Pobeda Studentske liste predstavlja izuzetan politički uspeh, pre svega zbog gotovo nezabeleženog načina na koji je ostvarena. U razgovoru sa britanskim novinarom Aronom Bastanijem, student Filip Ubović opisao je organizovanje studentskog pokreta kroz približno devedeset plenuma, bez klasične hijerarhijske strukture i neprikosnovenog lidera. Odluke su nastajale kroz rasprave, međusobna usaglašavanja i postupke kojima se nastojalo sprečiti koncentrisanje moći u rukama pojedinaca, dok je izbor kandidata podrazumevao višestruke provere i mogućnost osporavanja predloženih imena.
Takav način političkog organizovanja predstavlja značajan iskorak u demokratskoj praksi Srbije i pokazuje da se političko poverenje može graditi na kolektivnom odlučivanju, a ne isključivo na autoritetu jednog čoveka. Ipak, iskustvo plenumske demokratije sada se suočava sa složenijim izazovom institucionalnog upravljanja, koje zahteva jasno definisana ovlašćenja, odgovornost i kontrolu donetih odluka. Konstituisanjem republičkog parlamenta otvoreno je novo poglavlje političkog života Srbije, ali i pitanje koliko će se izborna pobeda odraziti na stvarno funkcionisanje države.
Foto: Tanjug
Objavljeni program Studentske liste zasniva se na vojnoj neutralnosti, zaštiti državnih interesa i saradnji sa različitim međunarodnim partnerima. Evropska unija prepoznaje se kao važan ekonomski i politički partner, uz naglašavanje potrebe za institucionalnim reformama, dok se prema Rusiji zadržava stav protiv uvođenja sankcija, uz poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine. Sa Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom predviđa se razvoj ekonomske i tehnološke saradnje. Posebno mesto zauzimaju Kosovo i Metohija, položaj Republike Srpske i prava srpskog stanovništva u regionu. Ovakva spoljnopolitička koncepcija nastoji da uskladi različite, često suprotstavljene interese, ali će njena doslednost biti na iskušenju upravo tamo gde se politički pragmatizam sukobljava sa principima međunarodnog prava i zaštite ljudskih prava.
Ipak, najvažniji ispit nove parlamentarne većine biće odnos prema institucijama. Studentska lista najavljuje prekid prakse partokratije, nepotizma i političkog zapošljavanja, što predstavlja jednu od najvažnijih programskih namera jer zadire u samu prirodu vlasti i njenu povezanost sa društvom. Poseban značaj imaće reforma tužilaštva, jačanje njegove nezavisnosti i stvaranje uslova za nepristrasno postupanje u svim slučajevima kršenja zakona. Neophodno je i utvrđivanje individualne odgovornosti svih koji su u prethodnom periodu zloupotrebljavali javne funkcije, učestvovali u koruptivnim radnjama ili na bilo koji drugi način kršili zakon, bez obzira na njihov politički položaj i uticaj. Pritom, odgovornost se mora utvrđivati isključivo kroz zakonite postupke, jer uspostavljanje pravne države ne sme prerasti u politički revanšizam.

Potreba decentralizacije
Promena na republičkom nivou neće imati puni smisao ukoliko ne bude praćena promenom odnosa prema gradovima, opštinama i njihovim građanima. Upravo se na lokalnom nivou najjasnije vidi koliko je politički sistem zaista demokratski, jer tu građani neposredno osećaju posledice odluka o javnim finansijama, obrazovanju, kulturi, urbanističkom razvoju i upravljanju javnim ustanovama. U gotovo svim lokalnim samoupravama ostala je dosadašnja vlast, zbog čega se otvara pitanje potrebe za što skorijim organizovanjem vanrednih lokalnih izbora, kako bi građani dobili priliku da ponovo odlučuju o političkom predstavljanju i budućem razvoju svojih zajednica.
Gradovi poput Subotice imaju sopstvene razvojne mogućnosti, istorijsko i kulturno nasleđe, ali i probleme koji se ne mogu rešavati isključivo iz centralnih institucija. Decentralizacija zato ne bi smela ostati samo administrativni pojam. Ona mora biti proces koji podrazumeva veću samostalnost lokalnih zajednica, odgovarajuće nadležnosti, transparentnije raspolaganje javnim sredstvima i stvarno uključivanje građana u odlučivanje. U oblasti kulture to znači stvaranje uslova za nezavisne inicijative, ravnopravno finansiranje kvalitetnih programa, otvorene konkurse i upravljanje ustanovama prema stručnim, a ne stranačkim kriterijumima. Isto važi za obrazovanje, urbanizam i javne službe. Ako političke promene ostanu ograničene na institucije u Beogradu, dok se u lokalnim sredinama nastavi praksa zatvorenog odlučivanja, klijentelizma i političke zavisnosti, njihov demokratski domet biće znatno ograničen.
Borivoj Vujić





