Subotički prototip

Fabrika bicikla „Partizan“, nalazila se jednu ulicu dalje od industrije elektromotora „Sever“. Bilo je samo pitanje vremena kada će baciti oko jedno na drugo. Čedo te kratke ljubavi bio je bicikl sa elektromotorom. Prototip je napravljen 1984. godine sa ambicijom da u naredne dve godine na tržište lansiraju subotički bicikl na električni pogon.

Danas po gradu zuje brojni dvotočkaši na struju, ali svi oni su došli mnogo kasnije. Naš subotički, imao je akumulator s kojim je mogao da pređe tridesetak kilometara, maksimalnom brzinom od 30 km na sat. Nisu oni bili prvi koji su došli na ovu ideju. Bila je to davnašnja želja da se čovečanstvo poštedi napora motanja pedala. Subotičani su prvi u Jugoslaviji došli do svog modela.

Kao i njihove prethodnike, usporavao ih je taj treći element, a to je akumulator. Preteški i još nedovoljnog kapaciteta, morali su da čekaju 21. vek i litijumske baterije.

Korak do sna

Automobili na električni pogon ove 2023. godine predstavljaju realnost. Iako ih još nema puno na drumovima, sasvim je izvesno da će budućnost biti njihova. Ova prognoza deluje izvesnije nego što je to izgledalo na početku ovog veka kada se radilo na tome, ali kao što znamo, mnoge dobre ideje i patenti ne stignu uvek do masovne proizvodnje i komercijalnog uspeha. Posebno je teško zamisliti električni “Jugo”, međutim, tako nešto je postojalo. U avgustu 2002. godine direktor razvoja subotičkog “Severa“ Jovan Radaković, provozao je prvi domaći električni automobil.

Institut za automobile kragujevačke “Zastave” i subotički “Sever” radili su na projektu „Yugo elektra“, koji su dve godine ranije predstavili na beogradskom sajmu automobila. U „Jugić“ je ubačen „Severov“ asinhroni motor prilagođen nameni, kao i sto dvadeset akumulatorskih baterija koje su zauzele dobar deo prostora, pa je mesta ostalo za svega dva sedišta. Ovaj dvosed je bio pionirski pokušaj koji je ostao u fazi eksperimenta ali nam svedoči o naporima naših konstruktora da i u najteže vreme budu u službi naučno-tehničkog napretka.

Fabrike su bile naše!

Domaće firme imale su svoje institute i razvojna odeljenja ali i pojedince koji su bili inovatori. O njihovim uspesima javnost je sa ponosom obaveštavana isto kao što su periodično izlazili bilteni sa rezultatima subotičke privrede. Šta se danas dešava iza zidova stranih kompanija koje posluju u našem gradu, saznajemo na kašičicu, mada ni to nisu dužni da nam saopštavaju. Ono što proizvedu ni ne prodaje se u Subotici.

Proslava u Fabrici bicikla Partizan, 1978. godine

Danas nisu usaglašena mišljenja da li je samoupravljanje bio jedinstveni sistem koji bi opstao da je preživeo i socijalizam u Evropi, ili je to neuspeli eksperiment unapred osuđen na propast. Dok je trajao, četiri decenije, naša privreda je imala svoje mesto u svetu. U čuvenoj njujorškoj robnoj kući sportske opreme, prodavale su se i bicikle „FBP Partizan“, Industrija mesnih prerađevina „29 Novembar“ opskrbljivala je, kako JNA, tako i vojsku Sjedinjenih Država. Čak su i mala subotička preduzeća, koja su često poslovala na ivici rentabilnosti, kao fabrika tepiha „Jovan Mikić“, uspevala da plasiraju svoje proizvode na svetsko tržište. Nekada je to činjeno samo da se dođe do deviza i uvoznog repromaterijala, a realni profit se ostvarivao na velikom jugoslovenskom tržištu, ipak, brojali su se milioni dolara.

Ništa od tada nije isto, ni u svetu ni kod nas, zato je nekakve zaključke teško izvoditi. Danas je samoupravljanje nezamislivo, niti ima uspešnih primera sa kojima bi mogli da pravimo poređenje.

Bilo uspešna ili ne, privreda je bila naša. Nekada davno poželeli smo da što više toga stvaramo sami, od šibice do velikih mašina i elektronike. Možda bi bili uspešniji da to nismo činili, ali svaka velika ideja o slobodi i nezavisnosti ima svoju cenu. Što budemo dalje od tog vremena ono će izgledati kao mit. Kao nešto što smo samo sanjali.

 

Lansky



KOMENTARI

  1. croat kaže:

    Na danasnjem trzistu FBP bi svakako propao u tom obliku kakav je bio . Kompletna proizvodnja bicikla je otisla na daleki istok. U Evropi su ostali ili maticne kompanije ili mali proizvodjaci vrlo specijalizovanih bicikla. Jedan nas sugradjanin poseduje takvu malu kompaniju. Rog je po meni pravio kvalitetnije bickle, pa cak mozda i UNIS. FBP je pred raspad sa druge strane napravio par interesantnijih modela. Mislim da su kod nas oni poceli sa MTB programom. Prednji deo zgrade je biser industriske arhitekture i trebalo bi ga sacuvat. Po meni idealna zdrada i plac za vatrogasni dom i hitnu pomoc.
    https://gradsubotica.co.rs/wp-content/uploads/2023/02/Fabrika-bicikla-Partizan-Subotica.jpg

  2. Djuka kaže:

    Ideje su bile dobre ali mi smo se pokazali nesposobnima.
    Sto smo mogli – ukrali smo, gde smo nasli rupu – iskoristili smo.
    Nas narod je pokazao i tada (kao sto pokazuje to i danas), da je vecina na tako niskom nivou, da nije sposobna da razmislja o opstem dobru.
    (preciznije, glupi ko q)

  3. Thomas kaže:

    Jugoslavija je bila ozbiljna drzava i poslednja sansa svih ovih nasih nesretnih “plemena” da zivimo normalno i da konacno postanemo deo savremenog sveta,ovo sada je sprdnja….imali smo sve a sada nemamo nista!

  4. Analitičar kaže:

    @ Djuka , Tako je ,naime u školu su nas učili da prilikom otkrivanje novih svetova poput ekspedicije Kolumba koji je domorodcima poklanjao šarene staklene kuglice da bi lakše iz podmitio i pokorio ,mi smo upali u iste zamke . Prodali smo se novom svetskom -lažnom poretku takozvanom potrošačkom društvu. Od nas su su napravili iste takve domorodce kao što je već jednom uspeo Kolubus Krištofu. Razlika je samo to da smo mi lako uništili našu izgrađenu privredu sa svim stručnjacima, Iz ove današnje perspektivno gledano sve se urušilo za 24 sata. Ovo je fenomen ,ljudski mozak da li može sve ovo svatiti ???

  5. Tramp kaže:

    Samoupravljanje , koja glupost,zato smo i
    prošli ovako .Secam se tih vremena i upravo sam bio u FB Partizanu.Od 900 radnika na platnom spisku pola u proizvodnji na mašinama od 100 godina a pola u režiji.Protekcionizam i korupcija do bola.Zato je i restoren od strane par „entuzijasta“, da bi ga kupio neki švercer alkohola koji očigledno kalkuliše sa ostatkom sad već samo placa.

  6. Penzioner kaže:

    Čovek je uvek težio da olakša sebi život. Kad je postigao mnogo, shvatio je de ipak mora da održi kondiciju. Danas kolima i električnim biciklima žuri u teretanu da vozi sobni bicikl i vežba.

  7. Djuka kaže:

    @tramp
    Ne , tramp, niste (samo) zbog toga propali. Vec i zbog toga sto ste bili nesposobni: pravili ste sve manje, sve losijih (nekonkurentnih) proizvoda, krali ste na veliko, bili ste nevidjeno lenji. Imali ste “prava”, kantinu, niko vam nije mogao nista (sindikat), 10min pre kraja radnog vremena ste stajali u guzvi pred rampom.
    + u vreme demokratije ste birali kretene. I jos uvek ih birate/biramo.
    Sve u svemu, imamo ono sto zasluzujemo.

    nije vam bilo dovro ono, imate sad ovo. Trazili ste, gledajte.

