Gradnja u Pap Pala počinje 1. avgusta

Biće to novi koncept i dizajn „Lidla“ u arhitektonskom smislu, sa oko 2000 kvadrata prodajnog prostora, koji će vizuelno tako kreiran i osmišljen da bude privlačan.

pap pala rusevine

Veliki nemački trgovinski lanac „Lidl“ najavio je da će izgradnju svog šoping-centra u ulici Pala Papa početi 1. avgusta.  Za to je već dobio građevinsku dozvolu, a istovremeno, uređeno je mesto za još jedan „Lidlov“ objekat na Segedinskom putu.

„Prema informaciji koju smo dobili od „Lidla Srbije“, najpre će se graditi u Pala Papa, takva je njihova odluka, i biće to novi koncept i dizajn „Lidla“ u arhitektonskom smislu, sa oko 2000 kvadrata prodajnog prostora, koji će vizuelno tako kreiran i osmišljen da bude privlačan ambijent za kupce. Oni, pošto su uložili značajna sredstva u kupovinu placeva i dobijanje dozvola, ne odustaju ni od gradnje kod „Šopija“, ali za sada ne kažu kada bi to moglo da bude. Izvesno je da objekat u Pala Papa treba da bude završen za 90 dana, počev od 1. avgusta, ali pošto će ih istovremeno graditi dvadesetak širom Srbije, a njihova je praksa da ih istog dana sve otvore, taj datum još je neizvestan“, kaže za Subotičke novine Ljuben Hristov pomoćnik gradonačelnika za malu privredu.

Ono po čemu je „Lidl“ karakterističan kao trgovinski lanac jeste da roba koja ulazi u prodajni sistem odlazi u sve njihove prodavnice, tako da je prilika za ovdašnje poljoprivredne proizvođače i prehrambenu industriju da deo svojih visokokvalitetnih proizvoda plasiraju kroz taj trgovinski lanac.

„Zašto će „Lidl“ u Subotici podići dva trgovinska centra, stvar je njihove procene o isplativosti takvog ulaganja, a oni su poznati da svoje objekte grade na najprometnijim i najatraktivnijim lokacijama.  Za razliku od centra grada, gde postoje problemi sa prilazom, dopremanjem robe i parkinzima za kupce, ovde će biti pristupačni za pešake, one koji koriste gradski saobraćaj ili sopstvene automobile, za koje je planirano stotinak parking-mesta“, kaže Ljuben Hristov.

 

Subotičke novine



KOMENTARI

  1. stormwatch kaže:

    Lidlov shopping centar moze biti samo Kaufland, a posto Kaufland ne dolazi u Srbiju ovo moze biti samo klasican Lidl market. Medjutim, super je upravo to sto barem 25% sve robe u Lidlu dolazi od lokalnih proizvodjaca (sir, mleko, meso, preradjevine od mesa, pekara sa 20+ vrsta peciva), pa eto prilike da se zhitnica Evrope pokaze putem ovog prodajnog centra.

  2. Salecux kaže:

    ..25% naše robe je malo,siguran sam da će biti i 40% ali poenta je ta što će naše gulikože morati ići dole sa cenama jer Lidl i Aldi ili takozvani Diskounteri kao Netto,Penny pa čak i malo skuplji Edeka vode glavnu reč u Evropi kad se radi o niskim cenama.Naravno da i Lidl posluje sa profitom ali oni veoma odgovorno vode cenovnu politiku i siguran sam da kad oni dodju u celu Srbiju,drugi moraju ići njihovim putem inače im preti propast…dakle,pozdravimo dolazak Lidla i drugih diskountera u Suboticu i šire..!

  3. Revizor protiv EU kaže:

    @Salecux, „naše gulikože“, nije da ih pravdam ali istina je, proizvode u nenormalnim uslovima, priznaćeš, ako ne znaš pitaj ih, kada ih država pelješi kroz razne poreze, takse, doprinose, besomučni uvoz bez carina i slično na hiljadu i jedan način, pa se zapitaj da si ti jedan takav proizvođač da li bi mogao da prodaješ svoj proizvod ispod cene koštanja da bi bio konkurentan „stranim gulikožama“? S druge strane, „strane gulikože“, kao što je u suštini i „Lidl“, ne biraju načina da uđu na tržište i obaranjem cena unište „naše gulikože“ dok si rekao keks! U tome ih podržavaju njihove države, koje svojim proizvođačima za razliku od naše daju stimulacije i na razne načine im omogućavaju da budu konkurentni i jeftiniji, jer im je u interesu da neprikosnoveno vladaju tuđim tržištem sa kojeg će na taj način u krajnjem ishodu ukloniti domaću robu i domaće proizvođače! Baš me interesuje koliko će „naših gulikoža“ biti spremno da preko „Lidla“ prodaje svoju robu a da ne zaradi ništa ili bude na gubitku??? Drugim rečima, to je slično kao kada vam dođe „Ikea“ i donese oklagije i daske za seckanje mesa (na imbecilno radovanje premijera!), koje mi, naravno, ne znamo i nismo u stanju da napravimo!

  4. Revizor protiv EU kaže:

    Samo da pojasnim: niko nam ne dolazi zato što hoće da nama bude dobro, nego zbog svojih interesa. Tako i „Lidl“. Sa njim će nam biti onako kao kada se na mrazu upišaš u gaće: prvo ti je fino i toplo…

  5. stormwatch kaže:

    @Salecux

    Cisto sumnjam da ce biti 40%, ali bi to svakako bilo odlicno! Posto LIDL, verujem da znate, ima svoj asortiman proizvoda koji mora uvek biti u istoj razmeri kao i svugde sirom Evrope, a ostatak odlazi na domace iliti lokalne proizvodjace. Jedan od glavnih razloga sto u Srbiji jos uvek nema prave konkurencije na tom polju, je to sto su Miskovic, Todoric, Univerexport, Merkator, Roda, DIS i svi ostali manje vise slicni lezilebovici godinama drzali cene toliko visoke i nerealne za trziste Srbije, da se to granici sa najgorim bezobrazlukom, a profit se bas osladio. Ja nisam mogao verovati kada sam posle par godina prvi put dosao u posetu u Suboticu, i video da Suboticani placaju 450-550 dinara sladoled koji mi ovde kupujemo za 1.99 Euro. Pa to je cisti bezobrazluk!

    Ne znam da li ste upoznati kako u stvari funkcionisu ti discounteri, ali to upravo ide ovako. Vecina tih Nemackih lanaca ima dualni sistem prodaje gde maticna firma ima lanac Supermarketa i Discountere. Znaci npr. Schwarz Grupacija ima sistem prodaje kroz Kaufland koji su veliki supermarketi sa dodatnim sadrzajem unutar samog objekta kao sto su restorani, kafici itd. i ima Discounter LIDL. Roba se razlikuje samo na prvi pogled u Kauflandu i LIDLU, ali to je uglavnom sve ista roba samo prepakovana. To sto u LIDLU kupite pod nekom LIDL markom, uglavnom dobijete u Kauflandu kao K-Plus proizvod, najveca razlika je sto u LIDLU imate 90% proizvoda od sopstvenih dobavljaca i njihove robne marke, dok imate samo 10% poznatih proizvodjaca. Dok npr. Kod Kauflanda taj odnos je otprilike 70% svetskih marki i 30% sopstvenih marki. Medjutim, sada se trenutno u nemackoj desava nesto veoma interesantno. Jer LIDL i ALDI vaze za najjeftinije discountere u kojima se kupuje samo najjeftnijia roba, a to najjeftnijie polako izlazi iz mode, pa i LIDL i ALDI imaju dosta „exclusive“ proizvoda na rafovima i u friziderima, tako da se ta filozofija discountera malo pomera, a mogu vam reci i da cene u LIDLU I ALDI-ju malo malo pa idu po malo na gore. Kada ste pomenuli EDEKU, EDEKA je drugi najskuplji lanac supermarketa u nemackoj (odma posle Kaiser’s-Tengelmann grupacije), a u sastavu EDEKE se nalazi i lanac discountera NETTO. Netto je originalno bio danski lanac supermarketa koji je kupljen od strane EDEKE, medjutim i sa NETTO-m postoji nesto veoma zanimljivo. U nemackoj postoji JOS JEDAN lanac discounter marketa koji se isto zove NETTO i nije pod vlasnistvom EDEKE, ali umesto zuto crvenog logoa na slovima, ovaj ima psa koji drzi korpu u rukama – pas se zove Scotti, pa ga Nemci zovu i NETTO Scotti. I cesto se desi da ljudi idu u NETTO a nemaju pojma u kom su NETTO discounteru bili jer obadva imaju prilicno razlicit asortiman robe, tako da to stvara prilicnu konfuziju. Ja licno nalazim da su najbolji discounteri u nemackoj Penny (Penny je discounter REWE grupacije) i Norma (bivsi simbol DDR supermarketa, a sada se sediste nalazi u Bayernu). Prvo jer su najjeftiniji, a kvalitet robe u njima je, pa slobodno mogu reci cesto bolji nego u bilo kom drugom Discounteru ili supermarketu zajedno. Medjutim, nemackoj fali i to redovno fali lanac supermarketa tipa Tesco ili Sainsbury’s, jer ni u jednom nemackom supermarketu nije bas moguce naci toliki izbor robe kao u gore pomenuta dva britanska lanca, medjutim ne zalim se. :-))))

  6. Lenin kaže:

    @stormwatch Oooo… hvala ti,ali da znaš ja ću i dalje pazariti u „Határ diszkont“-u!Dobre cene,kvalitet zadovoljavajući,osoblje ljubazno…

  7. stormwatch kaže:

    @Lenin

    Pa naravno da ce te vi ici u Madjarsku Lenine iako ce te imati kvalitetne Suboticke proizvodjace, vas Subotica nikada nije interesovala.

    Vidite, sedamdesetih i osamdesetih godina u mojoj kuci se znao red – uglavnom se gledalo da se kupi SVE Suboticko sto se proizvodilo u Subotici – znaci Sever Kosilice i pumpe za grejanje, Sigma prekidaci i ostali materijal, Fidelinkin Hleb, Mleko i mlecni proizvodi Suboticke Mlekare, Pionirove cokolade i keksi, Meso i preradjevine 29. Novembra, carape 8. mart, basta se sadila sa semenom Agroseme Panonija, sapun i samponi su kupovani od Slavice, porodicnu Kucu nam je gradio Integral, od sokova se uglavnom pila Koka Kola iz podruma Palic i sokovi Suboticanke, jeo se pekmez i marmelade od Medoprodukta (ili beshe Pescara, to se iskreno vise ne secam), u retkim prilikama za poklone kupovali smo nakit Aurometala, a kada bi otisli na rucak, isli smo uvek u Agros…vidite, to je bilo jedno vreme gde je 90% stvari potrebnih za zivot bio proizvodjen u Subotici, i dok su drugi trcali da kupe neku u ona vremena blago receno prezhvakotinu tipa Soko Stark ili kasnije Carnex, mi smo bili sasvim zadovoljni vecinom subotickih proizvoda. Tu bih ipak radi reda izdvojio proizvode Crvenke, Krasa, Sljemena, Kolinske, Zvecheva, Agro Komerca, Fructala, Hisara i Bambija, – jer su stvarno bili top kvalitet rame uz rame sa zapadnim proizvodima u ona vremena i rado su se kupovali, ali su ipak proizvodi iz Subotice bili prvi izbor.

OSTAVITE KOMENTAR