Možemo li bez GMO, kotrolišemo li uopšte uvoznu hranu?

Ima li uopšte GMO-free hrane u Srbiji, kako kontrolišemo uvoz, i zašto u postojbina genetski dizajnirane hrane, SAD, ljudi ne žive koliko bi trebalo prema standardu?

„U svetu je do sada registrovano oko 500 genetski modifikovanih organizama (GMO) koji se koriste direktno u ishrani ili kao aditivi, a svega dva odsto tih registrovanih GMO je u vlasništvu javnih institucija, sve ostalo drže privatne kompanije, što znači da privatne kompanije vladaju sistemom hrane“.

To je za Tanjug izjavila docent Ekonomskog fakulteta u Subotici Tatjana Brankov, koja je navela da se:

GMO može pronaći u bilo kojoj prerađenoj hrani – mesnim prerađevinama, pa i mesu indirektno ako se životinja hranila GMO sojinom sačmom ili kukuruzom, u slanim i slatkim konditorskim proizvodima, majonezu, kornifleksu, supama iz kese, morskim plodovima delimično pripremljenim za jelo, dodacima za ishranu sportista, pa i u vitaminima.

„U nekoj meri danas je neizbežna kontaminacija GMO, zato što je GMO putem prerađene hrane probio sve barijere u prehrambenom sistemu. Najveći broj tih prerađenih proizvoda sadrži najverovatnije GMO ispod 0,9 odsto, a ta brojka se u EU prihvata kao limit i neizbežan nivo tehnološke kontaminacije“, objašnjava Brankov.

U Srbiji je po Zakonu o genetički modifikovanim organizmima iz 2009. godine proizvodnja i promet GMO hrane zvanično zabranjena.

Međutim, Brankov smatra da ni Srbija nije ostala imuna na proizvode koji sadrže GMO ispod 0,9 odsto, naročito kada je reč o uvozu takvih proizvoda, te da sada kada se govori o GMO, govori se, zapravo, o onoj hrani koja prelazi taj limit.

„Kod nas se mnogo govori o GMO-u, imamo natpise u medijima i javne nastupe koji kažu da u Srbiji postoje na hiljade hektara pod GMO sojom, kao i da naši uvoznici koriste GMO soju. Međutim, to su sve nepouzdani podaci. S druge strane, država ne govori transparentno o GMO-u, a ono što sam pronašla u američkim izveštajima jeste da je prošle godine u Srbiji inspektovano 90 hektara pod sojom, od čega je 50 hektara bilo GMO“, ukazuje Brankov.

Kada je reč o uvozu, Brankov kaže da je prema podacima koje je dobila od urednika portala „Prvi prvi na skali“ Dejana Miloševića, a koje je njemu ranije dostavilo Ministarstvo poljoprivrede o uzorkovanju hrane i hrane za životinje od 2013. do 2017. može zaključiti da se 90 odsto hrane koja se uvozi ne kontroliše.

„Prema Zakonu o bezbednosti hrane, u 2017. kontrolisano je svega 11 odsto pošiljaka, a prema Zakonu o GMO na prisustvo GMO nešto više od sedam odsto. Od tih sedam odsto koji su analizirani utvrđeno je da se u nekih 3.500 tona merkantilne soje u zrnu poreklom iz Rumunije nalaze GMO veće od dozvoljenih, znači više od 0,9 odsto“, navodi Brankov.

U Ministarstvu poljoprivrede nam je rečeno da granični fitosanitarni inspektori na graničnim prelazima uzorkuju svaku pošiljku za koju postoje saznanja da su na njoj izvršene određene genetske modifikacije.

Najčešće se, kažu, uzorkuju pošiljke bilja – kukuruz, soja, uljana repica, šećerna repa, pirinač kao i proizvoda dobijenih od navednog bilja, a u cilju utvrđivanja genetičke modifikacije uzorkuje se i hrana za životinje i zrnasta hrana za ptice.

Ukoliko se, objašnjavaju u Ministarstvu, laboratorijskom analizom kod pošiljaka u uvozu konstatuje prisustvo GMO, granični fitosanitarni inspektor donosi Rešenje o zabrani uvoza i naređuje da se pošiljka vrati pošiljaocu.

Brankov, pak, zaključuje da se naša zemlja nalazi u apsurdnoj situaciji, jer, objašnjava, „Srbija koja bi mogla da proizvodi obilje hrane, dozvoljava nekontrolisani uvoz, njeni građani konzumiraju hranu stranog porekla i lošeg kvaliteta, a izvozi ono što je najbolje“.

Upitali smo je, može li jedna mala zemlja poput Srbije da se suprotstavi interesima velikih multinacionalnih kompanija, koje, kao što je rekla, upravljaju sistemom hrane, odgovorila da ona Srbiju „u prehrambenom sistemu ne doživljava kao malu“.