  8. Tramp kaže:

    @Djuka slažem se sa tvojim komentarom.Samo , zar misliš da su radnici bili i „vredniji“ da bi FBP i drugi bolje prošli.?.Ja neverujem u to.Ja sam posle “ vojne“ vežbe (tako mi upisali)92-e
    u Baranji ,sredinom 93 -e otišao na sever Nemačke, rad u fabrici je za mene isti bio kao u i u FBP.Ništa veći napor ,(hajde , možda 5-10%)mi radnici smo imali platu, i sve što nas sleduje.Nema pametovanja,nema filozofiranja od strane nekog nestručnog koji je preko veze uzeo mesto poslovođe a nema pojma o poslu.Zato mislim da je najbolji način privatizacija ali pod stalnim i transparentnim
    nadzorom države ,kojoj je to i jedini posao.Ovo kod nas, sad i dosad je čista anarhija, uvijena u kolaž papir u promociji vladajuće oligarhije uz
    pomoc sumnjivih statistika i preko nekih Tv stanica .Zato predlažem mladima da dobro razmisle .

  9. Kertvaros kaže:

    Marksizam, Lenjinizam, socijalizam, komunizam, radnicko samoupravljanje itd. Sve su to konci od kojih socijal-romanticari tkaju svoje romanticne snove. Realitet je nesto drugaciji, da ne kazem nesto brutalniji. Teorije na papiru su jedno a covek i njegov naturel su nesto sasvim drugo. Nemacki veletrgovac foto -tehnikom Hanshajnc Porst, vlasnik tadasnjeg najveceg trgovackog foto lanca na svetu, godine 1972 iznenadjuje svojih 1800 zaposlenih saopstenjem da se on povlaci sa svoje pozicije poslodavca i da svi oni imaju od sada jednaka prava i svi zajedno odlucuju o radu firme. Zaposleni su sa odusevljenjem prihvatili nove odnose u firmi i kao prvo sebi podigli plate za preko 20 % Sledili su duzi godisnji odmori i krace radno vreme. Sve je zavrsilo 10 godina kasnije bankrotom firme. Radnici samoupravljaci su se razisli kud-koji-mili-moji. Nekadasnji vlasnik se povukao na svoju farmu i poceo da gaji Galloway – goveda i to prilicno uspesno. To je ujedno i kraj Nemacke price o radnickom samoupravljanju.
    Fabrika Mirka Rotmana je bicikle proizvodila samo kao nuzprodukt. Njena glavna proizvodnja su bili bolnicki kreveti i ostali bolnicki mobilijar, sto je daleko sigurnija i unosnije proizvodnja. Bicikli proizvedeni u FBP jos pedestih godina su imali jedan metalni detalj u obliku slova „L“ izmedju upravljaca i rama bicikle. Mi mladi smo se pitali sta je to i cemu to zapravo sluzi. Niko nije znao da nam da tacan odgovor, svi bi rekli da to sluzi kao nesto za svetlo. Jednog dana u muzeju tehnike u Minhenu sam video izlozenu jednu staru biciklu iz 20-tih godina proslog veka i stvarno je imala isti drzac ispod upravljaca na koji je bila pricvrcena -karbitna lampa. U medjuvremenu su bicikle imale dinamo na prednjem tocku, ali se u Subotici niko nije setio da skine drzac za karbitnu lampu. Da je Rotmanova fabrika i dalje primarno proizvodila bolnicki inventar i da nisu Kurte i Murte upravljale njenim poslovnjem mozda bi egzistirala i danas.
    Jugoslavija je bila visenacionalna drzava i to je bila njena najslabija tacka. Svajcarska i Belgija su takodje visenacionalne drzave. Nemacka se kao nacionalna drzava formira tek 1871 godine i sacinjavaju je 6 „plemena“ ciji su jezici razlicitiji od onih koji su se govorili u Jugoslaviji. Problem Jugoslavije nije bio primarno na nacionalnoj bazi vec ba bazi duboke kulturne razlicitosti i percepcije zivota i sveta. Nije nikava slucajnost da su Slovenci i Hrvati otisli tamo gde su od uvek bili i pripadali, a ostali lebde ni na nebu ni na zemlji i ne znaju na koju stranu da se okrenu.
    Ideje Marksa i Engelsa su samo jedan pravac Nemacke filosofije 19 veka u kome su nastale i kome pripadaju. Nastale su iz trenutne slike tadasnjih socijalnih odnosa i njih danas nakalemiti ih na relacije koje vladaju u 20 odnosno 21 veku je cisti apsurd. Onoga trenutka kada rad i kapital prestanu da budu ono sto jesu i ono sto su od uvek bili i ono zbog cega su uopste nastali i pretvore se u jedan instrument za dnevnopoliticke potrebe raznih politickih partija, time su i rad i kapital unisteni. Preostaju samo ljudi i njihova radna snaga koju nemaju kome da prodaju i onda drzave love okolo „investitore“ da bi im prodali ono jedino sto jos imaju – radnu snagu vlastitog stanovnistva.

