Iz Palamosa u Španiji stigla je tužna vest: Proslavljeni reprezentativac Jugoslavije koji je šahovsku karijeru podredio izuzetnim naučnim dostignućima u hemiji, umro je 2. oktobra u 81. godini.
.
.
Andrija Fuderer je rođen u Subotici 1931. godine. Na šahovskom nebu je zablistao vrlo rano. Još kao đak subotičke gimnazije 1947. godine ostvario je seriju vrhunskih rezultata i izbio u jugoslovenski vrh. Politika tada piše: „Andrija Fuderer čudo od deteta, množi trocifrene brojeve napamet.“
.
Bio je deo našeg najboljeg tima u istoriji: Gligorić, Matanović, Ivkov, Trifunović, Fuderer i Đurašević (drugo mesto na olimpijadi u Minhenu 1958. godine).
.
Andrija je bio naš najveći talenat svih vremena, sa kojim mogu da se mere samo nekolicina.
.
Pre nego što je uspeo da iskaže svoj šahovski dar, otišao je u naučnike. Krajem osamdesetih odselio se u Brisel a kasnije u Španiju.
Dali neko želi da uslika kuću u kojoj je FUDERER ANDRAŠ rođen.
nebi bilo losse da se ipak napisse i adresa da mi Suboticcani znamo gde je to, a onda ce neko i da slika , neko od nass shahusta.
pozdrav Dd5 potez iz sredisnice… svaklako ne prvi
dussan
ANDRIJA FUDERER – sada sam primetio dopis DUSSAN VASILJEV – komentar
ili razmisljanje – jedino mi nije jasno koja je zelja. Verovatno zbog nedostatka slova
koje ni ja nemam – ty, sz, cs. zs itd. – a Dd 5 potez iz sredisnice je za domino. DGY
Postovani Gyula Dietrich
Posto sam slucajno naleteo na napis o Andriji Fudereru, a vidim da Vas interesuje kuca u kojoj se on rodio, pa evo je – adresa Zarka Zrenjanina 15.
Istovremeno bih Vas zamolio ukoliko u svojoj arhivi imate neku sliku iz Doma Graficara u ulici Jozefa Atile da je objavite. Unapred hvala!
Upoznao sam i imao cast raditi s Androsem Fudererom u Milanu.1967/1968 SNAMINA PROJEKT i ja kao i svi mladi tehnicari jako smo ga voljeli, cijenili i postivali. Nama mladima je pricao izmedju ostalog kako se je spasio od trovanja hranom i bolnickog lijecenja, upotrebom YOGE. To je bilo na jednom (Grcka?) sahovskom turniru.
Meni je g. Fuderer na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu u Zagrebu (SBF), školske godine 1966/1967-e, predavao kolegij „Termodinamika I – Vježbe“. Bila su to izuzetno kvalitetna predavanja, apsolutno i u svakom pogledu, i nikad nisam izostao niti sa jednih.
Zahvaljujući g. Fudereru, veoma zahtjevan i težak ispit, položio sam iz prvog puta. Sjećam se, od nas cca 160 na ispitu, položilo je samo nas 12. Gosp. Fuderer nam je tada govorio, da nitko nikada u povijesti SBF-a u Zgbu, dakle od godine 1919-e do 1967-e, nije iz kolegija Termodinamika, na ispitu dobio ocjenu „odličan“. Doduse, rekao je da su ocjenu „odličan“ dobili neki pojedinci na Kemijsko-Tehnološkom fakultetu, ali na SBF-u nikada nitko.
Nije nam spominjao ni svoje šahovske uspjehe, iako smo svi mi o njima znali. Po završetku ljetnog semestra 1967-e, g. Fuderer se oprostio sa nama i rekao da odlazi u Italiju.
Nadalje, utemeljitelj katedre za Termodinamiku na SBF-u u Zgbu, bio je prof. Fran Bošnjaković, koji je bio veliko ime Termodinamike u Europi i autor svjetski poznate knjige „Nauka o toplini“, koja je prevodjena sirom svijeta. Prof. Bosnjakovic je bio ca. 20 godina predsjednik „Njemačkog društva za termodinamiku“, i nakon SBF-a/ Zgb, profesor termodinamike na Visokoj tehničkoj školi u Stuttgartu. Umro je 1993-e u Njemačkoj. Bila su to „zlatna vremena“ tzv-ne zagrebačke škole termodinamike, u kojima je Dr. Fuderer ostavio svoj neizbrisiv trag.