„SSSR koji je bio nuklearna sila i imao programe za osvajanje svemira, nikada nije bio samodovoljan u proizvodnji hrane. Srbija je to oduvek bila, naročito Vojvodina. Mi smo sada došli u poziciju da nam se stepen samodovoljnosti u proizvodnji hrane sve više smanjuje i postajemo sve više zavisni od uvoza. Dok Rusija usvaja doktrinu i ispunjava plan koji je zacrtala, a koji kaže da će u narednih nekoliko godina 80 do 95 odsto Rusija biti samodovoljna u proizvodnji osnovnih biljnih kultura i najvažnijih vrsta mesa“, ukazuje Brankov.

Iz toga proizilazi, navodi ona, da će se naši proizvođači jabuke, koji su i izvoznici na rusko tržište, naći u problem, jer Rusija podiže zasade jabuke, i ne samo to, već otvara velike farme, bavi se tovom, dok se, kaže, Srbija, time ne bavi.

Da GMO hrana nije zdrava, napominje Brankov, pobuđe sumnju da SAD, koji su lider i promoter u proizvodnji GMO hrane, izdvajaju najviše na svetu za zdravstvenu zaštitu, a to je nekih osam odsto BDP-a, ali su tek 31. zemlja na svetu po očekivanoj dužini života.

„To znači da nešto u tom sistemu ozbiljno ne funkcionište, tako da deo odgovornosti pripada toj neobeleženoj i nekontrolisanoj konzumaciji GMO hrane“, navodi Brankov.

Objašnjava da su genetski modifkovani organizmi plasirani na tržištu uz pomoć transgene tehnologije, uprkos nedovoljnoj preciznosti i bez poznatih posledica.

Kakve su posledice, kaže Brankov, to još niko ne može sa sigurnošću da tvrdi, ali sve učestalija istraživanja na laboratorijskim životinjama dokazuju da GMO može da izazove različite bolesti od alergija, neplodnosti pa do karcionoma.

Pošto se reprodukcioni ciklus laboratorijskih životinja brže odvija nego kod čoveka, za očekivati je, ukazuje Brankov, da će se posledice GMO u ishrani videti tek u narednim generacijama.

Zvanično – sve je u redu

Upitali smo Ministarstvo poljoprivrede da nam dostave podatke koliko je testiranih uzoraka u ovoj ili prošloj godini bilo pozitivno na GMO, a oni su nam odgovorili da je tokom ove godine testirano oko 4.500 hektara od čega je sedam hektara bilo pod GMO sojom. Testiranja su, kažu, vršena na području Zapadnobačkog, Južnobačkog, Sremskog, Mačvanskog i Kolubarskog okruga. Navode da su fitosanitarni inspektori na onim parcelama gde je utvrđeno da se radi o GMO soji doneli rešenje o uništavanju soje, da je ta soja uništena, a da su protiv vlasnika/korisnika podnete prekršajne prijave nadležnom sudu. Takođe, Ministarstvo ističe da je pored kontrola useva soje, fitosanitarna inspekcija vršila i kontrole merkantilne soje u silosima i mestima skladištenja, te da je u prethodnom periodu uzeto oko 110 uzoraka, od kojih su samo dva uzorka imala genetske modifikacije.

 

Tanjug



KOMENTARI

  1. Futur 2 kaže:

    Broj stanovnika na planeti raste ogromnom brzinom. Od 3 milijarde u 1960 godini danas je dostigao brojku od 7.5 milijardi ljudi. Prognoza za 2050 iznosi 10 milijardi stanovnika u svetu. To sve valja nekako prehraniti, a to nece biti moguce bez odgovarajuceg razvoja agro-industrije, i sa time i gmo hrane. Ljudi, a i ja sa njima, su skepticni prema gmo hrani, iz potpuno razumljivih razloga. Medjutim taj otpor ce biti sve manji jer je glad jedan od prvih i najvaznijih instikata zivog bica, pa time i coveka. Onaj koji od gladi guli koru sa drveca, pojesti ce bez problema pohovanu sniclu od svinje prehranjene gmo stocnom hranom. Otpor prema biljci krompira uvezenoj iz Amerike je kod Evropljana naisao na snazan otpor i odbijanje da takvo nesto uvrste u svoj jelovnik. Proslo je mnogo vremena dok krompir nije prihvacen kao svakodneva namirnica. Tako ce biti i s gmo hranom. Svaka novina koja dolazi odvija se u tri faze. Novo i nepoznato se prvo ismeva i potcenjeju, u drugoj fazi se protiv njega bori svim silama i svim sredstvima. U trecoj fazi se na novotariju svi privikavaju, prihvataju je kao svoju, i govore – ja sam od uvek bio pristalica te novine i zagovarao njenu opravdanost. Isto je bilo recimo i sa mobilnim telefonom. Ispocetka su se svi rugali i potsmevali onima koji su medju prvima nabavili takve izuzetno skupe i u pocetku nikome stvarno potrebne aparate. Posle toga je glavna tema bio elektro-smog i dobijanje tumora na mozgu od upotrebe mobilnog telefona, i da takvo nesto treba pod hitno zabraniti jer je nezdravo, a osim toga steti i kavari decu koja po ceo dan telefoniraju. Danas valjda nema coveka bez mobilnog . Video sam cak i prosjake da ga poseduju.

