Trilogija „Vreme zla“ Dobrice Ćosića koju pored „Grešnika“ čine i romani, „Otpadnik“ i „Vernik“ iznosi drukčije promišljanje prelomnih događaja koji su sredinom XX veka doveli do građanskog rata i rađanja socijalističke Jugoslavije iz pepela starog režima. Kada je u sto hiljada primeraka 1985. objavljen njen prvi deo „Grešnik“, tadašnja kritika ocenila ga je kao „antikomunistički pamflet“. Romanima „Otpadnik“ 1986. i „Vernik“ 1990. nastavlja se saga Ćosićeva porodice Katić, koja se prvi put pojavljuje u „Korenima“, sa istorijskim ličnostima onoga vremena i uz otvorenu reviziju službene istoriografije.Dobrica Ćosić je za „Grešnika“ dobio Njegoševu nagradu, a u beleškama za roman datiranim februara 1981. piše: „Ne optuživati čoveka, ne opravdavati čoveka! Saznavati čoveka – strasno i razborito, na svetlosti i u tami, shvatiti mu i reč i ćutanje, delo i nedelo, u svemu potražiti pravu pobudu i stvarni smisao… Ispričati novu pripovest o ljudskoj sudbini u toj eposi, u vremenu između dva svetska rata, u vremenu zla. Crvenog Staljinovog i sivomaslinastog, Hitlerovog. O savremenim, u istoriji postavljenim zlim dusima ove epohe.“
Roman „Otpadnik“, drugi deo trilogije, očekuje se početkom naredne godine, da bi do proleća trilogija bila kompletirana romanom „Vernik“, kada je planirano i emitovanje televizijske serije po Ćosićevom delu.
Ja sam kao klinac u skoli morao po sili zakona da procitam par stranica Cosicevog opusa. Dobrovoljno takvo nesto sigurno ne bih uzeo u ruku. Kruna intelektualnog dometa tog knjizevnika, je za mene bilo pismo tadasnjem Nemackom Predsedniku Republike povodom atentata na Moniku Seles 1993 godine. Sta je taj knjizevnik sve sastavio i nabacao u to pismo je nesto za antologiju. U zivotu nisam nikada imao takav transfer blama kao citajuci to otvoreno pismo.