Nakon punog veka potpuna obnova hrama

Po­sle go­di­nu i po od po­čet­ka ob­no­ve hra­ma Sve­tog vaz­ne­se­nja Go­spod­njeg, ver­ni­ci su 13. no­vem­bra 1910. ušli u hram, di­ve­ći se ura­đe­nom. No­vi vi­tra­ži, za­me­njen iko­no­stas, no­vi stu­bo­vi sa po­zla­tom i zid­na de­ko­ra­ci­ja u sti­lu eklek­ti­ke, sve ura­đe­no u du­hu i po mo­di vre­me­na s kra­ja 19. i po­čet­ka 20. ve­ka, bi­lo je po uku­su ver­ni­ka ko­ji su eko­nom­ski ja­ča­li po­sta­ju­ći no­vi gra­đan­ski sloj. Pred le­po­tom no­vih po­li­je­le­ja i ne­tom osli­ka­nog hra­ma po­ti­snu­ta je i bri­ga o to­me što su tro­ško­vi ob­no­ve da­le­ko pre­ma­ši­li po­čet­nu su­mu. Ob­no­va hra­ma, či­ji su te­me­lji po­sta­vlje­ni još 1726. go­di­ne, pra­zno­va­na je če­ti­ri da­na u pri­su­stvu bač­kog epi­sko­pa.

A da­nas, na­kon vi­še od ve­ka, go­to­vo isto­vet­no uz­bu­đe­nje ob­u­zi­ma ver­ni­ke hra­ma Sve­tog vaz­ne­se­nja Go­spod­njeg, jer sa­da po­no­vo u pu­nom sja­ju mo­gu da vi­de cr­kvu ona­kvu ka­ko je iz­gle­da­la po pret­hod­noj ob­no­vi, mo­gu da sa­gle­da­ju le­po­tu ko­ju su vi­de­li nji­ho­vi pre­ci. Či­sto­tu bo­ja ko­ju su joj da­li ar­hi­tek­ta Mi­haj­lo Har­minc i mo­ler Kar­lo Či­slin­ski iz Bu­dim­pe­šte, dok je po­zla­tu ra­dio En­dre Ko­rent. Za sa­da­šnju ob­no­vu za­slu­žni su re­sta­u­ra­to­ri i kon­zer­va­to­ri Go­ran Bo­lić i mr Alek­san­dra Jef­tić. Od ma­ja njih dvo­je su, pred­vo­de­ći ma­li tim od dvo­je-tro­je sa­rad­ni­ka, ko­ji su se sme­nji­va­li, do pre ne­ki dan pe­dant­no či­sti­li sva­ki cen­ti­me­tar go­le­me po­vr­ši­ne cr­kve­nog en­te­ri­je­ra, ot­kri­va­ju­ći i de­lo­ve ne­po­zna­te pro­šlo­sti.

– U ob­no­vi 1910. go­di­ne cr­kva je pro­ši­re­na, po­sta­la je vi­ša i ši­ra, a u to­ku ovog na­šeg po­sled­njeg re­sta­u­ra­tor­skog i kon­zer­va­tor­skog ra­da usta­no­vi­li smo da je deo svo­do­va ume­sto zi­da­nja ci­glom ra­đen u ta­da no­voj teh­ni­ci kom­bi­na­ci­je gip­sa i la­kog mal­te­ra uve­za­nih ra­bic-mre­žom – pri­ča za „Po­li­ti­ku” Go­ran Bo­lić.

To­kom pro­te­klog ve­ka i lju­di i okol­no­sti uti­ca­li su na cr­kvu, vre­me je bi­lo da joj se vra­ti pre­đa­šnja le­po­ta, pa je, ka­ko ob­ja­šnja­va ar­hi­je­rej­ski na­me­snik i pa­roh su­bo­tič­kog hra­ma Mi­o­drag Šip­ka, od ver­ni­ka pri­ku­plje­no 10 mi­li­o­na di­na­ra za sve­o­bu­hvat­ne spo­lja­šnje i unu­tra­šnje ra­do­ve. Dvo­je re­sta­u­ra­to­ra oči­sti­li su, ob­no­vi­li i do­pu­ni­li zid­nu de­ko­ra­ci­ju, re­sta­u­ri­ra­na je i po­zla­ta, kao i zid­na pla­sti­ka.

U hra­mu je vla­ga ne­mi­lo­srd­no na­gri­za­la de­lo­ve zid­ne de­ko­ra­ci­je ko­ja je na po­je­di­nim me­sti­ma pot­pu­no uni­šte­na, od nje su stra­da­le dr­ve­ne sto­li­ce, sta­si­di­je po­sta­vlje­ne uza zi­do­ve hra­ma. Upra­vo zbog to­ga pr­vo je mo­ra­la da se ura­di sa­na­ci­ja ka­pi­lar­ne vla­ge obi­ja­njem mal­te­ra na zi­do­vi­ma do vi­si­ne od dva me­tra, što je otvo­ri­lo slo­je­ve vre­me­na po­ka­zu­ju­ći me­sta ko­ja sve­do­če o do­gra­đi­va­nju cr­kve. Iz vre­me­na ka­da su se sve­će pa­li­le u cr­kvi, deo zid­ne de­ko­ra­ci­je bio je pre­kri­ven gu­stim slo­jem ča­đi, a Alek­san­dra Jef­tić, ko­ja je či­sti­la taj deo, ka­že da su i lju­di iz cr­kve sa iz­ne­na­đe­njem gle­da­li ka­ko se na­kon du­gog i str­plji­vog re­sta­u­ra­tor­skog či­šće­nja po­ma­lja sta­ra le­po­ta isli­ka­nog zi­da.

Ume­će ovo dvoje kon­zer­va­to­ra iz­gra­đi­va­no je i po­tvr­đi­va­no na de­se­ti­na­ma cr­ka­va ko­je su do sa­da ob­no­vi­li, ali su po­moć za re­sta­u­ra­ci­ju dr­ve­nog mo­bi­li­ja­ra mo­ra­li da po­tra­že i od sta­rih maj­sto­ra. Ta­ko sto­li­ce ob­na­vlja, teh­ni­kom flo­de­ro­va­nja, je­dan od ret­kih maj­sto­ra ko­ji to zna u Su­bo­ti­ci, Jo­ška Laj­ko ko­ji ima 82 go­di­ne.

 

POLITIKA



KOMENTARI

  1. croat kaže:

    Jel se neko setio krisom ili javno da snima kako se radi floderovanj, kako radi majstor Joska? Takve stvari bi na taj nacin trebalo sacuvati od zaborava!

OSTAVITE KOMENTAR