Izlivanje ploče na Narodnom pozorištu

Prošle nedelje se postavljala oplata i polagala armatura za izlivanje betonske ploče iznad stepeništa starog dela Narodnog pozorišta. Današnje više dnevne temperature, kao i one najavljene za nekoliko narednih dana, omogućile izvođačima nesmetano izlivanje betona.

Narodno pozoriste-gradiliste-izlivanje ploce-stari deo-rekonstrukcija (1)

Narodno pozoriste-gradiliste-izlivanje ploce-stari deo-rekonstrukcija (6)

U planu je i izlivanje i ploče iznad balske dorane pre naleta niskih zimskih temperatura.

Narodno pozoriste-gradiliste-izlivanje ploce-stari deo-rekonstrukcija (4)

Narodno pozoriste-gradiliste-izlivanje ploce-stari deo-rekonstrukcija (3)

Narodno pozoriste-gradiliste-izlivanje ploce-stari deo-rekonstrukcija (2)

Narodno pozoriste-gradiliste-izlivanje ploce-stari deo-rekonstrukcija (5)

Već su vidljivi tragovi nastali usled jednogodišnje pauze, kada je tek izgrađeni deo ostavljen da prezimi bez ikakve zaštite. 

Narodno pozoriste-gradiliste-izlivanje ploce-stari deo-rekonstrukcija (7)

Na betonskoj konstrukciji novog dela zgrade situacija je daleko gora. Trebalo bi razmišljati o tome da se u okviru naredne faze deo sredstava utroši na pokrivanje i zatvaranje konstrukcije kako bi se sprečilo dalje njeno propadanje.

Narodno pozoriste-gradiliste-izlivanje ploce-stari deo-rekonstrukcija (8)

Narodno pozoriste-gradiliste-izlivanje ploce-stari deo-rekonstrukcija (10)

Narodno pozoriste-gradiliste-izlivanje ploce-stari deo-rekonstrukcija (9)



KOMENTARI

  1. grad kaže:

    Svaki seljak zna da se na zidanu ogradu stavi crep i tako je zaštiti, jedino seljačine iz gradske kuće na čelu sa Bajmočaninom to ne znaju. 

  2. Arh2 kaže:

     

    grad:

    Svaki seljak zna da se na zidanu ogradu stavi crep i tako je zaštiti, jedino seljačine iz gradske kuće na čelu sa Bajmočaninom to ne znaju. 

     

     

    Malo si sad već preterao ,pa nije valjda Bajmočanin-Maglai: projektant ,izvođač ,nadzorni organ radova na Subotičkom pozorištu koji su bili u obavezi da vode računa o tom gradilištu.Trebao si navesti imena i prezimena dosad poređanih svih 'stručnjaka' koji su se nagumali novaca na tom gradilištu.Prvo od onog Franciškovića koji je porušio pozorište i protrgovao starom ciglom ,pa Kasu koji je godinama bio glavni menađer izgradnje ,pa još puno njih koji su se dobro omastili na tom gradilištu.Pa gdje je onda bio Maglai ? ,u gradskoj kući kao gradonačelnik sigurno nije…

  3. Posmatrač kaže:

    Arh2,

    Da Maglai nije razvlačio godinu dana sa nastavkom radova, to bi već davno bilo pokriveno, tako da…

  4. STeve kaže:

    @Djomla

    A sad ozbiljno, jel' dobro da oni grade po ovakvom vremenu?

  5. grad kaže:

     

    Arh2:

    Malo si sad već preterao ,pa nije valjda Bajmočanin-Maglai: projektant ,izvođač ,nadzorni organ radova na Subotičkom pozorištu koji su bili u obavezi da vode računa o tom gradilištu.Trebao si navesti imena i prezimena dosad poređanih svih 'stručnjaka' koji su se nagumali novaca na tom gradilištu.Prvo od onog Franciškovića koji je porušio pozorište i protrgovao starom ciglom ,pa Kasu koji je godinama bio glavni menađer izgradnje ,pa još puno njih koji su se dobro omastili na tom gradilištu.Pa gdje je onda bio Maglai ? ,u gradskoj kući kao gradonačelnik sigurno nije…

     

    Ako niste upuceni Bajmocanin je po dolasku odlucio da se licno pozabavi tim problemo. Projektante, nadzor i sve ostalo je odma raspustio misleci da moze sam to da drzi pod kontrolom. Hteo je on i ogradu da skloni jer mu je ruzna, jer su je demokrate sarale, ali su ga jedva ubedili da neko moze da pogine i da nije dovoljno staviti tablu sa upozorenjem.

    Da se poslom bave oni koji znaju ovo ne bi izgledalo ovako. Ali posto izgleda, jer se ovim bavi neko ko pojma nema. 

  6. djomla kaže:

     

    STeve:

    @Djomla

    A sad ozbiljno, jel' dobro da oni grade po ovakvom vremenu?

     

    Što se tiče samog betona u neke idealne uslove spada temperatura od +5 do +30 i to u dužem vremenskom periodu. Znači nije dovoljno da dva sata bude +7 i da se to smatra idealanim uslovom. To mora biti bar nekoliko dana u kontinuitetu. Što u našem slučaju nije tako.

    Sve van tih granica dobija epitet "posebni" uslovi. Neki stručnjaci smatraju da je betoniranje u zimskim uslovima moguće do -10, ali uz primenu određenih tehničkih i tehnoloških postupaka. Mada postoje i oni koji smatraju da temperature mogu biti i niže ali je cena takvog betona znatno viša. 

    U obzir se mora uzeti i ostali klimatski faktori, pre svega vetra i vlažnosti vazduha. Smatra se da je za naše područije sve ispod -10 nedopustivo.

    Osnovni problem je činjenica da voda menja agregatno stanje pri čemu menja i zapreminu i stvara pritisak koji razara strukturu tek izlivenog betona. Pored toga hidratacija betona je sporija. Međutim sve se to može prevazići primenom aditiva za zimsko betoniranje i proizvodnjom cementa sa dodacima koji povećavaju karakteristike cementa na niskim temperaturama.

    Pored same "hemije", potrebno je obratiti pažnju na niz drugih stvari. Na primer:

    – na oplatama ne sme da bude leda.

    ili

    – naglo hlađenje (ili naglo sušenje pri visokim temperaturama) je mnogo veći problem nego sama nisak i visoka temperatura okoline. Zato u našem slučaju temperatura betona pri mešanju ne sme da bude visoka. Ali današem cementu to nije ni potrebno. Nekada se dodavala topla voda.

     

    Uglavnom, betoniranje u zimskim uslovima je standard u građevinarstvu. Problema ne bi trebalo da bude. I bazen na Prozivci se betonirao cele zime. 

     

  7. Arh2 kaže:

     

    djomla:

    STeve:

    @Djomla

    A sad ozbiljno, jel' dobro da oni grade po ovakvom vremenu?

    Što se tiče samog betona u neke idealne uslove spada temperatura od +5 do +30 i to u dužem vremenskom periodu. Znači nije dovoljno da dva sata bude +7 i da se to smatra idealanim uslovom. To mora biti bar nekoliko dana u kontinuitetu. Što u našem slučaju nije tako.

    Sve van tih granica dobija epitet "posebni" uslovi. Neki stručnjaci smatraju da je betoniranje u zimskim uslovima moguće do -10, ali uz primenu određenih tehničkih i tehnoloških postupaka. Mada postoje i oni koji smatraju da temperature mogu biti i niže ali je cena takvog betona znatno viša. 

    U obzir se mora uzeti i ostali klimatski faktori, pre svega vetra i vlažnosti vazduha. Smatra se da je za naše područije sve ispod -10 nedopustivo.

    Osnovni problem je činjenica da voda menja agregatno stanje pri čemu menja i zapreminu i stvara pritisak koji razara strukturu tek izlivenog betona. Pored toga hidratacija betona je sporija. Međutim sve se to može prevazići primenom aditiva za zimsko betoniranje i proizvodnjom cementa sa dodacima koji povećavaju karakteristike cementa na niskim temperaturama.

    Pored same "hemije", potrebno je obratiti pažnju na niz drugih stvari. Na primer:

    – na oplatama ne sme da bude leda.

    ili

    – naglo hlađenje (ili naglo sušenje pri viskom temperaturama) je mnogo veći problem nego sama nisak i visoka temperatura okoline. Zato u našem slučaju temperatura betona pri mešanju ne sme da bude visoka. Ali današem cementu to nije ni potrebno. Nekada se dodavala topla voda.

    Uglavnom, betoniranje u zimskim uslovima je standard u građevinarstvu. Problema ne bi trebalo da bude. I bazen na Prozivci se betonirao cele zime. 

     

     

    Kratko ću da ti odgovorim: beton pri reakciji-vezivanja stvara izvesnu temperaturu -ostalo što si napisao prepisao si iz stručne literature i raznih leksikona  u stilu: 'kao da izmišljaš mlaku vodu'.Sve je to nama poznato koji smo studirali visogradnju…

  8. vokille kaže:

    Iako je teže, betoniranje pri niskim temperaturama je moguće. Kako li u Skandinaviji, Kanadi i Rusiji, gde su naše niske temperature mačiji kašalj, prave još veće strukture, objasnio je lepo Djomla, niske temperature kod nas ne trebaju biti još jedan izgovor u redu ( a ovde su izgovori za odlaganje posla dosta popularni). 

     

  9. Damjan kaže:

     

    Arh2:

     

    Kratko ću da ti odgovorim: beton pri reakciji-vezivanja stvara izvesnu temperaturu -ostalo što si napisao prepisao si iz stručne literature i raznih leksikona  u stilu: 'kao da izmišljaš mlaku vodu'.Sve je to nama poznato koji smo studirali visogradnju…  

      Normalno je da se konsultuje struka i literatura, bar kod obrazovanih ljudi. Ti si "Arh 2"negde čuo za pojam visokogradnja pa se tu predstavljaš kao arhitekta, ali se samo brukaš.

