Nuklearka u komšiluku

Ekolozi i energetičari nikako ne mogu da se slože oko toga da li da se grade, ili ne nuklearne centrale. Ištvan Bikit, sa Departmana za fiziku PMF-a u Novom Sadu, objašnjava da niko nema dokaza da sama dogradnja dva nova nuklearna reaktora kod nuklearne centrale Pakšu u Mađarskoj može da ugrozi zdravlje stanovnika Subotice i Srbije. Sa druge strane, Nataša Đereg iz CEKOR-a ističe da su ekološki, bezbednosni i zdravstveni problemi dovoljan razlog da Srbija traži zaustavljanje ovog programa.

nuklearka

„ Mađarska strana ima dovoljno umešnosti i ekspertize da se opredeli za bolje oblike energije. Mi potpuno podržavamo svaki program konstantnog smanjenja cene energije za grejanje, odnosno struje, ali smatramo kao i druge organizacije iz regiona da će ogromna cena ovog projekta ugroziti zapravo taj plemeniti cilj i da je manja cena energije u ovom slučaju samo mit. Ruski partneri mogu da im pomognu i drugim oblicima pomoći- npr gasne ili centrale na biomasu. Smatramo na osnovu višegodišnjeg praćenja da ni Madjarska neće moći da obezbedi ekonomsku održivost ovog projekta jer cena izgradnje u prethodnoj deceniji skače sa 5-6 na oko 10 i više milijardi evra.

Zbog toga, isključivo kažemo NE nuklearnoj energiji. Problem odlaganja nuklearnog otpada nigde u svetu nije rešen trajno niti će zbog svoje kompleksnosti i cene biti rešen u bliskoj budućnosti. Ekološki rizici su dovoljno dokazani u Fukušimi, Černobilu i velikom broju drugih manjih ekscesa i akcidenata tokom poslednjih 50 godina. U temeljno promenjenoj globalnoj situaciji nuklearni objekti mogu postati primarni ciljevi terorističkih napada i nije pitanje da li nego samo kada će se prvi takav napad desiti. Nuklearna energija je toliko kompleksna i osetljiva da je dovoljno da stane dizel motor rashladne pumpe- kao u Fukušimi pa da dodje do nepopravljive štete.Zašto se prvo ne pobrinemo da štedimo energiju tj. da više uložimo u energetsku efikasnost?1000 do 10000 puta je isplativije sačuvati kilovat energije nego generisati novi kilovat, objasnila je Nataša Đereg iz CEKOR-a.

Što se tiče ovog pitanja, u Evropi vladaju dva lobija. Francuski koji promoviše i podržava nuklearnu energiju i nemački koji isključivo kaže ne i kao „zelena zemlja“ traže da se svi okrenu više ka obnovljivim izvorima energije.

“ Kao što dobro znamo naša zemlja nema nuklearke, ali smo mi prilično okruženi sa nuklearkama. Imamo u Sloveniji, Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Mađarskoj. Nuklearna centrala Pakšu koja je sada aktuelna, stara je oko 30 godina i za sada ima oko četiri blokova sa po 500 megavati, što znači 2 gigavata ukupno, što je 40 odsto energetske potrošnje u Mađarskoj. Planiraju da izgrade još dva bloka i isto tolike snage, i oni trajno žele da se okrenu ovom vidu dobijanja električne energije. Ovih dana je predstavljena studija kako bi izgradnja još dva bloka nuklearne centrale Pakšu i kako će to da se odrazi na stanje životne sredine okolnih zemalja. Nuklearka u normalnom pogonu ne zagađuje okolinu.Naravno drugo je pitanje šta ako se desi pogonsko nezgoda. To je izuzetno teško predvideti. Kada govorimo o Černobilu, to je bila čista ljudska nepažnja i mogla se sprečiti, dok kada je reč o Fukušimi govorimo o elementarnoj nepogodi.Izuzetno teško je reći da li je ova tehnologija sasvim bezbedna, međutim ako govorimo iskreno ni jedna tehnologija nije skroz bezbedna i sigurna“, rekao je Ištvan Bikit, Departman za fiziku, PMF Novi Sad.

Građanstvo imamo pravo da zna da se grade još dva bloka nuklearne centrale u Pakšu, ali na žalost, kod nas se o ovom problemu ne priča. Energetske potrebe čovečanstva rastu i sve je više ljudi na planeti. Studija o proceni uticaja na na životnu sredinu za dogradnju dva nova reaktora centrale Pakšu je urađena u prekograničnom kontekstu.

„Urađena je Studija o proceni uticaja na životnu sredinu u pregograničnom kontekstu, i predstavnici Mađarske strane su posetili Srbiju da obave zakonski obavezne konsultacije. Javna rasprava je bila održana u Beogradu, u prostorijama Ministarstva za poljoprivredu i zaštitu životne sredine 5. i 6. novembra 2015 godine.S obzirom da je CEKOR učestvovao u ovoj javnoj raspravi, podneli smo komentare i čuli pitanja i odgovore obe strane. Trenutni nuklearni energetski kapaciteti u Pakšu su 4500 MW, a zbog zastarele tehnologije i visoke cene uklapanja sa ekološkim i bezbednosnim standardima, ovi postojeći blokovi će se zatvoriti do 2037 godine.

Tako da oni planiraju da otvore nova dva bloka na mestu postojeće nuklearne elektrane u Pakšu. Mađarska država je sa Ruskom federacijom potpisala dva međudržavna bilateralna ugovora o finansiranju pomenuta dva bloka. I pored toga što su predstavnici Mađarske izneli da su se ruski projektanti obavezali da će prihvatiti sve pouke nastale posle havarije nuklearke Fukušima, te da planiraju nuklearku generacije 3+ sa strožim standardima, ostaju mnoge nedorečene procene, koje naročito treba da zabrinjavaju i Srbiju.Studija o uticaju na životnu sredinu bavi se uticajima u fazi izgradnje, fazi rada, i na kraju ekspolatacionog veka. Najveći negativan uticaj ocenjen je na reku Dunav uključujući biljni i životinjski svet.Naši stručnjaci iz Republičkog hidromteorološkog zavoda postavili su pitanje o disperziji čestica za slučaj radioaktivnog materijala u vazduhu, i po njima, u Studiji je samo delimično prikazan uticaj na teritoriju Srbije. Naime, u analizi eventualnih havarijskih događaja nije uzet preovlađujući pravac vetra koji je u Srbiji severno, severozapadni.

U slučaju havarije, pri preovladavajućem severozapadnom pravcu vetra, negativni efekti na teritorije Srbije mogli bi da se osete i južnije od Beograda. Dr. Attila Aszodi je odgovorio da su u pravljenju modela uzeti stvarni podaci za 2011. godinu i da je na osnovu njih pravljen model disperzije radioaktivne aktivnosti, a da nisu razmatrane ni prosečne ni pretpostavljene vrednosti za naseljena mesta“, dodala je Nataša Đereg.

Naša sagovornica dalje objašnjava da studija predviđa meru raseljavanja stanovništva u slučaju havarije u prečniku od 800 metara, a preporuka Atomske agencije iz Beča kažu da bi ovaj pojas trebao da iznosi 3-5 kilometara.



KOMENTARI

  1. Megatron kaže:

    Samo u retardiranoj zemlji zvanoj Srbija se ljudi ovoliko plase nuklearnih elektrana. Kada nas je Zorka trovala kojekakvim sranjima to je sve bilo ok. Kada je u Bajmoku Lucas ispustio ko zna sta u kanal u kojem je voda posle bila bele boje, to je sve bilo ok. Na zapadu postoje hiljade nuklearnih elektrana i ljudima nista ne fali. Ali ne, ovo je Srbija, tu cim spomenes nesto sto ima veze sa zracenjem tu odma nas covek digne paniku kao da je smak sveta. Ovde se ne sme vise izgraditi ni obicna mobilni emiter jer odma slede protesti kako ce od toga svi poumirati. A inace isti ti ljudi 24/7 vise na internetu svojim mobilnim telefonima preko WIFI

  2. Mister No kaže:

    Kod nas je ispuštanje kanalizacije i otpadnih voda u reke i jezera relativna stvar, bacanje smeća normalna. Ako smo navikli na smeće i fekalije, navići ćemo se i na radijaciju, Srbi su nebeski narod kome niko i ništa ne može nauditi. Šalim se naravno . Pre nekoliko dana sam prolazio pored rukavca Dunava na severu Mađarske . Od rukavca na udaljenosti od nekoliko stotina metara postoje dve tri fabrike . Voda u rukavcu je providna a njome plove labudovi. Priključimo se Rusiji , Americi ili Saudijskoj Arabiji što se mene tiče ako bi značilo da će naša g…..a prestati da se izručuju u reke i jezera naše zemlje.

  3. pepi kaže:

    Bojimo se nuklearke zbog zagadjenja a sta je onda Palicko jezero .

  4. stormwatch kaže:

    Nemacka je prilicno napredna svetska zemlja pa je odbacila nuklearnu elektranu zauvek.

    NO NUCLEAR! GO GREEN!

  5. stormwatch kaže:

    hhahahahahah

    Otkad su Nuklearke tako popularne kod vas? Krshko??!?! Paks?!??! Nemojte se vi saliti sa time – ti govnjivi relikti raznih neuspelih Westinghouse reaktora pomesani sa ruskom „preciznom“ „tehnikom“ iz pedesetih su recept za grejki.

  6. kis dadara gabor kaže:

    Prvo pozdravljam sve moje Suboticane. Zovem se Gabika i pisem vam iz Nemacke gde zivim 32 god.Skoro 17 godina sam radio za jednu Nemacku firmu koja se bavila projektima, kako lagerovati gas naftu i radioaktivni odpad ispod zemlje u velikim dubinama. Firma je stvorena pocetkom 1970 god. Ja sam bio na dubini 8oo m i video kako se lageruje nisko radioaktivni material. PROBLEM JE TAMO,DA COVECANSTVO NEMA NI DAN DANAS SIGURAN ODGOVOR “ GDE CE MO DA LAGERUJEMO RADIOAKTIVNI ODPAD“!?Da nase buduce generacije budu sigurne. Na to ni dan danas nema odgovor. Nemacka lupa glavu o tome vec oko 40god. Procitaj te u internetu “ Atommmüllager Gorleben“.Zato treba lupat glavu o obnovljivoj energiji. Drugu alternativu nememo! Ta firma gde sam radio imala je oko 90 ljudi, to su bili uglavnom svi inzinjeri, ja nisam inzinjer.Kupila nas jedna velika Americka kompanija, i posle izvesnog vremena kolege su mi rekli, Gabore ti ces jednog dana da ugasis ovde svetlo.Moj sef mi je rekao sta sve mora da uradim pre nego sto ugasim svetlo i u koje postansko sanduce da ubacim kljuc. To je bilo krajem Decembra 2004god. Pozdravljam sve dobre ljude i narocito MOJU SUBOTICU KOJA MI FALI MAKAR GDE JA BIO.Izvinjavam se zbog pravopisnih gresaka.

OSTAVITE KOMENTAR