  2. Jugoslav kaže:

    Nikad mi nije bilo jasno objašnjenje da se genetski mutirana hrana mora proizvoditi zato što je sve više ljudi na planeti i ne mogu da se prehrane.
    Evropa i USA proizvode viškove hrane, zašto onda njeni građani treba da jedu GMO? Da li viškove hrane poklanjaju ili prodaju onima koji je nemaju?
    U onim delovima planete gde glad postoji zbog nekontrolisanog razmnožavanja , to nema nekog smisla. Posle hrane trebaće im i lekovi a potom i druge stvari koje su tekovine civilizcije. I sve tako dog dok dok ne budu sedeli jedno drugom na glavi.

  3. Futur 2 kaže:

    Viskovi hrane se proizvode samo onda ako ima kupaca. U protivnom je proizvodnja viska hrane besmislena. Genetska manipulacija biljne hrane se vrsi cesto i po narudzbi raznih humantiranich organizacija i organizacije UN. Te manipulacije nemaju komercijalnu pozadinu nego se vrse da bi biljke bile otporne na odredjene klimatske uslove, razne stetocine, ali i optimalnu zetvu u siromasnim i mnogoljudnim krajevima. Japan finansira i naucno istrazuje jednu novu vrstu pirinca za Africko podneblje. NORICA. New Rice for Africa, koja treba da daje preko 10% veci prinos nego standardni pirinac, i dobro je prilagodjen Africkim klimatskim uslovima. U svetu postoje mnogi takvi i vrlo uspesni projekti. Uostalom covek je od kada se bavi zemljoradnjom i stocarstvom uvek nastojao da utice na stvaranje novih rasa i novih sorti. Pogledajmo samo psa rase Civava. On je takav kakav je direktna posledica genetske manipulacije vuka. Voce i povrce koje raste divlje u prirodi nije ni prinosom ni kvalitetom a kamo li ukusom pogodno za koristenje u ljudskoj ishrani. Jabuka ili tresnja se mogu tek onda kozumirati ako je stablo mladice oplemenjeno odnosno kalemljeno. To oplemenjavanje nije nista drugo nego jedna prosta i jednostavna GMO manipulacija. Sta su to nektarine? gde to raste divlje i slobodno u prirodi? U visoko razvijenim zemljama se proizvodi GMO hrana, ne zato sto hrane nema dovoljno za sve, nego zato sto nema dovoljno raspolozive i raspolozene radne snage za rad u poljoprivredi. Za ostale zemlje nemam tacne podatke, ali u Nemackoj od 44 miliona zaposlenih stanovnika 600000 zaposlenih radi u poljoprivredi, sumarstvu i ribarstvu. Znaci cisto u agraru radi manje od 500000 ljudi. Oni trebaju da prehrane preostalo stanovnistvo. Uz pomoc drvenog rala i para volova to se ne moze postici. Jedino resenje su agroindustriski kompleksi i sve ono sto iz takve proizvodnje proistice. Tu spada i GMO hrana. Priznali mi to ili ne, hteli mi to ili ne, GMO je nasa sudbina i nasa buducnost.

  4. Istina... kaže:

    „Priznali mi to ili ne, hteli mi to ili ne, GMO je nasa sudbina i nasa buducnost.“

    Čista propaganda Novog svetskog poretka i projekta Zlatna milijarda. Pobiti „beskorisne izjelice“ mentalnim i fizičkim otrovima i đubretom. Dolazi iz iste kuhinje koja nam servira i priču kako je uranijum koristan i kako treba da smo srećni što smo „oplemenjeni“ njime.

    Nick Futur 2 (od futur drugi) znači „neostvarena radnja za koju pretpostavljamo da će se dogoditi u budućnosti, za vreme ili posle neke buduće radnje.“ Agentura Industrije svesti ne miruje.

    I, hajde sada, opet po Istini… da je ućutkate.

  5. stormwatch kaže:

    Gmo hrana je vec 20 godina uveliko na trpezama sirom Srbije.

    Mali shizoidni nazi multinik shovinista i Megille bi trebali biti upoznati sa cinjenicom da su upravo njihove velike ljubavi – nacifashisti, projektovali i stvorili GMO tridesetih godina neslavnog 20. veka.

OSTAVITE KOMENTAR

+ 25 = 34

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 9 + 8 ?
Please leave these two fields as-is: