Na Ludošu će se akumulaciono jezero napraviti pored Vašarišta, na nekada močvarnom području najkasnije dogodine, a meštani žele da naprave turistički centar. Na Kelebiji će se Majdansko jezero pregraditi i popuniti vodom. Ova lokacija će takođe biti povoljna za rekreaciju jer su i meštani i Subotičani rado dolazili da se kupaju na ovo mesto ranijih godina. Svako zemljište je u državnoj svojini, ali nisu sva pogodna za obradu i zbog toga je doneta odluka da se neiskorišćena područja iskoriste za akumulaciona jezera – kaže za “Magyar szo” Šimon Ostrogonac, član Gradskog saveta zadužen za poljoprivredu.
Ovog proleća, u opštini Subotica su uz pomoć pokrajinskih i lokalnih sredstava napravljena dva akumulaciona jezera: jedan u Čantaviru a drugi u Bajmoku. Zahvaljujući uspehu na ovogodišnjem konkursu otvoriće se mogućnost za pravljenje dva nova jezera na Ludošu i Kelebiji.
– Pokrajina je u protekle tri godine uz pomoć konkursa pomagala lokalnim samoupravama da one nadzemne vode odvode uređeno uz pomoć akumulacije, uređivanjem potoka, reka, jezera. Za ove investicije, materijalna sredstva lokalna samouprava i pokrajina obezbeđuju u srazmeri 40:60. Ova jezera se kasnije mogu iskoristiti na više načina: prilikom suša mogu se koristiti za navodnjavanje, pored toga mogu se koristiti u turističke i rekreacione svrhe, za pecanje, a nisu zanemarive ni iz ugla zaštite životne okoline, jer u našem okruženju ima veoma malo zelenih i vodenih površina.
Čantavirsko jezero može da se koristi za navodnjavanje i za rekreaciju
– U okolini Subotice su veoma nedostajala ova jezera, jer je pre četrdeset-pedeset godina bilo popularno isušiti svako zemljište kako bi se što veće parcele mogle obrađivati. Rezultat toga je bila promena mikroklime: vazduh je suv, u proleće je više padavina, bez ikakve kontrole puštamo vodu u Palić, a leti opada nivo vode u zemlji. Pokušavamo to da popravimo – objasnio je Ostrogonac, dodajući da su pretprošle godine gazdovali sa sto miliona dinara, ali od tih sredstava se nisu napravila samo akumulaciona jezera, nego su se uredili manji potoci i zatvaranje kanala za odvod kanalizacione vode. Ove godine je grad predvideo skoro trideset miliona dinara, a ostalih šezdeset posto sredstava će obezbediti pokrajina. Izvođač radova je firma „Dunav-Tisa-Dunav”.
Magyar szo
Pored toga, postoji jos jedna znacajna korist velikih vodenih povrsina oko grada. Takve povrsine akumuliraju tolplotu, zimi se sporije hlade, a leti sporije greju, i tako uticu na vazduh okolo. Mada minimalno, par takvih vodenih povrsina oko grada, premda nisu nesto velike, ublazice uticaj klimatskih promena.
@ vokille , Zna se zašto su isušivali te močvare oko grada : Naime od najezda komaraca nije se moglo živeti , a poznato je i to da komarci su prenosnici vrlo opasnih bolesti. Sad samo još nam to fali da nam vrate te moćvare pa kako se klima zagrejava da se ponovo vrate komarci koji nose i šire tropske bolesti koje već ima u Makedoniji a šire se i prema severu. Prošle godine u Novom Sadu evidentirano je komarac sa Nila koja nosi sa sabom otrov fatalan za čovekov život. Pa onda samo napred kopati što više kanala i stvoriti močvarno zemljište protiv koga su se naši preci borili isušivanjem terena….
@Megille, to za močvare stoji, ali uz pravilno održavanje (mada razumem, to je ovde misaona imenica), od toga mogu postati lepa kupališta. Milina je peći roštilj i kupati se u Majdanu, pobeći malo od grada. Samo je važno održati protok vode, da ne postane stajaća voda, i od toga neće nastati močvarno zemljište.
Radi se o Kelebijskom jezeru, ne o Majdanu….opet dezinformisanje
Kelebijsko jezero, ne Majdan…..opet dezinformisanje javnosti