Javni prostori Subotice – trgovi centra

Današnja tema je o urbanizmu, tačnije, o javnim prostorima na primeru Subotice. U ovoj seriji tekstova bavićemo se sa makroelementima urbanizma, poput trgova, pešačkih ulica, pjaceta i mikroelementima poput fontane, klupe, popločanja.

trg

Kao i sa svakom temom o urbanizmu, krenućemo od centra grada. Subotica je jedan od retkih gradova čijim centrom ne dominira jedan trg već sistem manjih, morfološki različitih, trgova. Trg slobode je pešački trg (skoro kompletno pešački koncept narušava ulica Cara Dušana) koji prvi pada na pamet kada se pomisli na javne prostore u Subotici. Za razliku od tipičnog centralno-evropskog trga, kojim najčešće dominira jedan urbani reper (dominantni motiv na trgu ili ulici), ovim trgom dominira čitav niz elemenata, poput kamenog kružnog popločanja, spomenik caru Jovanu Nenada i Zelena fontana. Trg je mnogo sličniji svom pandanu u Veroni, Piazza delle Erbe, koji takođe ima više dominantnih elemenata, linijski poslaganih po osi trga, nego, na primer, Trg slobode u Novom Sadu, na kojem dominira samo spomenik-skulptura Svetozara Miletića. Ovi različiti elementi na trgovima su rezultat različitih ideja kroz istoriju u urbanom planiranju grada ali i prisustvo različitih država tokom poslednjih nekoliko vekova. Tako se centralni urbani reper menjao tokom godina, od Turul ptice ispred biblioteke do Cara Jovana Nenada u njegovom centru. Međutim, upravo je u tome i kvalitet ovog trga, u različitim elementima koje poseduje, fontani koja stvara mikroklimu tokom letnjih perioda (zaobićemo činjenicu da ona nije u funkciji), spomeniku koji je vizuelni orijentir, kružno popločanje koje simboliše centar, drveće koje okružuje trg, stilski urbani mobilijar itd.

Trg slobode 1

Druga velika urbana celina u centru Subotice je Trg republike. Po svom karakteru je park sa određenim pešačkim celinama poput prostora ispred Gradske kuće ili prolazu između Plave fontane i česme na ćupovima. Zahvaljujuću svojoj razuđenoj parkovskoj strukturi on je pogodan za brojne urbane elemente koji razbijaju centralnost Plave fontane poput bista Marcela Komora i Deže Jakaba, spomenik Svetog trojstva ili česme kod kružnog toka. Utisak je taj da je ovaj prostor skladniji od Trga slobode. Možda zbog gradilišta pozorišta, ruinirane Zelene fontane ili veće hladovine, ali je to svakako vidljivo po većem broju kafića i većem broju ljudi koji se zadržava na površinama Trga republike.

trg republike 1

Svakako najzanimljivija celina za mlade arhitekte i urbaniste, zbog svoje nerešenosti i potencijala,  je Trg cara Jovana Nenada. Karakter ovog trga je da trga nema. To je parking sa segmentima parka, ispred Franjevačke crkve, i igrališta za decu između kafića. Ni trg, ni park, ni parking. Problem ovog prostora nastaje posle Drugog svetskog rata kada je porušeno nekoliko blokova kuća i zgrada. Posleratna vlast je zamislila ovaj prostor kao deo velikog bulevara koji je trebao da spaja zapadni deo grada sa železničkom stanicom i poruši veliki deo istorijskog jezgra Subotice. Sva sreća od toga se odustalo, ali je ovaj prostor ostao osakaćen kao rezultat nasilnog oblikovanja jezgra grada. Rešenje za ovaj prostor je nađeno na konkursu, koji je održan pre nekoliko godina. Zadatak je bio da se prostor oblikuje u manifestacioni trg. Pobedničko rešenje dalo je odgovor u obliku velike, savremene, celine koja koristi nivelaciju terena za monumentalno stepenište sa mestima za sedenje. Naravno, saobraćaj je izmešten ispod trga, u vidu podzemne garaže. Lično se nadam da će u budućnosti gradska vlast imati novca i želju da ovo rešenje ili slična realizuje i da Subotica dobije treći, funkcionalni, manifestacioni trg.

manifestacioni trg_I_nagrada_render-640x360

manifestacioni-trg-karolj1



KOMENTARI

  1. Salamander kaže:

    Bilo bi lepo da se uredi ovo što već postoji a tek posle da se „skače“ na projekte koji zahtevaju malo više od urbanističkog rešenja gde urbanisti nemaju pojma šta se nalazi ispod tog dela grada a pričaju o izgradnji podzemne garaže. Stvarno stanje na terenu je dosta drugačije od urbanističke zamisli…povedite se malo iskustvima koje su imale nedavno građene građevine u okolini koje su zbog podzemnih voda i stare instalacije imale brojne probleme.

  2. Posmatrač kaže:

    Koliko god bih i sam voleo da se izgradi taj manifestacioni trg, takođe smatram da to treba ostaviti nekim budućim generacijama.

    Nama je Trg Slobode zreo za 100% rekonstrukciju: fasade na Nićin i Ostojić palatama, bočna fasada Gradske kuće i njen krov, zatim zelena fontana, kompletno novo popločanje trga (pa i Korzoa) jer su ove kocke već izlomljene, teren neravan i denivelisan, zatim kompletno sređivanje zelenila i drvoreda, rasvete (postojeća je slaba i neadekvatna) itd…

    Znači slažem se, prvo srediti postojeće… i malo veća sela po Srbiji su sredila svoje gl. trgove, jedino je Subotičanima dobro ovako raspalo 🙁

  3. TT kaže:

    Sad ce to Dulic da sredi kad srusi zgradu u kojoj je bila pivnica Rog (na pocetku radijalca) pa napravi stambeno poslovni prostor na istom mestu,za hrast u dvoristu kuce koji star barem sto godina i bez jedne suve grane koga briga,verovartno ce ga proglasiti za opasnost po gradjane.

  4. Lansky kaže:

    Moje mišljenje je da bi prostor za centralnu garažu trebalo tražiti između Zmaj Jovine i Miloša Obilića. Blok starih prizemnih kuća mogao bi biti otkupljen za razumnu cifru.

  5. putar kaže:

    @Lansky,
    garažu koja bi se nalazila između Zmaj Jovine i Miloša Obilića skoro niko u Subotici ne bi koristio. Svojevremeno je, pre nekih deset godina, JP „Direkcija za izgradnju“ naručila od Saobraćajnog fakulteta iz Beograda „Studiju mirujućeg saobraćaja“ koja je pokazala da je maksimalna pešačka distanca, odnosno rastojanje koje su Subotičani spremni da prevale od svog automobila do krajnjeg odredišta, manja od 200 metara. Što znači da imajući u vidu koje su tačke atrakcije u gradu, parking mora da bude vrlo blizu samog centra grada ili čak i u samom centru. Ili prosto neće služiti svrsi

  6. djomla kaže:

    @puter
    Dobra je ta studija, ali su ljudi ziva bica pa i njihove navike. Ako se prosiri setalisna zona, izbaci stajaci saboracaj, prelazice i vise od 200 metara do zeljenog cilja. Verovatno niste ni svesni koliko jedan najobicniji stub ( ili zardinjera) moze da promeni navike i da cela studija eksperata iz Beograda padne u vodu. Cilj urbanizacije centra je prosirenje setalisne zone i izmestanje stajaceg saobracaja, a sami gradjani ce se ipak prilagoditi, jer nisu oni nista drugaciji od ljudi u drugim gradovima.

    Manifestacioni trg je dobra zamisao ali podzemna garaza (dva nivoa), prakticno neizvodljiva. Preskupa je to rabota da bi bila ikada realizovana. Sto se tice parkinga, treba razmisljati o nadzemnim resenjima i ako se ikada izgradi nesto tog tipa to ce biti nadzemno resenje na dva ili vise nivoa. Blok iza OU je kao nacrtan za to. Nema nista vredno, a u prizemlju uz ulice (Zmaj Jovina i Partizanska) se mogu realizovati i poslovni prostori tako da ceo blok dobije i poslovni karakter koji ce ga drzati u zivotu jer su te ulice veoma frekventne.

    Ali, sve ideje su samo ideje i zelje.

  7. S&S kaže:

    Fabrici ,,Solid“ ionako nije mesto u blizini centra grada (ako još uopšte radi), potrebno ga je iseliti i tu ima dovoljno prostora za javnu garažu. Blizu je i želj. stanica i centar grada.

OSTAVITE KOMENTAR