Najviše lomova bilo je u petak 13.

U Subotici zbog poledice i klizavih trotoara više građana zadobilo je lakše povrede, ali je bilo i preloma. Najkritičniji dan sa najviše nezgoda bio je petak 13. kada je padala ledena kiša i na javnim mestima je Hitna pomoć intervenisala devet puta.

Svi pacijenti su se okliznuli i pali na ulici i polomili su kost na ruci ili nozi.

hitna

Zbog snega i leda hitne službe u Srbiji prepune su pacijenata koji su se zbog klizavice povredili, zadobili prelome ruku, nogu, kukova.

Čekaonice su pune ljudi sa uvijenim glavama, nogama i rukama u gipsu. Svi čekaju rendgen snimke da bi lekari videli da li je prelom, naprsnuće ili obično uganuće. Ovih dana je to slika hitnih službi u većini bolnica širom Srbije. A za sve je kriv led, koji se u većini slučajeva ne vidi ispod tankog sloja snega.

 

BLIC



KOMENTARI

  1. Đuro kaže:

    Nije kriv led,nego preduzeće koje treba da održava šetališta čistim i bezbednim.

  2. Arapaima kaže:

    Dobro, mene sad zanima da li u zemlji Srbiji neko ko slomi deo tela na klizavom trotoaru moze da tuzi nekoga zbog toga. U Nemackoj bi bila sledeca procedura. – Kao prvo nosilac zdravstvenog osiguranja ostecene osobe placa lecenje do poslednjeg centa. Poslodavac placa ostecenom punu nadoknadu za sve vreme dok je na bolovanju. Nakon toga Zdravstveno osiguranje i poslodavac pokrecu tuzbu kod suda i utvrdjuje se kako je doslo do nesrece, i ko je bio nadlezan da spreci nesrecu ostecenog i ko ce da plati zdravstvenom osiguranju troskove lecenja kao i poslodavcu troskove bolovanja i svu ostalu stetu koja je kratkorocno nastala zbog bolovanja zaposlenog. Tim tuzbama se pridruzuje i sam osteceni i zahteva otstetu za pretrpljene bolove i ko zna sta jos i cime jos moze njegov advokat da okiti tuzbu. Ukoliko osteceni bude imao jos i trajne posledice svog pada na poledici, cela stvar dobija jos jedni novu dimenziju oko placanja invalidnosti, da li potpune ili delimicne to dalje utvrdjuju vestaci i komisije. Sud odredjuje odnosno dosudjuje, cija je krivica i ko snosi pre svega materijalne posledice. Pitam se da li je u Srbiji uopste jedan takav proces moguc. Ne zelim nista da prejudiciram, jer postoji i mogucnost da i osteceni snosi deo ili celu krivicu, sto se utvrdjuje sudskim postupkom. Mislim da bi vec sama cinjenica da neko ko padne na poledici moze da trazi (i dobije) materijalnu odstetu, naterala sve one koji su u zakonskoj obavezi, da odrzavaju trotoare normalno prohodnim, i u tom slucaju su van bilo kakve krivice.

OSTAVITE KOMENTAR

63 + = 64

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 11 + 14 ?
Please leave these two fields as-is: