Sokolsko sletište ili Stadion Kralja Petra II, podignut je 1936. na inicijativu Sokolske organizacije. Sportsko borilište je ustvari segment projekta VELIKI NARODNI PARK Dr ing Koste Petrovića. Na prostoru današnje promenade na Prozivci i Šandorske bare, usvojen je plan asanacije močvarnog terena i stvaranja parka sa sportskim i zabavnim sadržajima.
Prva faza je izgradnja sokolskog sletišta i prateće infrastrukture. Sletište je izgrađeno nasipanjem velikog nasipa u formi zaobljenog pravougaonika. Na strmici ovog nasipa sa unutrašnje strane smeštene su lože, sedišta i stajališta a sa vanjske strane su uređena ulazišta na taj nasip i zasađen je jorgovan, zelenilo i trava.
Teren je ispod nivoa zemlje a cevima i kanalima je rešena drenaža. Kapacitet gledališta 20 000 – 25 000.
Stadion je otvoren 6.juna 1936. za slet severnih Župa saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije.
Završetak projekta prekinuo je rat. Za vreme okupacije ponešto je rađeno a posle rata,1949. napravljen je ulaz i blagajna. Lože su zamenila sedišta.
1945. godina, Tito na stadionu
šezdesetih
Šezdesetih je slavoluk na istočnoj strani ustupio mesto klupskoj zgradi.
Kada je drvena zapadna tribina stradala u požaru,na klupskoj zgradi je improvizovana loža.
1972. su betonirane tribine.
Između istoka i severa i jugo-istoka,tada su još bočni ulazi na teren.
1978.za SOŠOV,tamo su izgrađeni novi objekti sa prostorijama,svlačionicama,vešerajem i teretanom a stadion je dobio još tartan stazu i novu ložu.
Pre par godina na istočnu i centralnu tribinu postavljene su stolice.
Nažalost,do kultivisanja terena između stadiona i senćanskog groblja,nikad nije došlo.Umesto Narodnog parka,danas je tu deponija.
Pa ovaj semafor je i danas u finkciji.
Velika šteta za projekat Koste Petrovića. Nije realizovan kao ni mnogi drugi, i kao što reče umesto Narodnog parka sa šetališetem, jezerima i fontama, mi danas tu imamo deponiju. Da stvar bude još gora, grad je jedan deo tog placa dao JP Parkig sa odobrenjem da se tu sagradi autodepo. Stoga, ova priča potpuno odgovara rubrici "istorija". Ako bi se kojim slučajem u skorije vreme zatvorijo kanal koj se sada nalazi iza Bajnatske ulice, ostovrilo bi se mesto da se sadašnji park na Prozivci produži dalje, samo što ne znam kako će se to uklopiti sa već pomenutim autodepoom.
Od deponije do autodepoa. I to je nešto. Šuma na tom prostoru, danas bi bila sanitarni kordon između Prozivke i deponije, kao što je Dudova šuma prema HI Zorka.
U vreme kada je to bio vrlo nezdrav deo grada, projekat Veliki Narodni park planiran je na površini od 1 175000 kvadratnih metara, od Kumičićeve do Aleksandrova (više od dva kilometra).
U planu su bili i razni sadržaji:
1. Odmarališta (narodna poljana, šumice za odmaranje, šetališta, manji i veći gajevi za odmaranje, cvetni vrtovi.)
2. Vežbališta za telesno vežbanje i sport (mala dečja igrališta, dečja igrališta na poljani, vežbalište za telesno vaspitanje)
3. Vodene površine(plitka jezerca kod dečjih igrališta, jezero za vežbanje i sport na vodi i na ledu zimi, bazen 25m/50m sa gledalištem za 1000 gledalaca, kanali za veslanje koji bi bili plovna veza sa Palićkim jezerom).
4. Objekti koji služe za zabavu (cirkus, ljuljaške, muzički paviljoni, prodavnice…)
5. Objekti koji služe za vaspitavanje (botanički vrt, zoo vrt, muzej, prostori za izložbe…)
6. Javne građevine i monumentalni trg
7. Gradski rasadnik
Ovo nije bila samo ideja već plan koji je usvojio Gradski senat i koji je trebao da se sprovodi u fazama. Izgrađen je stadion a iza njega rasadnik iz kojeg je trebao da bude pošumljavan park koji bi danas bio subotički Central park.
Izgled istočne tribine
Mi u Subotici smo imali ovakav projekat stadiona? Izgledom me podseca na neki grcki stil.
Što se tiče nasipa na kom su tribine, oni su izvedeni po projektu. Kako je okolina danas zarasla u šumu, to je teško prepoznatljivo. Prilaz i ulaz su mnogo skromniji. Za objekat na istoku još nije kasno da se napravi nešto možda baš u rimskom fazonu, sa nekim recimo satom (kao Berlin ili Barselona) i to bi bio vizuelni pečat po kom bi svako prepoznao subotički stadion kad se uključe kamere.
To se nece desiti. Neverovatan je to scenario na gradskom stadionu. Pravila su drugacija nego pre osamdeset godina.
Mlađa je zapazio da je semafor na svom mestu još 1974 .A vratimo se sad još deset godina unazad i pogledajmo na šandorsku kapiju.
Odbojka na prostoru gde su danas pomoćni tereni,pre 60 godina.
