Ma koliko tehnologija uznapredovala, biti paor, pogotovo onaj kome u avliji riče „blago krupnog zuba”, svojevrsna je golgota već zbog obaveza prema živom biću u zabranima i štalama, a kamoli kad se u komplikovane jednačine ubace i podaci o profitu- ali, naši ljudi kojima je i genetski kôd „inficiran” sklonošću ka stočarstvu, ne samo da ne odustaju već gledaju i da unaprede svoja imanja, kao što je to radi Miroslav Kiš iz Verušića, usputnog naselja na putu od Subotice ka Bačkoj Topoli.

A on se upustio u avanturu uzgoja goveda rase limuzin, do pre neku godinu potpuno nepoznate ovde, gde su i danas „pojam” tovnog stočarstva simentalke, svojevremeno zapravo selekcionisane zarad mleka, a ne mesa. Uvezao Miroslav prvih pedesetak junica iz njihove postojbine, Francuske, pre dve godine, pa mu sad stado broji 120 crvenkastih lepotica, ispod kojih je već i pedesetak njihove teladi.
– Ove godine smo uvezli i tri nova bika, pa se nadam da će genetika našeg i stada kolega koji su se takođe upustile u avanturu uzgoja limuzina, biti sve bolja – ponosan je, ne bez razloga, Miroslav na rezultate svog rada i onog još desetak „avanturista”, gotovo svih u Vojvodini.

– Prednost ove rase je pre svega u tome što su, kao jedna od pet francuskih nacionalnih mesnih rasa, izuzetno velikog randmana, odnosno imaju daleko bolji udeo mesa u ukupnoj težini, lakše se tele od, recimo, simentalki, ne zahtevaju uzgoj samo „na vezu”, prija im šetnja po pašnjacima, kojih, doduše, baš nešto i nema kod nas u Vojvodini, gde je zemlja daleko plodnija od njihove postojbine, ali ne zahtevaju toliko zaštićene prostore za uzgoj jer dobro podnose sve spoljne meteo-uslove – objašnjava Miroslav, koga je limuzinu privuklo i to što, kao mesna rasa, tele dugo ostaje „pod” kravom pa se o njihovoj ishrani majke brinu sedam meseci, što olakšava posao i samom gazdi.
– Uveli se smo i veštačko osemenjavanja, ali ipak ove godine uvezli tri nova bika, platili ih 20.000 evra, dok je cena junica, zavisno od uzrasta i da li su steone ili nisu, od 1.600 do 2.500 evra. Naizgled mnogo, ali kvalitet vraća uloženo, a pride ima i državnih subvencije za uvozna grla, pa se onima koji se opredele za tovno govedarstvo više isplati proizvodnje po sistemu „krava-tele”, nego da i dalje koriste, u suštini, muzne krave kao simentalke – kaže Kiš, kome u poslu pomaže cela porodica.
Od četvoro dece, dva sina su već na fakultetima za agrar u Holandiji, koja je, bez preterivanja, najuspešnija paorska zemlja sveta, o čemu svedoči to što je, nakon moćnih ali i geografski nepreglednih SAD, upravo Nizozemska (kako sad u zemlji lala insistiraju da im zovu državu) najveći svetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda, ali i tehnologija.
– Trentuno su sinovi u Srbiji, zbog pandemije, ali privode studije kraju, pa se, kao i pre, svakodnevno uključuju u posao. Naravno, vide kako se to radi u uspešnom svetu, pa im je često čudno naše „krpljenje” – veli Miroslav o entuzijazmu svojih naslednika prema srpskim uslovima poljoprivrednog privređivanja.
– Dok u razvijenim agrarima takva vrsta junećeg mesa postiže i veću cenu na tržištu, mi se, bar za sad, tešimo time da je, zbog karakteristika limuzina, njihov uzgoj nešto lakši, manje zahtevan nego simentalaca, jer nema šansi da se u Srbiji dobije nešto veća cena „žive vage” samo zato što je to isključivo mesna rasa – objašnjava Kiš, kome, i pored svega,ne nedostaje entuzijazma. – Znate kako kaže naš svet: jednom seljak, uvek seljak. Radim što i moji preci, ali, eto, valja ići u korak s novotarijama. Još kad sinovi preuzmu posao…
Pametan covek, poslao decu u dobre skole, samo jos na vreme da im prepusti posao da to sto su naucili mogu i sprovesti.
U moru debila i debilnih vesti jeseni bozje 2020 kisovitog dana od jutra dve dobre vesti
Holandija je jedna od retkih Evropskih zemalja koja nema autoindustriju, niti sastavlja tudje automobile vlastitim srafcigerima. Holandija je jedina Evropska zemlja koja ima trgovacki suficit sa Nemackom. Nagradno pitanje – Sta izvozi Holandija u Nemacku? Za one koji se jos nisu dosetili – hranu naravno. Od toga i takvoga izvoza sasvim lepo zive.
Simentalska rasa krava nije mlečna rasa nego tzv. kombinovana, odnosno kod selekcije i uzgoja vodi se računa i o tovnim i o mlečnim karakteristikama. Po svojim proizvodnim osobinama su u sredini između Šaroleja ili Limuzina (tovne rase) i Holštajnfrizijske rase, koja je najpoznatija mlečna rasa.