Svečanošću u Gradskoj kući u Subotici i predajom hleba od novog brašna od strane bandaša i bandašice predsednici Bunjevačkog nacionalnog saveta, Suzani Kujundžić Ostojić, obležen je „Dan dužijance 2017“, nacionalni praznik bunjevačke nacionalne manjine.
Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević rekao je na svečanosti da slaveći Dan Dužijance, Bunjevci slave najuzvišenije ljudske vrednosti, a to su, kako je naveo, marljivost, istrajnost i pošten rad, te da pokazuju da su te vrednosti ugrađene u temelj postojanja i identiteta Bunjevaca.

„Istovremeno, pokazujete i kako se čuva sopstvena tradicija. Ta tradicija širokom spektru vojvođanske raznolikosti daje posebnu, izuzetno raskošnu nijansu, a očuvanje i razvoj te raznolikosti kao celine, ali i svakog njenog segmenta, uključujući i bunjevački, jedan je od trajnih prioriteta Pokrajinske vlade“, rekao je Milićević.
On je podsetio da će 2018. godine biti obeležen jubilej – 100 godina od prisajedinjenja vojvođanskih oblasti Kraljevini Srbiji.
„Učinićemo to zajedno, baš onako kako su Srbi i Bunjevci, u burnom novembru 1918, stajali rame uz rame i zajedno doneli istorijski izuzetno važne i dalekosežne odluke na koje smo i danas ponosni“, naveo je Milićević i čestitao u ime Pokrajinske vlade Bunjevcima nacionalni praznik.
Obeležavanje jednog od četiri nacionalna praznika bunjevačke nacionalne zajednice počelo je u jutarnjim satima misom u Franjevačkoj crkvi, nastavljeno je povorkom do centra grada gde je održano tradicionalno Veliko bunjevačko kolo, a završeno je svečanom akademijom u Gradskoj kući.
U okviru obeležavanja Dana dužijance, položeni su venci na spomenik Blašku Rajiću.
KOMENTARI
OSTAVITE KOMENTAR
Morate biti prijavljeni da biste komentarisali.






Nacionalni praznik je vezan za vazan dogadjaj jedne drzave ili nacije. Da bi imao nacionalni praznik trebas pre svega biti nacija i imati nacionalnu drzavu i samim time mozes imati i nacionalni praznik. Nacionalna manjina mozes biti samo ako negde postoji i nacionalna vecina tj. nacionalna matica. Niko ne moze biti diaspora u maticnoj drzavi. Ta dva pojma se medjusobno iskljucuju. Duzijanca nije Bunjevacki terminus nego je tudjica preuzeta od drugih naroda (jezicki barbarizam). Dakle jedna „nacija“ nema ni vlastiti izraz za „nacionalni“ praznik. Do sada nije ni definisano kako i zasto je Duzijanca upravo Bunjevacki, pa jos i nacionalni praznik, i koji su to elementi i specificnosti koji Duzijancu cine iskljucivo Bunjevackom. Jedan skup folkloristickih predstava, od kojih su mnoge artificijalno aranzirane i nisu uopste utemeljene u tradicionalnim obicajima zetvenih proslava, nije i ne moze biti nikakav „nacionalni“ praznik.
@Thanksgiving
E hvala ti covece, sad si nas skroz „produhovio“, pa ja sam skroz otvorila oči svoje, širom. Kaži mi, mene samo zanima, da li imaš vremena ili volje da nama običnim smrtnicima održiš niz predavanja na temu „Nacionalnih praznika“, kako bi se mi obični glupanderi malo edukovali. Molim administratora da uzme broj telefona dotičnog da nekako stupimo u kontakt sa njim. Ovoliko pameti u jednom čoveku se mora iskoristiti. Terminus, barbarizam, artificijalno aranzirane predstave- divno, sofisticirano izražavanje… Ja sam oduševljena…
U potpunoj neverici postavljam pitanje: Da li to u mom rodnom gradu postoji dve „različite“ svečanosti pod istim imenom, Dužijanca?
Jesu li svi potpuno pošandrcali ili samo nisam u toku (zaista se nadam da sam nešto loše povezala iz vesti ovih dana)?
Svako ima pravo da slavi kad god hoce i sta hoce tako da ne laprdajte previse
@
Svako ima pravo da slavi kad god hoće i šta hoće, to je tačno, ALI ne pod istim imenom.
Zamislite sad da jedna grupa Mađara izmisli da će sada nešto da slavi, ali pod imenom „ZAVIČAJNI DANI“.
Koji bi to revolt izbio kod onih koji ovo stvarno slave pod imenom „Zavičajni dani“.
Samo se pravi pometnja, i kao što je Zbunjena navela, sad neko ko nije upućen u dešavanja i neke političke tokove u našem gradu razmišlja o čemu se tu radi, zar su stvarno neke grupe ljudi toliko razjedinjeni da se ni oko praznika ne mogu dogovoriti i uskladiti.
@Thanksgiving, „Dužijanca“ je jedino i isključivo praznik Bunjevaca. Tačka. Svi imaju svoje ŽETVENE SVEČANOSTI ali Dužijanca je specifična sa svojim elementima za Bunjevce, kao što Srbi, Mađari, Hrvati itd.na svoj način, manje ili više slično dužijanci, proslavljaju završetak žetve. Da ne ulazimo u detalje, pitaj istoričare i etnologe. Nemoj da se previše sekiraš što je u nazivu strani uticaj, ipak je u korenu pojam „dožnjeti“ (dožnjevanje-dožnjanca-dužijanca). E, sad, ko je Bunjevcima ukrao „Dužijancu“? Običaj da se u svečanoj povorci u grad nosi gradonačelniku hleb od novog žita obnovljen je ako se ne varam 1969. u Subotici, onda je 1971. bio „maspok“, ili „hrvatsko proljeće“ (prvo buđenje ustaštva, ako je ikada i bilo uspavano!) pa je Tito to zagladio i „kažnjeni“ su tako što dužijanca više nije bila bunjevačka nego „žetvene svečanosti“ koje slave svi „narodi i narodnosti“. Od toga pa da ih preuzme hrvatska linija i proglasi „praznikom hrvatskog naroda“ bilo je potrebno samo vreme, pa se tako i dogodilo. Tako su, saznali smo „Hrvati u oduvek slavili završetak žetve u Subotici“ – samo KOJI HRVATI? Na popisu stanovništva grada Subotice 1910. godine bilo je slovom i brojkom 39 (trideset i devet) izjašnjenih Hrvata, naspram 33.208 Bunjevaca, a pazi to je bilo za vreme Austrougarske, kada nije moglo biti „velikosrpske hegemonije“, kralja niti Miloševića da im tobož ne daju da se izjašnjavaju kao Hrvati! Istovremeno, „bunjevštinu“ Austrougarska nije mogla da promoviše i nije im išla u korist jer su se tada Bunjevci žestoko borili protiv mađarizacije. Čak im nije bilo dozvoljeno da prilikom osnivanja „kasine“ nazovu „Bunjevačka kasina“ nego je morala da bude „Pučka kasina“. Prema tome, popis je REALAN – 39 Hrvata u Subotici. Ili hoćeš da kažeš da su Bunjevci bili toliko glupavi da nisu znali ko su? Toliko o tome. Dužijanca Bunjevcima – i tačka! A dobrodošli i Srbi, Mađari, Hrvati i svi ljudi dobre volje!
Bunjevci su BUNJEVCI i uvek ce to biti,samo ovi novokompanovani Hrvati nesto izvode pa sve kradu uzeli su sva imena i dopisali Hrvacki,to je bagra lopovska.Bivsi predsednik Hrvata je divanio da je indzilir bio Bunjevac a sad odjednom Velik Rvat gaji rajcicu a na paradicku i ako je nanjoj odrasto i ovaj nov je isti g…. a l drugo pkovanje.I da se razumemo Bunjevci su Bunjevci a sto su se neki odrekli i odjednom postali Hrvati to bog vidi i nema one Vase ismisljeni sto govorite ;proklet bio ko kaze da Bunjevac Hrvat nije; e pa nek je proklet taj sto Bunjevcima sve krade!!!
Vidi kako novokomponirani kroasani udaraju minuse!