  10. Jasno kao dan kaže:

    @ Kertvaros Neču da analiziram previše ono sto ste napisali ,naime ima tamo puno nelogičnosti . Budem samo jedan primer izneo. Pišete da sa volana bicikle nije skinut držač za staru karbit lampu iako o novije vreme su na biciklama bili električne lampe sa dinamom za proizvodnju struje. Istina je da karbit lampe već nisu postojali ali lampe na električni pogon još dugo su posle toga postojali koji su imali isti priključak kao starije karbit lampe.
    Što se tiče samoupravljanje nakon WW2 ima više primera da su fabrike preživeli prvi svetski rat razdoblje drugog svetskog rata ,samoupravljanja u novoj Jugoslaviji ali su propali i uništeni u privatizaciji nako 90 -ih godina…

  11. Ris kaže:

    Kakva je to zemlja bila, kakva privreda, školstvo, zdravstvo…sve je bilo povezano i radilo ko singerica. Kome smo bili trn u oku, kome više odgovaramo rasparčani, ne znam. Znam da ova vremena i ona nisu za poredjenje. Neko će reći bili ste mladji pa je sve bilo lepše. To nije više nostalgija, ovo je borba za goli opstanak kada su prave vrednosti potonule, a mi vaspitani drugačije ostavljeni na vetrometini bez ikakve zaštite. Niti tamo niti vamo. Nemamo snage da nešto menjamo, a teško je pasivno posmatrati. Kako smo dopustili, mi obrazovana, vredna, kulturna generacija da se sve ovo desi. Ako išta, dužni smo odgovor dati našoj deci!

  12. Jasno kao dan kaže:

    @ Ris Zašto ? Seti se emalo unazad -Imali smo Kasu i ekipu -Kernove Sada CIMGAS Prije je bio Željezničar gde je radilo četri smene na hiljade radnika -Ulca Jovana Mikića je bila tesna kada su radnici išli na posao ili su se vraćali sa posla. Radilo se za Holandiju ,Nemačku ,Austriju itd. Velki šleperi danonočno su nosili robu za inostranastvo.I onda je došao Kern Imre i njegov brat Kern Čaba i uradili ono što je danas ostalo od tih zgrada. Ali proces se nastavlja uz pomoć IPA-mađarskih fondova. Dobre stručnjake smo oterali na starešku pijacu-buvjak a nestručni grabežljivi-pohlepni likovi su došli na površinu. Ovo je samo jedan primer u nizu. Da li imamo šansu …? Naime niko se ne buni.