  10. Ivica kaže:

     

    vokille:

    Iako je teže, betoniranje pri niskim temperaturama je moguće. Kako li u Skandinaviji, Kanadi i Rusiji, gde su naše niske temperature mačiji kašalj, prave još veće strukture, objasnio je lepo Djomla, niske temperature kod nas ne trebaju biti još jedan izgovor u redu ( a ovde su izgovori za odlaganje posla dosta popularni). 

     

     

    Naravno, sve se može…Da li si možda video kako se to radi u Rusiji?

    Oni lepo dižu skelu oko celog objekta, natrkriju ga, zatvore platnom sa strane i puste ogromne grejače sa ventilatorima da održavaju tempraturu. Oni bez problema rade na -20, pa i niže od toga. Nisu ni oni toliko blesavi da na potpuno otvorenom rade. Pa ne znam kakve sve aditive da stavljaš, ipak je tu i  bezbednost u pitanju.

    Ne moramo ići daleko, to sam video da su primenjivali i pri gradnji Gallerie, ali je to kod nas izolovan slučaj. Sigurno niko neće to raditi na pozorištu gde se nema para ni za noćnog čuvara.

  11. S&S kaže:

    Vidim da u komentarima postoji dosta praznog prostora oko poznavanja armiranog betona.

    U (bivšoj) integralovoj betonjerki još radi čovek (Dragan), koji je doktor za beton na ovim prostorima, i ako se za postavljanje ploče iznad balske dvorane koristi njihov beton, onda će sa pločom sigurno biti sve u redu.

  12. djomla kaže:

    @Arh2, čovek je postavio pitanje jer ga zanimalo. Mogli ste mu i vi odgovoriti iako je pitanje upućeno meni. Na forumu smo. 

  13. Arh2 kaže:

     

    Damjan:

    Arh2:

     

    Kratko ću da ti odgovorim: beton pri reakciji-vezivanja stvara izvesnu temperaturu -ostalo što si napisao prepisao si iz stručne literature i raznih leksikona  u stilu: 'kao da izmišljaš mlaku vodu'.Sve je to nama poznato koji smo studirali visogradnju…  

      Normalno je da se konsultuje struka i literatura, bar kod obrazovanih ljudi. Ti si "Arh 2"negde čuo za pojam visokogradnja pa se tu predstavljaš kao arhitekta, ali se samo brukaš.

     

     

    A ti koji se 'ne brukaš' ,što si htio reći?…

  14. munja kaže:

     

    grad:

    Arh2:

    Malo si sad već preterao ,pa nije valjda Bajmočanin-Maglai: projektant ,izvođač ,nadzorni organ radova na Subotičkom pozorištu koji su bili u obavezi da vode računa o tom gradilištu.Trebao si navesti imena i prezimena dosad poređanih svih 'stručnjaka' koji su se nagumali novaca na tom gradilištu.Prvo od onog Franciškovića koji je porušio pozorište i protrgovao starom ciglom ,pa Kasu koji je godinama bio glavni menađer izgradnje ,pa još puno njih koji su se dobro omastili na tom gradilištu.Pa gdje je onda bio Maglai ? ,u gradskoj kući kao gradonačelnik sigurno nije…

    Ako niste upuceni Bajmocanin je po dolasku odlucio da se licno pozabavi tim problemo. Projektante, nadzor i sve ostalo je odma raspustio misleci da moze sam to da drzi pod kontrolom. Hteo je on i ogradu da skloni jer mu je ruzna, jer su je demokrate sarale, ali su ga jedva ubedili da neko moze da pogine i da nije dovoljno staviti tablu sa upozorenjem.

    Da se poslom bave oni koji znaju ovo ne bi izgledalo ovako. Ali posto izgleda, jer se ovim bavi neko ko pojma nema. 

     

    Vec mi je jako dosta naseg gradonacelnika. Mislio sam da je on bolji od Dulica i da ce stvarno uvesti red i Suboticu voditi putem kojim ide Segedin. Ali sve do sada ne ide u prilog tome. 

  15. dr,no kaže:

    @ munja ,Tipičan komunistička dogma i napad na neistomišljenika u ovom slučaju na gradonačelnika Maglaia. U javnom nužniku na željezničkoj stanici neispravni su pisoari ,zar i za to je Maglai kriv ,po vama jeste. Možda Maglai i ima zbirku starih slika neprocenljive vrednosti -odakle mu možda i to treba ispitati.Važno da je prethodni sa zanatskom školom bio jako stručan .Vidi se kako je nakaradio kičanskom reflektorima zgradu Subotičke gradske kuće . I za ovo je možda Maglai kriv?

OSTAVITE KOMENTAR