Nova fasada pošte u Bose Milićević

Baš kao i fasada prvog i fasada drugog objekta pošte je rekonstruisana za primer mnogima. Radovi koji su startovali sredinom leta privode se kraju a objekat koji je pod zaštitom Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture dobio je osveženu fasadu u nijansama boje susednog objekta.

 

Radovi su trajali nešto više od mesec dana a sproveo ih je Expres servis dok je uslove propisao pomenuti Zavod za zaštitu spomenika kulture. Jedino što još prostaje je da policajci iz zgrade preko puta svremena na vreme  promole glavu kroz vrata kako bi sačuvali fasadu od eventulanog „ukrašavanja“.

Susedni objekat na osnovu kojeg su uzete nijanse boje će sačekati neka lepša vremena.

Pored uličnog dela, zgrada pošte je dobila rekonstruisane i bočne strane.

Srodne vesti:

Počela rekonstrukcija fasade pošte



KOMENTARI

  1. Posta kaže:

    Ne sviđa mi se. Jako je komunistički.

  2. djomla kaže:

    Ne mogu sve fasade da budu u stilu baroka ili secesije, niti su sve građene u tom periodu.

    Ovo je predratni primerak nastao ’30 godina i pripada moderni, kao između ostalog i objekat crvene fasade kraj Sinagoge u okviru kojeg je danas otvorena rekonstruisana apoteka.

    Moderna je kao pravac najvise zastupljen u Beogradu, ali ima dosta primeraka i u Subotici. Najistaknutiji primer je svakako Sokolski dom.

  3. Posta kaže:

    Pa ko kaže da sve građevine treba da su u stilu baroka ili secesije? Ali moderna? I don’t think so…možda nisam dobro upućen ali jako mi je komunistički.

    p.s. Piše se ’30.

  4. djomla kaže:

    Nešto što je nastalo pre komunizma ne može biti u komunističkom stilu, ali se svakako taj kako ga vi zovete „komunistički“ stil oslanja na modernu koja u principu predstavlja arhitekturu „prostih linija“ u kojoj je svaki vid ornametike izostavljen. Pored veoma prostih linija, karakteristika za modernu su i kružni elementi na osnovu kojih se jako lako mogu prepoznati predstavnici ovog pravca. Stil posle Drugog svetskog rata je bio samo izmenjena varijanta moderne koja u arhitekturi živi i dan danas.

    Ako se setite izgleda prethodne fasade ovog objekta u kojoj je koliko se sećam dominirala plava, možete primetiti da je način farbanja ostao potpuno identičan ali je boja izmenjena. Unešene su toplije boje u osnovi žuta i crvena, i kao takva ona će uz objekat pored činiti jedinstvenu celinu. Ako ste mogli da primetite, svaka fasada mnogo prijatnije izgleda ako se farba toplom bojom i tu je idealna ta žuta u različitim nijansama. U obzir dolaze i crvena pa i zelena ali plava veoma teško.

    Zašto vam ovo pišem. Iz prostog razloga što ćete na osnovu različitih fasada iz različitih perioda moći da napravute razliku u stilovima koji su veoma bliski. 

    Evo kako je ona izgledala ’50

    Fasada je takva kakva je, ljudi iz Zavoda su dali najlogičnije i najbolje rešenje. E sad nekome se sviđa nekome ne, ali je takva od izgradnje i svakako obeležava jedan period Subotice.

  5. Posta kaže:

    Hvala na trudu, ali svakako mi se ne sviđa.

  6. djomla kaže:

    Sto bismo svi imali isti ukus i isti stav.  🙂

  7. neko kaže:

    Jel se to na prvoj slici vide grafiti na malom bocnom delu zgrade, i da li ce i to biti „uklonjeno“?

  8. djomla kaže:

    Grafiti su jos tamo. Iskreno, ne znam.

  9. Svetlana kaže:

    Grafita će sigurno biti još. Samo je pitanje ko će prvi, Grobari ili Marinci….

    Sve pohvale rekonstrukciji fasade. Osveženje je videti u gradu renovirane zgrade, ne samo pošte, i ne rušiti ih zbog starosti već pokušati sačuvati kao kulturnu baštinu, bez obzira na period iz kojeg potiču.

OSTAVITE KOMENTAR

5 + 5 =

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 6 + 2 ?
Please leave these two fields as-is: