U fabrici zdrave organske hrane u Hajdukovu i prodavnici „Suncokret“ u Subotici, u vlasništvu Ivana Perčića, već 24 godine se proizvode i prodaju originalni prehrambeni, kozmetički i lekoviti artikli, piše današnji Blic. Od 50 Perčićevih proizvoda najbolji je plasman na tržištu Velike Britanije, Nemačke, Belgije, Francuske, Hrvatske, Mađarske, a odatle i na drugim kontinentima, imaju puteri.
Originalni organski proizvodi nagrađivani u Srbiji i svetu Perčić je dobio mnoga domaća priznanja, samo sa Novosadskog sajma ima 18 medalja, kao i prestižne nagrade od stranih sertifikacionih kuća. Njegovo organsko bundevino ulje je 2005. proglašeno za proizvod godine, pre sedam godina je u Engleskoj titulu najkvalitetnijeg poneo puter od bundeve, a 2009. od oraha. Planira ove godine da predstavi i konkuriše s proizvodom koji još nigde nije video, a to je puter od konopljinog semena.
– Najveća nagrada je kada dobijem lekarski nalaz kupca da se zahvaljujući mojim proizvodima izlečio ili je na putu izlečenja neke bolesti. Paradoks je što sam pre 28 godina imao njivu s organskom mentom i povrćem, a zakon o takvoj proizvodnji je u našoj zemlji stupio na snagu tek 2007, i to bez podzakonskih akata. Hajdukovo pored Subotice sam slučajno izabrao, ali to što sam dislociran od grada ima prednosti jer je na selu lakše naći radnu snagu i sirovine. Puno putujem i učim na primerima drugih, a to je upravo ono što našem društvu nedostaje – kaže Perčić.
Više njegovih unikatnih proizvoda bili su prvi na tržištu, kao što su sirće od nara, borovnice, maline. Prvi je počeo i da proizvodi puter od bundeve i oraha.
– Nije to nuklearna fizika, receptura i tehnologija su jednostavni. Međutim, organska proizvodnja nije jednostavna, mada sam uveren da je to budućnost, pošto je sve više otrova i štetnih stvari za koje i ne znamo da nam remete zdravlje. Imam 22 zaposlena. Organske sirovine nabavljamo od sertifikovanih proizvođača. Ta hrana prolazi kontrolu setvenog semena, znači ne može da se gaji pored puta, blizu fabrika ili voćnjaka. Nažalost, u Srbiji ima malo organske proizvodnje, nismo u stanju da imamo jednu letinu pored svog tog blaga, a siromašni smo jer smo uobraženi – kaže Perčić.
Njegovu firmu su pre četiri i prošle godine obilazili ambasadori, a iz mesne zajednice nikada nisu pitali šta mu je potrebno, iako upošljava pola sela. Interes nisu pokazale ni subotičke birokrate. Od pokrajine je, kaže Perčić, dobio nekoliko grantova subvencije.
Do Slovenije preko Velike Britanije
„Suncokretovi“ proizvodi na slovenačko tržište stižu zahvaljujući Englezima.
– Pregovaram s Japanom i Australijom. Kucamo na sva vrata. Puno radimo sa Slovenijom, ali tako što roba ide s engleskom robnom markom, a apsurd je što putuje 3.500 kilometara, umesto 500, jer prvo ide za Britaniju – kaže Ivan Perčić.
Blic
KOMENTARI
OSTAVITE KOMENTAR
Morate biti prijavljeni da biste komentarisali.
Svaka mu čast
Posle afere sa aflatoksinom, afera oko uvoznog mesa i kvaliteta hrane koja nam dolazi sto sa nasih njiva sto iz inostransta, organska hrana dobija na sve vecoj popularnosti. Ljudi brinu i polako postaju svesni onoga sto koriste. Njegov biznis moze da ide samo u pozitivnom pravcu.
Sta je razlika izmedju organske i neorganske hrane? Neorgansku prave od plastike?
koristim nneorgansku vec deceniju super je.
Drzim mu palceve, nadam se da ce uspeti .
Treba spomenuti da Suncokret pravi i kozmetiku. Ne znam kakav im je sapun, ali se u nasoj kuci koriste njihovi samponi i gelovi za tusiranje. Njihovo konopljino ulje je takodje dobro.
Organska hrana dolazi iz organske poljoprivrede, sto znaci da se proizvodi pretezno bez vestackih pesticida i ostalih zastitnih sredstava. Nakon dugogodisnjih istrazivanja doslo se do zapanjujucih rezultata – ni organska hrana nije bas najzdravija, ali iza nje bar ne ostaje toliko zatrovano zemljiste. Veliki pobornici bio proizoda ce sada na ovo da se naljute, ali sta da im radim.
razlika izmedju „organske“ i „neorganske“ hrane je u tome na kakvoj zemlji biljke rastu, tacnije kakvim djubrivom se djubri zemlja. odatle potice ime.
biljkama za rast su potrebne hranjive materije. osim sto ih sintetisu same, usisavaju iz zemlje. iz zemlje su im najbitniji azot i fosfor, ali i ostali elementi koji ulaze u sastav celija (u detalje necu ulaziti, ako nekoga zanima neka pita)
organsko djubrivo (njegov najbolji oblik je humus), pravi se od biljnih ostataka, od lisca koje padne sa drveta, ostataka od povrca, voca, bilo cega sto je otpadak od biljke, iskombinovanog sa stajskim djubrivom, izmetom zivotinja koje se gaje na farmama. taj otpad sadrzi elemente koji su zivim biljkama potrebne za rast. organski otpad se putem raspadanja, posredstvom bakterija koje zive u zemljistu i glista svede na osnovne elemente, posle posle oko godinu dana i biljke ga mogu korenjem usisati i rasti.
neorgansko, ili mineralno djubrivo, je sintetickog porekla, u kojem su minerali potrebni biljkama, na primer azot, fosfor, sumpor, kalcijum, izmesani u odredjenim proporcijama.
i naravno, kao sto je gore komentarisano, organski prozvodjaci ne koriste pesticide u suzbijanju bolesti i stetocina, nego se za njihovo suzbijanje koriste prorodnim metodama, na primer prirodnim neprijateljima (podrzavaju zivot insekata koji jedu biljne vasi, ili zaba, ptica i jezeva koji jedu puzeve i gusenice); kombinovanjem biljaka koje se pomazu ili brane medjusobno; koriscenjem extrakata biljaka koji imaju antibioticko ili antifungicino dejstvo; izbegavanjem velikih monokultura koje cesto podlezu masovnom razvoju stetocina..