  13. Kertvaros kaže:

    @ Jasno kao dan

    Mi smo pedesetih godina u vreme kada nije bilo mnogo automobila i samo pokoja motorbicikla, sve znali o biciklama i znali svaki njihov deo, kako se zove i cemu sluzi. Kroz drzac za karbit lampu je bio jedan kruzni otvor i znali smo da sluzi da kroz njega prodje vertikalna osovina prednje kocnice. Elektricnu lampu na tome drzacu nismo nikada videli. Da jesmo ne bi se cudili niti pitali. FBP je u to vreme pravio teske ramove od gvozdja, tockove od 28 cola i siceve od prave koze. Principjelno bi bili liferovani kupcima bez osvetljenja i bez pumpe. Ponekad i bez stitnika za lanac. Mi smo kao klinci gledali svaki dan jedan Fordov kamion retke i jedinstvene crveno-ljubicaste boje koji je pripadao Partizanu i kojim su transportovali gotove bicikle na utovar u vagone na teretnoj stanici. S vremna na vreme bi se u Subotickim prodavnicama pojavljivale i bicikle drugih proizvodjaca. Mozda su bile i lepse, pogotovu jedna Italijanska serija marke ili modela Alpes, od 26 cola u prekrasnim bojama, skupih ko sam djavo i koje je retko ko kupovao. Najvise su se kupovale nase Suboticke bicikle i to ne iz nekog naglasenog lokal-patriotizma ili za potrebe rekreativnog biciklizma, vec zbog toga sto je jedna FBP-bicikla bila gvozdena i teska , masivna i sa njom se je bez problema moglo osim bicikliste, prevoziti jos jedno dete u sedistu od napred i jedan dzak od recimo nekih 30-40 kila prekrupe (ili cega vec) pozadi na „gepeku“. Sve to naravno nekih 10-15 kilometara ( a mozda i vise) do salasa i po letnjem putu. Lepe i elegantne sportske bicikle su u to doba reko kome bile potrebne. Suboticke bicikle su bile solidan „tovarni konj“ i prevozno sredstvo tzv „malog coveka“.

  14. Jasno kao dan kaže:

    @ Kertvaroš , Ipak u vezi opremanja tih dvotočkaša više znam. Naime takve električne lampe o kojima sam pisao imam doma u svojoj kolekciji. Ali uredu ne može čovek sve da zna…

  15. Zaxx kaže:

    @Kertvaros
    Mit o socijalnoj pravdi,samoupravnom socijalizmu i besklasnom drustvu blagostanja samo je druga strana iste medalje.Izrabljivacki crony kapitalizam sa pratecom (mahom)neoliberalnom ideoloskom matricom u rukama krupnog kapitala i globalnih multinacionalnih trustova (JP Morgan,Black Rock..itd) „prodaje“ pricu o nekom navodnom,najpravednijem demokratskom sistemu i laznoj trzisnoj ekonomiji gradeci drustvo sretnih robova vrlo suptilno radeci na dodatnom porobljavanju,zombiranju i oduzimanju elementarnih ljudskih prava putem transhumanistickih matrica savremenih kvazifilozofa i svojih ideoloskih „apostola“ od Bernala,Hakslija pa sve do vrlo eksplicitnog i sistematskog transhumanistickog diskursa jednog Max Mor-a.
    Savremeni kapitalizam je deo globalne prevare isto tako kao i nekadasnji socijalizam(komunizam).Ono sto medjutim najvise zabrinjava je da su uslovi zivota prosecnog stanovnika planete od sedamdesetih godina XX veka do danas u silaznoj putanji u svakom smislu.

  16. YU kaže:

    -Kertvaros- Kada je sredinom XIX veka Marks počinjao da piše o njemu, kapitalizam je i dalje bio u tek u povoju. Marks je bio zadivljen sposobnošću kapitalizma da transformiše načine pomoću kojih proizvodimo i bogatstvom koje je bio u stanju da stvori. On je, međutim, bio i šokiran izvanrednom ljudskom bedom koju je sistem stvarao.Za njega je klasa označavala društveni odnos koji se može svesti na jednostavno pitanje – da li poseduješ sredstva pomoću kojih proizvodiš ili moraš da radiš za nekog drugog?Ili, još jednostavnije, da li eksploatišeš ili si eksploatisan/a?

  17. Suzy kaže:

    Nisam ekonomski stručnjak samo ću izneti neke činjenice iz relevantnih izvora.
    Dvehiljadeprve Đinđić je rekao da će nam trebati 20 godina da dostignemo nacionalni dohodak iz 1989. godine. U međuvremenu se pokazalo da nećemo sustići i ne vidi se da bi mogli da dostignemo 1989. u nekoj vidljivoj budućnosti. Jedino su Slovenci blizu i za nekoliko godina će se sustići.
    Sve se zna o promašenim investicijama i javašluku a niko ne priča kako je zemlja 80 odsto agrarna , uspela da bude industrijalizovana i dostigla taj nedostižni dohodak.
    Ništa nije crno-belo.

  18. ACITOBUS kaže:

    A niko da se seti da je taj deo služio i za pričvtščivanje registarske tablice bicikle. To je bilo doba kada su i konji imali registarske brojeve.

  19. jovan kaže:

    @ Kertvaroš Što se tiče kapitalizma kao pandem komunizmu-socijalizmu ni tamo nije sve bajno. Nažalost samo malo njih kažu istinu ako dožive penziju u danas ,najjačoj , ekonomiji u Europi -Nemačkoj, Da, imaš kao veću platu pa ćeš imati i penziju ,ali će te iscediti do mile volje . Uostalom gde su ti silni naši gastarbeiteri koji su decenijama odlazili u pečalbu -nigde ih nema i niko ne zna gde i kako su završili…

  20. Kertvaros kaže:

    @ ACITOBUS

    Registarske tablice za bicikle su se pricvrscavale iskljucivo na zadnji blatobran. Sluzile su prvenstveno kao dokaz o placenom porezu (taksa) na bicikle. Konji jesu imali registarski broj (otisnut uzarenim gvozdjem na vratu zivotinje) Ta registacija nije sluzila u saobracajne svrhe nego za potrebe vojne evidencije. Konji – a obicno i kompletne zaprege – su bili u evidenciji u vojnom otseku i njihovi vlasnici su bili u obavezi da u slucaju mobilizacije ili ako su pozvani na vojnu vezbu dodju u zakazano vreme na zborno mesto oznaceno na pozivu sa svojom kompletnom zapregom. Da bi vojne vlasti imale valjani pregled oko svega toga kao i tacne podatke o vlasnickim odnosima, konji su imali svoj evidentni broj.

  21. Kertvaros kaže:

    @ YU
    Kapitalizam pocinje krajem 16 i pocetkom 17 veka (Engleska) idustrijskom revolucijom. Karl Marx je rodjen u 19 veku u dobrostojecoj trgovackoj porodici. Osim filosofije studirao je i ekonomiju i mozemo reci da je on pre svega bio ekonomista. Sa radnickom klasom nije nikada imao nikakvih direktnih kontakata. Bio je ozenjen sa Jenny von Westphalen koja dolazi iz jedne Nemacke aristokratske porodice. Njegov prijatelj i intelektualni saborac Fridrich Engels dolazi iz bogate porodice tekstilnih industrijalaca. Njihova fabrika (jedna od mnogih) u Engeskirchenu stoji i dan danas i sluzi kao muzej tehnicke kulture. (licno posetio) Obadvojica su pre svega samo teoreticari ekonomskih i drustvenih odnosa svoga vremena. nista manje i nista vise. To sto su neki samozavani revolucionari neke delove njihovih drustvenih i ekonomskih teorija podigli na nivo religije, je jedna sasvim druga prica.

  22. ACITOBUS kaže:

    Kertvaroš
    Uz svo uvažavanje, grešite. Na zadnji blatobran su se pričvtšćivale registarsle tablice motocikla, pa kasnije i mopeda.
    Vi ste razuman čovek, pa vas molim da barem vi prekinete prepucavanje na temu komunizam-socijalizam-kapitalizam. Svi ste se daleko udaljili od teme.

  23. Nadja kaže:

    @Ris, potpisujem svaku rec Vaseg teksta! Pripadam, otprilike Vasoj generaciji i bukvalno sam tako dozivela raspad zemlje. Zdravstvo, kakvo je tada bilo, sada moze biti samo nedostizni san, uprkos savremenoj med. opremi i usko specijalizovanim lekarima.Bolestan covek nije se osecao ponizenim i brinuo da li ce moci platiti pregled u privatnoj praksi.

  24. croat kaže:

    acitobus
    Ja negde i dan danas imam dedinu registarsku tablicu sa bicikle i crno belu sliku izmedju dva rata te bicikle sa tablicom. Zuta sa crnim brojevima . Ako je sporno da li ih je bilo potvrdicu kertvarosevu tvrdnju da ih je bilo .Bila je isto ovakva ko u clanku https://gradsubotica.co.rs/poziv-vlasnicima-bicikala/

OSTAVITE KOMENTAR

+ 50 = 55

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 3 + 2 ?
Please leave these two fields as-is: