Prema zvaničnim podacima organskom prozvodnjom se bavi 80-ak gazdinstava, iako se veruje da ih ima više, prenosi RTS. Da bi podstaklo organsku proizvodnju, resorno ministarstvo povećalo je subvencije. Organski proizvodi donose i više od 30 procenata veću zaradu od onih tradicionalno proizvedenih. Ali, to je moguće ostvariti tek nakon dobijanja sertifikata, zašta je ponekad potrebno i nekoliko godina.
U Ministarstvu poljoprivrede kažu da proizvođači koji su u periodu konverzije mogu da očekuju subvencije 40 odsto više u odnosu na prošlu godinu, a oni koji imaju sertifikovanu organsku proizvodnju mogu da očekuju podsticaje koji su 20 odsto viši.
U Evropi organska prozvodnja zauzima 9,3 miliona hektara, u Srbiji zvanično 3.000 hektara, a nezvanično 9.000. U to nisu uračunate površine sa kojih se skupljaju plodovi u prirodi, piše RTS. Subotičko udruženje „Teras“ može da se kaže da je prvi pionir koji je još pre dve decenije počeo da zagovara zdravu ishranu i organsku proizvodnju. Realizovao je niz projekata na pomenutu temu, stim da im je najnoviji cilj da uvedu zdravu hranu u vrtiće.
Ideju su dobili nakon francuskog filma “Da nas sutra naša deca ne optužuju”, koji je prikazan na prošlogodišnjem „Ekodox-u“. Film govori o incijativi gradonačelnika, jednog francuskog gradića, da se u školama komzumira organska hrana. U filmu je izneto niz podataka koji pružaju nezabeležen primer kako političari upozoravaju javnost i nosioce vlasti na zloupotrebe ekonomskog sistema koji profit i interes stavlja iznad zdravlja stanovništva.
Iz te ideje, proizišao je projekat “Organika.net” u okviru koga se u Subotici odžava dvodnevni seminar za vaspitače i kuvare Predškolske ustanove “Naša radost”. Projekat Organika.net je podržan od strane Evropske unije, kroz IPA program prekogranične saradnje Hrvatske i Srbije.
Glavni partneri u projektu su Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka i Udruženje Terras iz Subotice. U projektu kao partneri, takođe učestvuju i Predškolska ustanova „Naša Radost“ iz Subotice, i Centar za predškolski odgoj Osijek.
Ukoliko bi želeli da se zdravo hranimo iz ishrane bi trebalo da izbacimo ili izbegavamo belo brašno i proizvode od njega, crvena mesa, mlečne proizvode, masnoće, mesne prerađevine, alkoholna pića i druge namirnice sa konzervansom koje su proizvedene uz korišćenje pesticida, insekticida i veštačkog đubriva. U jelovnik bi trebalo uvrstiti integralno pecivo, žitarice, pahuljice, proizvode od soje i drugo.
– Privreda Severno-bačkog okruga i Osječko-baranjske županije u velikoj meri zavise od poljoprivrede koja, tradicionalno obavlja poslove za ruralno stanovništvo, ali je, takođe, vitalni izvor za prehrambenu industriju u regionu. Uz moderan industrijski način proizvodnje hrane, tradicionalni usevi, proizvedeni na konvencionalan način, postaju sve manje konkurentni na svetskom tržištu. U isto vreme, oba regiona imaju zemljište visokog kvaliteta, slabo zagađeno pesticidima i đubrivima, optimalan za diverzifikaciju useva i proizvodnju organske hrane. S obzirom da su u pred-pristupnom periodu EU, oba regiona imaju šansu da organsku proizvodnju još bolje organizuju, te da poljoprivrednici i proizvođači budu još konkurentniji odnosno kompetentniji na Evropskom tržištu- kaže Tereza Horvat Skenderović iz Terrasa.
KOMENTARI
OSTAVITE KOMENTAR
Morate biti prijavljeni da biste komentarisali.
Pozdravljam akciju.
kome treba da se obratim kao roditelj da nam nehrane decu sa belim hlebom margarinom i salamom, sami aditivi (otrovi). Deca su puna hemije pa ih proglase „superaktivnima“. Zdrava hrana je osnova zdravlja i razvoja svakog deteta.
Podržavam ovu inicijativu zdrave hrane u obdaništima ali nije dovoljna samo zdrava hrana proizvedena na njivama, u baštama i voćnjacima, bez prskanja i hemijskih sredstava. Ako ta organska hrana završi u salamama, voćnim sokovima, paštetama itd. sa aditivima (recimo E621-mononatriumglutaminat) onda tu zdravlja nema. Čini mi se da integralnog peciva (onog pravog inetgralnog brašna-ne obojenog) više nema. Čak ni za soju nisam siguran da nije GMO, jer je opšte poznato da se Codeks Alimentarijus primenjuje u Srbiji. Pozdrav!