Povodom 250 godina rođenja hrvatskog astronoma i matematičara Danijela Mirka Bogdanića i 200 godina završetka Lipskijeve zemljopisne karte Ugarske juče je u Gradskom muzeju otvorena izložba „Tragač za zvezdama“. Organizatori izložbe su Hrvatski državni arhiv, Mađarski državni arhiv, Istorijski arhiv u Subotici i Gradski muzej Subotica, pa su se ovim povodom gostima obratili gosti iz Mađarske i Hrvatske, a u ime domaćina to je učinio Stevan Mačković, direktor Istorijskog arhiva Subotice.
Izložbu je otvorila Etela Jerinkić, pomoćnica gradonačelnika za oblast kulture.
Donoseći repliku Lipskijeve zemljopisne karte u celosti ova postavka ima još nekoliko izvornih bogato ilustrovanih listova i 38 kaširanih panoa, predstavlja izuzetan naučni rad hrvatskog naučnika otklanjajući nepravdu kojom je ovaj međunarodni naučnik, matematičar, astronom i geodet bačen u zaborav.
Izložbu „Tragač za zvezdama“ možete pogledati od 29. avgusta u 19 časova do 30. novembra 2014. godine.
Mirko Danijel Bogdanić, hrvatski matematičar, astronom i geodet, rođen je 5. novembra 1760. u Virovitici, a umro je 31. januara 1802. u Budimu. Školovao se u Pešti gde je i stekao doktorat iz matematike i astronomije te na taj način postao jedan od najznačajnijih Hrvata u razvoju i promovisanju egzaktnih nauka. Ogroman interes za naučno istraživanje odvodi ga u prestonicu Monarhije, Beč, gde 1792. godine kod Josipa Baumajstera štampa značajno istorijsko delo na hrvatskom jeziku „Događaji sveta, Deo I” čiji primerak se čuva u Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci u Zagrebu. Bogdanićevo istraživanje i tumačenje merenja geografskih koordinata od ličnog je značaja te će odrediti njegov naučni i stvaralački put.
Kruna naučnog rada Danijela Mirka Bogdanića je saradnja sa oficirom u vojsci Monarhije, Janom fon Lipskijem, na izradi velike pregledne geografske karte Kraljevine Ugarske. Bogdanić je bio angažovan na geodetsko-astronomskim merenjima te ga je 1798. godine austrijski car službeno imenovao za carskog geodeta. Od 1799. do 1801. godine trajao je iscrpan geodetski rad na terenu. Skrhan bolešću, 1802. godine Bogdanić umire. Lipski je dovršio geografsku kartu i objavio je u 12 delova 1806. godine u Pešti. Zemljopisna karta je izrađena tehnikom bakroreza. Nacionalna i univerzitetska biblioteka u Zagrebu poseduju zemljopisnu kartu u nekoliko primeraka.
Pronalaze mlaku vodu , kao da se ne zna da su ove teritorije bili deo Austrije a kasnije Austrougarske…
Subotica je bio treći grad po veličini u Austrijiskom carstvu…
Ovde napišite odgovor…
Da li ste u mogucnosti da navedete bar tri grada (poredjanih po velicini) a koja su bila u sastavu Austrijskog carstva?
Jos uvek cekam odgovor, a odgovora jednostavno nema.
Dakle Subotica nije nikada bila u sastavu Austrijskog carstva, vec je bila jedna varos u sklopu Austro-Ugarske monarhije. U toj monarhiji su na prelazu iz 19 u 20 veki najveci gradovi bili Bec, Budimpesta, Prag, Lemberg (Lavov), Grac, Trst, Brno i tako redom. Subotica je na prelazu vekova imala tacno 40 ulica. Bile su to uglavnom ulice sa prizemnim kucama i potleusicama. Da bi grad dosao na brojku od 100K stanovnika trebalo bi onda da u svakoj ulici zivi najmanje 2500 ljudi, a to sigurno nije bio slucaj. Pa prema tome sa tih 40 ulica Subotica nije bio treci grad po velicini u sklopu KuK monarhije. Pre ce biti da je Subotica kao administrativno i trgovacko srediste obuhvatala relativno veliku povrsinu sa mnogobrojnim naseljima, selima, zaseocima salasima i majurima i tako dosla zajedno sa okolnim ruralnim stanovnistvom na neku vecu brojku, ali ni priblizno jednom Pragu,Gracu ili Trstu itd.
Kertvaros,
A kome je onda pripadala Subotica pre formiranja Austro-Ugarske? Subotica jeste bila treci najveci grad neko vreme u Madjarskoj kraljevini u sklopu Austro-Ugarske.
@ Megatron
Ovde se jednostavno radi o jednoj tvrdnji koja se stalno vrti po sajtu, bez i jednog dokaza ili navoda istorijskih izvora. Kada, u kojem istoriskom periodu je Subotica bila treca po velicini? Po kojim kriterijumima i po kojim merilima. Koji gradovi su bili u konkrenciji ? Ne moze se tek tako izneti jedna tvrdnja a da se ne potkrepi odgovarajucim dokazima i cinjenicama. Ukoliko je Subotica stvarno bila na trecem mestu u Madjarskoj kraljevini (zasto da ne ) onda je o tome valjda ostao i neki pisani trag a ne samo jedna tvrdnaj pa ko u nju veruje – veruje. Takvo iznosenje stvari je obican dogmatizam i nije mu mesto u jednoj diskusiji, pogotovu ne medju civilizovanim i obrazovanim ljudima. Molim ako neko ima valjane dokumente ili izvore neka ih iznese pa da celu pricu stavmo jednom za uvek Ad acta.
Udaranje minusa je takodje jedan vrlo konkretan i jasan odgovor, koji pre svega svedoci o obrazovanju ali izgleda i funkcionalnoj nepismenosti.