na netu), a sve zavisi koliko toga imas i koliko si spreman uloziti

    (za sitan iznos se nikako ne isplati, kontam,sve ispod nekoliko desetina tona je nista,a i tad pitanje)

  8. nekoime kaže:

    sto se papira tice, uvek je bio neka sitna lova (ali mislim vise od dinar i po 😉 )

    sto se tice cene alu felni – kakve to veze ima s otpadnim alu?

    cena gotovog proizvoda nije direktno proporcionalna ceni otpadne sirovine

     

    a ako zelite stvarno da prodate papir/plastiku/alu limenke – a nemate neke prevelike kolicine da prodate preradjivacima – prodajte cistoci i zelenilu – pored deponije imaju reciklazni centar u kojem sakljupljaju, otkupljuju, baliraju i dalje preprodaju navedene stvari (za cene nazvati cistocu i zelenilo)

  9. milos kaže:

    Jel zna neko da mi kaze sta od dokumenata je potrebno za otvaranje otpada gvozdja itd metala?i kome se obratiti za sve to?unapred hvala

Ostavite komentar za nikad nije kasno Otkaži komentar

6 + 2 =

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 2 + 6 ?
Please leave these two fields as-is: