Celokupno slivno područje grada je podeljeno na dva podsliva. Veštačku vododelnicu čini železnička stanica i železnička pruga koja deli grad na zapadnii i istočni sliv. Slivno područje je pokriveno sa 9 kolektora od kojih je jedan za industriju. Položaj glavnih kolektora je u principu paralelan i usmeren pravcem koji fiktira železnička pruga od severo-zapada ka jugo-istoku, gde na obali jezera Palić sve prikupljene vode prihvata prečistač otpadnih voda.
Okosnicu zapadnog sliva čini kolektor III (glavni gradski kolektor). Usled proširenja stambene zone ka zapadu u ranijem periodu, izgrađen je i kolektor "0" koji prihvata i evakuiše vode sa proširenog sliva. Okosnicu istočnog sliva čine kolektor V i VI. Kolektor V se pruža duž železničku prugu, ulicama: Majšanski put, Jovana Mikića i Pap Pala do Prvog ustanka kojom ide do ulice Đorđa Natoševića (kod Severa) gde se uliva sa kolektorom VI. Kolektor VI kreće od Kirške i ide Banijskom i ulicom Đorđa Natoševića. Iz priloženog se može videti da veći deo istočni deo grada leži na ova dva kolektora, koji su u velikoj meri opterećeni.
Izgled dela istočnog sliva
Crvenim bojama su označene kolektorske mreže, dok su žutom i zelenom označene kanalizacione mreže. Svetloplava linija koja dominira ulicom 51. divizije je kolektorska mreža predviđena za izgradnju – ali u neko sretnije doba.
U svrhe rasterećena postojeće mreže, u ranijem periodu nastao je kolektor VII koji se pruža Malim Radanovcem i koji prihvata vode iz kolektora V i VI i odvodi ih do uređaja za prečišćavanje. Sliv kolektora VII je pretposlednji po stepenu izgrađenosti kanalizacione mreže, jedino manji procenat izgrađenosti ima kolektor II. Razvojem ovog kolektora, omogućuje se dalji razvoj sekundarne kanalizacione mreže kako na pordučiju kolektora VII tako i na područijima kolektora V i VI. Iz tog razloga je za dalji razvoj kanalizacione mreže u naseljima Makova sedmica i Željezničko naselje neophodno produženje kolektora VII duž Partizanskih baza, od Kireške do 51. divizije ukupne dužine 924 m (tamno zelena boja na mapi).
.Da li će ovo proleće sa sobom doneti i kolektor VII i time pružiti meštanima Železničkog naselja i Makove sedmice nadu da će im iduće godine ulice i podrumi biti sa manje vode, pokazaće vreme.
Ova informacija je izvadjena iz naftalina? Obecanje da ce ovaj projekat da se uradi postoji od izbora, ali je proslo vec par proleca od onda!
Jednom prilikom dok sam se setao gradom sa dr. Lajosem Hovanjijem, profesorom hidrotehnike i vodnog inženjerstva okoline na Građevinskom fakultetu u Subotici, pričali smo o prirodnim tokovima voda na teritoriji grada. Tada smo obilazili ulice i gledali kuda su tekle "mlake", male recice koje su imale svoj prirodan tok, "putujući" gradskim ulicama do Palića kao poslednje destinacije. Dok mi je profesor objašnjavao tokove, u glavi sam imao sliku Generalnog urbanistickog plana kolektorske mreže i tada sam shvatio da se ti prirodni tokovi u gradu nisu promenili ni metar u levo ili desno, i da sadašnja kolektorska mreža nije slučajno takva kakva je, već da je nastala zacevljenjima otvorenih tokova vode u gradu.
Srdjane, da ti odgovorim na konstataciju. Ova informacija je najverovatnije stara koliko i sam grad, ako ne i starija, i ostaće ovakva najverovatnije jos mnogo vremena, a razlika između ove informacije i informacije kroz 2 ili 3 godine je samo u 1000 metara cevi više ili manje. Suštinski se ništa ne menja vekovima…
Kad smo već kod kolektorskih mreža evo i prikaz dela zapadnog sliva grada, sa osvtom na kolektor III.
Kao što napisah u tekstu vesti, glavni gradski kolektor je kolektor III, koji se najviše gradio tokom istorije, postao osnov gradske kanalizacije i prolazi tik uz Gradsku kuću.
Zašto?
Razvoj industrije povlači sa sobom i razvoj infrastrukture, i obrnuto. Ne zaboravite Subotica je zbog Zorke doblia gas, a ne zbog građana. Tek kasnije sa propadanjem Zorke, taj gas se koristi u domaćinstvima izgradnjom gasne mreže. E isto tako, za potrebe Zorke je izgrađen kolektor III i jedan njegov krak kreće od fabrike, preko bloka zgrada u Gorenjskoj ulazi u Stipe Grgića, ulicom kojom se spušta do Đerđa Dože gde skreće i tom ulicom se pruža do Zrinjskog i Frankopana. Posle toga prati pravac Zrinjskog i Frankopana – Zrinjskim trg – Rudić ulica – Štrosmajerovu gde se kod Gradkse kuće spaja sa drugim krakom istog kolektora.
Drugi krak kolekotra III je nastao kao posledica rušenja, tačinje izgradnje Radijalca sa promenadom u vidu Aleje Maršala Tita, koja je u potpunosti urbanizovala taj potez i pored saobraćajne i električne infrastrukture, omogućila i razvoj kolektorske infrastrukture. Veoma brzo se duž aleje gradi paralelna kolektorsa mreža sa obe strane ulice i ona se povezuje sa Zorkom. Taj krak preko Dimitrija Tucovića i Trag Republike, ulazi u Štrsmajerovoj gde se spaja sa prvim krakom. Zajdeno prate pravac Štromajerova- Promajska- park na Prozivci- otvoreni kanal na Prozivci- prečistač.
Gledajući grad, mnogima je nakon izgradnje Radijalca, sinula ideja da po istom principu izgrade i promenadu od centra grada do Prozivke duž Prvomajske, što bi omogućilo razvoj svih infrastruktura pa i kolektorske mreže. Jednostavno, nekadašnji vodotokovi (kanali ili podzemni) išli su baš tim ulicama i prirodno je ne ograničavati ih temeljima zgrada. Ali, to je sad već istorija…
Djomla znas broj kolektora na koji je spojen mali bajmok(industrijska zona)a koji treba da se nastavi ulicom frane supila i posred V kvarta do MZ pescara?
Kolektor 0. Njega ne mozes da vidis ni na jednoj postavljenoj slici. Postavicu ga cim pre.
Tnx.
DasHHa dužan sam ti fotografiju Kolektora 0.
Trasa tog kolekotra je leva crvena linija koja se pruža duž zapadnog oboda grada. Kreće od Hipodroma u Malom Bajmoku i spušta se Gatom i Kerom (Otmana Majera) skroz do bolnice i Veterinarskog zavoda Subotica, i sa te strane ulazi u prečistač.
Hvala Djomla