Betonski kostur – prokletstvo dugo pedeset godina

Ima onih koji veruju da određena mesta ili kuće, nose u sebi nekakvu mračnu silu ili prokletstvo, izazvano tragedijom ili nepravdom koja se tamo dogodila. Naučnim metodama nećemo doći do čvrstih dokaza o neopipljivim, nematerijalnim stvarima o kojima je ovde reč. To su samo priče o događajima koji su se desili slučajno ili u režiji nečeg, navodno onostranog, demonskog. Jedna od njih je ona o prokletstvu nesuđenog bioskopa pored Radničkog univerziteta, koji nikad nije završen, niti je njegov betonski kostur mogao biti uklonjen pola veka.

TRAGIČNO KIŠNO VEČE

Betonska konstrukcija je završena još početkom šezdesetih godina kada je došlo do izvesnog zastoja zbog nedostatka sredstava. Taj prostor je potom korišćen za skladištenje izolacionog materijala, sve dok jednog dana nije izbio požar.

Kada je izgorelo gradilište bioskopa u izgradnji, samo onaj ko je bio siguran da je atomski rat neizbežan, mogao je da zamisli onakav pejzaž na tom mestu i nakon pedeset godina. Verovalo se da će gradnja biti nastavljena pre ili kasnije, da to neće ostati mesto za skitnice ili nadstrešnica za prolaznike u slučaju kiše.

Od kiše se tamo sklonio i jedan mladi par, za vreme nevremena juna 1973. godine. Mislili su da su ovde bezbedni od pljuska i gromova, ne sluteći da je u isto vreme jedan pomračeni um iskoristio grmljavinu da provali u obližnju prodavnicu „Sport“. To nije bio prvi prestup ovog mladića ali nikad do tad nije učinio nešto tako sumanuto. Ukrao je lovačku pušku, napunio džepove municijom i krenuo u krvavi pohod.

Prvi na koje je naišao, bili su mladić i devojka koji su se ljubili ispod betonskog skeleta nedovršog krila Radničkog doma. Sklonivši se tu od kiše nisu mogli da znaju da su se našli na putu manijaku koji je nanišanio i pogodio najpre mladića a potom i devojku. Lakše ranjeni momak uspeo je da se dokopa ulaza u Radnički dom i dozove pomoć.

Vežba Civilne zaštite na gradilištu Radničkog doma, šezdesetih godina

Dok su se lekari borili za život ustreljene devojke, milicija je opkoljavala kuću zločinca u Zapadnim vinogradima. Brzo su došli do saznanja o kome je reč, međutim, činjenica da je naoružan i neuračunljiv, nalagala je poseban oprez. I progonjeni je bio budan. Iskočio je kroz prozor i pobegao u pravcu „Zorke“, gde mu se izgubio trag. Nakon godinu dana je ipak uhapšen na drugom kraju zemlje i osuđen na dugu robiju. Ranjeni mladić i devojka se se uspešno oporavili i život je krenuo dalje, osim za nesuđeni bioskop koji je pretvoren u gradsko ruglo.

GODINE PROLAZE

Betonski kostur ostao je jedan od nerešivih problema grada. Nizale su se odluke, obećanja, pravni i tehnički  problemi ali i dugi periodi u kojima je ovo pitanje bilo potpuno skrajnuto i zaboravljeno. Sve to je neke dovelo do ubeđenja da taj betonski skelet nikada neće ni biti uklonjen, da je na njega bačena kletva…

Nije pedeset godina malo. Ceo svet se promenio za to vreme. Puno toga je srušeno i izgrađeno za tih pet decenija u Subotici. Šezdesetih godina se gradio Radijalac, Teslino naselje, brojni javni i privatni  objekti… Izgrađena je zgrada Sreskog suda a nova zgrada Opštine zaparala je nebo u vreme kada i Antićevi soliteri na Aleji. Malo ko tada nije verovao da je vrlo blizu dan kada će biti gotov široki bulevar kroz centar Subotice. Radnički dom je bio prva kockica u toj slagalici. Nakon podizanja kule, uz njega je započet niski trakt koji je projektovan za najveći bioskop u gradu, koji to nikad neće postati. Umesto toga, ostao je jedan mračni gradski kutak sve do februara 2013. godine.

Lansky



KOMENTARI

  1. Kemiveš kaže:

    Dobro je ta zgrada bila zamišljena -trebalo je bioskop završiti i aktivirati i danas bi imali modernu bioskopsku salu. Velika je sramota što u gradu nema ni jednog bioskopa sa stalnim reportoarima.

  2. Dobrilo kaže:

    Da li može nešto više da se napiše o dotičnom koji je ukrao pušku i krenuo da puca ?

  3. Natasa kaže:

    Kako je lepo posle puno godina citati ovakvu istinitu pricu. Puno od naseg Lanskog saznajemo o nasem gradu tj o istoriji naseg grada. Lansky hvala

  4. Anonimni kaže:

    @ Dobrilo
    doticni je nakon odsluzene kazne ostao probisvet.
    Momak i devojka na koje je pucao postali su ugledni suboticani , zanatlije.
    Nisu ostali par,svako je otisao svojim putem.

  5. Trovach kaže:

    @Anonimni…To da probisvet ostaje probisvet me je podsetilo na tvrdnje da ce sluzenje vojnog roka od razmazenog balavca napraviti coveka. To, jednostavno, nije tacno jer smo u vojsci imali bitange koje su izlazak u grad koristile kao priliku da se napiju i potuku i nista nije moglo da ih promeni.

  6. Waldo kaže:

    Jedan od prvih primera kako nas je Grad lagao godinama kada je već bilo izvesno da od bioskopa nema ništa, izjave tipa da je maltene nemoguće srušiti skelet jer bi „Pola grada bilo oštećeno explozijom“ na kraju došao bager i za pola dana „pojeo“ betonsku konstrukciju!!

  7. zozon kaže:

    Čekajte pa zar sedamdesetih nije bio raj na ovim prostorima, nije bilo ludaka koji idu okolo i ubijaju, tad se znao red, sve je bilo super, Tito nam napravio obećanu zemlju.

  8. Hej kaže:

    @zozon
    Sedamdesetih godina nije bio raj na ovim prostorima, ali ludaka na ovim prostorima koji idu okolo i ubijaju nije bilo, znao se red, a nije sve bilo super. Tito je mnoge stvari drzao u rukama, dok je bio ziv, gusio je sve vrste nacionalizama, barem 30-35 godina smo imali mir u drzavi. Sledbenici njegovi nisu odrzali svoju datu rec, pa je nastalo ono sto je nastalo. Tito je gradio drzavu sa humanim namerama koje se na kraju nisu obistinile. Da je poziveo jos 50 godina u snazi koju je imao u mladosti, dok ne poumiru svi nacionalisti, doveo bi on ovu drzavu potpuno u red.

  9. Dobrilo kaže:

    @zozon

    To je očigledno bila reakcija

    Čudno je da niko ne sme ili ne želi da napiše nešto više o dotičnom…

  10. iahve kaže:

    Umro je pre par godina kao bednik i lopov do zadnjeg dana.Džepario je babe na linijama 6 i 16,oblokavao se kod pijace na Teslinom.Devedesetih se nacionalno probudio i jedno vreme krao i pljačkao po ratištima i organizovao prikupljanja humanitarne pomoći koju je kasnije prodavao.U to vreme se predstavljao kao major, što mu j jedno vreme bio i nadimak.Ime i da napišem neće dozvoliti u objavi pa evo inicijalu su S.R.

  11. X-MEN kaže:

    Zozon ote mi slovo sa tastature….pre 50 god eto bilo manijaka i nedovršenih građevisnkih objekata, pa čak i policije koja kako neki komentarišu “ u titovo vreme ta je svakog stigla odmah“ a evo ..ovog uhapsili garant slučajno u drugoj republici i taj izašao posle par godina,,svaka sličnost sa današnjim vremenom je stvrano slučajna ? 🙂

  12. Sunce kaže:

    Takvih ruševina Subotica ima za izložbu.
    Na žalost opština se svojski trudi da ih ima sve više.

  13. Ris kaže:

    Šteta što Subotica nema redovan bioskop, pozorište, a ima biblioteku koja radi samo jednu smenu.Pitamo se zašto mladi kupuju kartu za veće gradove u jednom pravcu?!

  14. Dobrilo kaže:

    @iahve

    Ne znam kako nikada nisam čuo za dotičnog , Subotica, srećom , nije imala puno “ ozbiljnih “ kriminalaca . Za ovoga prvi čujem.

  15. Trovach kaže:

    Opet moram da vas podsetim da je bas u ovoj rubrici Lansky pisao o najvecim subotickim zlocincima koji su cak bili osudjeni na smrt. Uvek je takvih bilo i Titov, ili neki drugi rezim tu ne moze uciniti mnogo. Za takva umobolna dela nema preventive. Problem koji danas imamo je sto je stvorena takva atmosfera i sistem vrednosti da se mnogima bavljenje kriminalom samo po sebi podrazumeva. Za to bi preventiva bila drugaciji sistem vrednosti, ali nisam bas optimista. Ko ce to da izvede i da li mu je u interesu?

  16. Natasa kaže:

    @zozon
    Nemoj svojim glupim komentarima da kvaris price sto pise Lansky. Ovo sto Lansky pise uopste se ne tice politike pa te molim da ne komentarises neukusno.

  17. Kertvaros kaže:

    Radnicki dom u Subotici nije gradila ni opstina, ni pokrajina ni republika, odnosno federalna uprava. On je gradjen od strane Saveza sindikata Jugoslavije kome je u to vreme na celu bio Svetozar Vukmanovic – Tempo, koji je i svecano polozio kamen temeljac prilikom pocetka izgradnje tog objekta. Covek od integriteta, pravnik po vokaciji sa diplomom BU stecenom 1937 godine, komunista iz vremena kada se za nesto takvo gubila glava ili islo na dugogodisnju robiju. Licno nisam komunista niti sam ikada imao sklonosti ka tome, ali duboko cenim ljude koji imaju svoje ideale, svoju viziju zivota i sveta i koji su spremni da zastupaju svoje ideale uvek i svuda. Do zastoja gradnje je doslo zbog tzv „Privredne reforme“ kada su sve sve investicije koje nisu bile zivotno neophodne (bioskopska sala i sl.) sva moguca ulaganja ali i privredni i radni odnosno proizvodni procesi morali biti preispitani i postavljeni na zdrave ekonomske odnose. U zemlji je vlada marksisticka ideologija (za Balkanski zivalj i mentalitet jedino ispravna) i polagala se veca paznja ekonomskoj bazi, materijalnim aspektima odbrane same drzave i njenog suvereniteta (nije mogao da ulazi i izlazi ko kako hoce , legalno ili ilegalno) elementarnom zivotnom standardu stanovnistva, stanogradnja, komunikacije i slicno, a drustvena nadgradnja, domovi kulture, bioskopi, sportski tereni, i sve ostalo sto spada u domen drustvene nadgradnje je moralo da saceka i potisnuto je u drugi plan. Osim toga nekako u to vreme je pocela masovna kupovina TV aparata i narod je sedeo kod kuce i gledao televiziju i kino – dvorane su uglavnom zvrjale poluprazne a tapkarosi ostali bez hleba i posla. U jednoj takvoj novonastaloj situaciji postavljalo se je i pitanje koliko je razumna i investicija u nove bioskopske sale kada su i postojece vise ili manje poluprazne. Nakon vise od pola veka imamo tacan preleged proslih vremena i mozemo mudro da analiziramo i diskutujemo sta je i kako je trebalo raditi pre vise od 50 godina. Posle bitke su svi generali pametni. Steta jedino da ta pamet nije i pre bitke dosla do izrazaja.

OSTAVITE KOMENTAR