Polovina poljoprivrednog zemljišta oduzetog nakon Drugog svetskog rata vraćena je vlasnicima, što je daleko manje nego u drugim opštinama i gradovima, poručuju iz Udruženja građana za povrat oduzete imovine za Suboticu sa okolinom. Zbog toga ističu da nisu zadovoljni brzinom postupka restitucije.
Od početka restitucije u Subotici je vraćeno 157 objekata, nešto više od pola hektara neizgrađenog građevinskog zemljišta, 12 hektara šumskog i 1778 hektara poljoprivrednog zemljišta, pokazuju najnoviji podaci Agencije za restituciju. Predsednik Udruženja građana za povrat oduzete imovine, Milan Uzelac, kaže da je to nedovoljno, ako se uzme u obzir da je u celoj Srbiji vraćeno oko 57.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Poljoprivredno zemljište je upravo ono što se u našem gradu i okolini najviše potražuje, međutim, prema mišljenju Uzelca, postupak znatno otežava to što ovde nije bilo komasacije.
Obeštećenje za imovinu koja ne može da se vrati u naturi, a koje je trebalo da počne 2018, pa je pomereno za 2019. godinu, ponovo je pomereno, i to za 2021. godinu, a država je u te svrhe planirala 2,5 milijarde evra, međutim, prema proceni našeg sagovornika za tako nešto će biti potrebno još oko 13 milijardi.
Oni koji treba da sprovedu zakon o restituciji su potomci onih koji su oteli tu imovinu i sada je koriste.