Koliko ključa u Subotičanima nezadovoljstvo kad ih priupitate kako žive ne moram više ni spominjati. Brojni su oni koji su postali alergični na sve i svašta. Toliko brojni da su već odavno prelomili tas na vagi na njihovu stranu. Depresija, očaj, nemaština, nepoverenje, korupcija, bahatost i neljudskost su karakteristike koje su prevagnule. Na istoj strani imamo onu manjinu koja misli da je bogom dana da svima upravlja. Oni misle da osnovni zakoni prirode (naročito jedan koji je primarni u svetu divljine i niže inteligencije – zakon jačeg i snalažljivijeg) uređuju društvo. Ali to baš i nije tako kako bi „oni“ želeli. Težnja za istinom i pouzdanom informacijom je uvek jača od smišljene spletke ili varke. Uz savremene medije, koji su se razvili u poslednje dve decenije, potakle su elektronsko novinarstvo. Informacije, podaci i dokazi su tu na mreži svih mreža samo ih je potrebno istražiti, proveriti i složiti u neku logičnu formu. Surfovanjem i analizom dokumenata na „netu“ došao sam do poražavajućih podataka za naš grad. Da grad stagnira znamo svi ali da se dva najveća grada razvijaju na račun otalih u Srbiji e to je već teže u stvarnosti i argumentovano dokazati. Ja sam napravio mali elaborat i uporedio Beograd, Novi Sad i Suboticu u periodu od 2006. do 2011.godine.
BGD – Budžet za 2006. – 44 Mlrd RSD (440 Mil EUR)
BGD – Budžet za 2011. – 83 Mlrd RSD (830 Mil EUR), nakon rebalansa 93 Mlrd
Rrebalansom je utvrđeno da će rashodi do kraja godine biti 93 Mlrd RSD ( 930 Mil EUR) a deficit u budžetu 18 Mlrd RSD (180 Mil EUR). To nije sve jer u stvarnosti punjenje budžeta je daleko od planiranih 83 Mlrd ( – 10%) a ako se uračuna povećan rashod iz rebalansa onda će na kraju godine deficit biti 20%.
NS – Budžet za 2006. – 11,3 Mlrd RSD (113 Mil EUR)
NS – Budžet za 2011. – 22,3 Mlrd RSD (223 Mil EUR),nakon rebalansa 20,3 Mlrd
SU – Budzet za 2006. – 3,1 Mlrd RSD (31 Mil EUR)
SU – Budzet za 2011. – 4,2 Mlrd RSD (54 Mil EUR),nakon rebalansa 4,3 Mlrd
Beogradski i novosadski budžeti su za pet godina duplirani dok je subotički povećan za samo 40 % u odnosu na 2006. godinu. Da je Subotica išla stopama metropole budžet ove godine bi bio oko 6 mlrd dinara tj. proporcionalno, godišnje je budžet morao da raste 25%. Drugi je paradoks ako se uzimaju u obzir odnosi broja stanovnika sva tri grada, odnosno kad se budžetska sredstva podele po svakom stanovniku grada dobijemo sledece iznose:
BGD – 59.235 RSD/ 1 st
NS – 57.183 RSD/1 st
SU – 29.054 RSD/1 st
Treća drastična razlika je struktura ova tri budžeta. Dok su beogradski i novosadski razvojni budžeti (25-40% sredstava ide u razvojne projekte), subotički je preopterećen megalomanskom administracijom i birokratskom mašinom. S obzirom da 70% budžeta otpada na servis takvog velikog sistema jasno je da za ostalo nema novaca. Dok se građani „stiskaju“ na sve moguće načine oni se ponašaju k’o bahrejinski šeici.
Prijatelju, pa jel ti zna kako se puni budžet?
Hajde da povećamo sve komunalne takse za 100%, to će značajno doprineti dostizanju Beograda. I Subotica može duplirati budžet. Tako što će duplirati namete građanima. Jel to želiš dasHHa?
Ma visiće ove „naši“ na banderama, ja im obećavam !
Rashode smanjiti za 10% i eto nama zavrsenih bazena za 3 godine.Detaljnom analizom i uporedjivanjem budzeta vise gradova jasno se moze zakljuciti koje uprave su racionalne a koje rastrosne.
Evo npr. budzetska rezerva grada Subotice je 20 mil.dinara dok je rezerva opstine Indjija 25 Mil.Kako je moguce da tri puta manja opstina ima vecu rezervu??Ima jako puno stavki rashoda koje se mogu za nekoliko procenata umanjiti(studentske stipendije zaposlenima,putni trosak koji se moze zameniti jeftinim mesecnim kartama u Sutransu,topli obroci na sluzbenom putu,racuni za mobilne neka se placaju po pola a ne celi iznosi…itd)
Da ja ne davim vise ali jedan prosecan menadzer neke ozbiljne kompanije za 5 godina bi sigurno uradio vise nego svi ovi zajedno u gradskoj upravi za 10 godina.
Citiram jednu grupu podatak koje nam je servirao DasHHa
BGD – 59.235 RSD/ 1 st
NS – 57.183 RSD/1 st
SU – 29.054 RSD/1 st
Dakle u ovim tabelama je budžet po stanovniku u tri najveće varoši odavde do BGD-a.
Kad pogledaš budžet po stanovniku onda je stvar veoma varljiva. Neko će reći da se toliko troši po glavi ali će biti u pravu i onaj ko kaže toliko se uzima od svake ( poreske )glave.
U prvoj varijanti Subotičani bedno prolaze u odnosu na „prestone“ građane ali u drugom slučaju bi se reklo da u prestonicama i državnoj i pokrajinskoj građane deru do kože dok u Subotici dahije uzimaju skoro upola manji danak.
Međutim ni to ne bi bio tačan podatak.
Država nešto krije i to sistematski i vrlo odlučno. Od kada je uveden fiskalni sistem koji počiva na PDV-u država krije koliko poreza ubira na kojoj teritoriji. Ranije se znalo koliki je , da to grubo tako nazovem, pazar u gradu, dakle i keš i žiralni.
Ako se dobro sećam oko 9,3% od toga je opština dobijala nazad pa je bila ona, nazovi bitka, da se dobije status grada jer je to značilo bolju poziciju u raspodeli poreza odnosno grad bi po toj tarifi dobijao grubo rečeno za oko 4 procenta više nego opština dakle od ubranog poreza ne bi se vraćalo samo 9,3 nego još za oko 4% a toje OGROMAN skok. Nije ga subotička opština doživela prerastanjem u grad. Dobila je samo šuplju formu grada.
Mnogim opštinama su dodeljene „titule“ gradova ali su im uskraćene pare jer je Dinkić uveliko već bio instalirao novi sistem oporezivanja i skrivanja rodnog mesta ubranog poreza. Posebna je tema ovaj njegov obrt: hoće da pravi državu „mozaičnog tipa“ sa tom prevarom da porezi ostaju tamo gde se i ubiraju.
U svemu ovome Beograd ima posebne zakonske odredbe koje se odnose na ubiranje i na trošenje javnog novca pa metodološki nije nimalo jednostavno upoređivati prestonicu sa drugim gradovima. Ima i sasvim drugačiju administrativnu strukturu; to je neka konfereracija opština, imaju neke funkcije objedinjene u nekima su kobajagi opštine samostalne pa i to otežava analizu.
Da ne dužim, a ima se o čemu ovde i misliti i pisati, osnovno je pitanje: koliko se novca sakuplja za javnu potrošnju i koji deo faktički pripada gradu ? Sada nisam pitao kolika je novostvorena vrednost u Subotici na godišnjem nivou, recimo. Tek to je pitanje ali od ovolikih magistar i doktora nauka niko se neuhvati da svojom doktorskom tezom razgrne tu tajnu i da osvesti ljude . Kupuju te doktorate, a na tezgama kod ovih nekoliko izvođača i prodavaca doktorsko&magistarskih teza nema tako ozbiljnih i teških tema jer uglavnom palamude sa nekim teoretskim i nekorisnim postavkama.
Inače, DasHHa, čestitam na trudu i elektronskom traganju i sačuvaj na jednoj gomili te linkove kojima si tumarao dok si ovu kamaru skupio.
@step Kreiranje budzeta nije jednostavan i prost posao.Naime treba okupiti desetak kvalitetnih i vestih ljudi da bi se budzet uradio i efikasno uredio.Cilj budzeta mora biti pozitivan balans.A kasnije,nakon 2-3 godine moce se racunati i na suficit u budzetu od kojeg se onda jos vise odvaja za rajvoj,itd dok se ne steknu uslovi da se mogu opet plate povecati.Medjutim suboticki najveci problem sto je budzet u stagnaciji jeste velika rashodovna strana na tekucim servisiranjima velike potrosnje u neefikasnim JGP,tromim gradskim sluzbama i u vrlo malom procentu koji se ulaze u razvoj profitabilnih projekata.
Ja bi pre svega promenio pristup pri kreiranja budzeta.Kao i licni ili kucni budzet koji svi mi moramo racionalno organizovat da bi spojili prvi sa prvim u mesecu tako treba organizovati i budzet grada.Najbrzi nacin koji bi pokazao efekte vec za 3-4 godine jeste drasticno rezanje potrosnje i smanjenje licnih dohodaka a narocito raznoraznih beneficija koje gradska uprava nagomilava iz godine u godinu.Jednostavno vecina gradjana nosi teret takvog budeta na svojim ledjima pa samim tim i plate i beneficije svih zaposlenih u JGP i i gradskoj upravi moraju trpeti zajedno sa onima koji ih finansiraju.Stegnuti kais podhitno inace svi padamo u ambis.Ako zelimo da se izvucemo iz stagnacije obaveza je buduce vlasti da to uradi brzo i efikasno.Nema vise vremena i prostora za odugovlacenje.
p.s. Hvala za pohvale.