Restitucija: Davati šume i livade umesto izdavanja obveznica

Oko 1.700 stanova, poslovnih prostorija i zgrada kao celina vraćeno je građanima Srbije u poslednje dve godine, međutim neophodno je što pre promeniti zakon uvođenjem metoda supstitucije, jer je restitucija dosegla maksimum, smatra predsednik Mreže za restituciju Mile Antić.

 

Antić je u intervjuu Tanjugu objasnio da su od početka primene Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju identifikovani svi problemi u procesu vraćanja oduzete imovine, ali je konstatovao i da u Srbiji ima mnogo javne, odnosno državne svojine kojom se veoma loše gazduje.

mile-antic-restitucija_660x330

"U tom smislu restitucija bi trebalo da bude jedan od najvažnijih razvojnih projekata u Srbiji u narednoj godini, što će biti nemoguće ukoliko se ne izmeni zakon uvođenjem instituta supstitucije", rekao je Antić.

 

Prema njegovim rečima, supstitucija oduzete imovine za poljoprivredno, šumsko i građevinsko zemljište bila bi idealno rešenje jer Srbija ima sasvim dovoljno zemljišta za vraćanje građanima, "čak i 100 puta više od onoga što se potražuje".

"Detaljne analize Agencije za restituciju i drugih državnih organa potvrdile su da se potražuje mnogo manje od onoga što se ranije mislilo da će biti traženo. Od oko 1.375.000 hektara potražuje se samo oko 13.000 hektara. Srbija apsolutno ima i više nego dovoljno, u nekim slučajevima čak i 100 puta više imovine od one koja se traži", rekao je Antić.

 

Davanjem zemljišta u potpunosti bi se izbegla potreba za emitovanjem obveznica, ocenio je Antić, dodavši da "kada ima imovine za pretakanje u privatnu svojinu nekih povlašćenih osoba, onda nema razloga da se u što većoj meri ne vrati onima od kojih je oduzeta".

"Imovine ima, a novca nema, i u tom pravcu treba da idu izmene zakona", istakao je Antić.

Predsednik Mreže je ocenio da je veoma važno ukinuti pojedina neosnovana ograničenja u zakonu za koja tvrdi da samo monopolistima idu u prilog.

 

"Pokazalo se da su ta ograničenja uvedena isključivo kako bi štitila interese nekih povlašćenih struktura, znači ni interese države, ni građana, već nekih monopola koji su uspostavljeni nad tom javnom svojinom u proteklom periodu", podvukao je Antić.

On se zapitao zašto vraćanje imovine građanima Srbije nailazi na "velike opstrukcije u Ministarstvu finansija i raznim pravobranilaštvima", iako je, kako kaže, potvrđeno da je restitucija u naturi jedan od najefikasnijih, najbržih i najpozitivnijih vidova borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

 

"Sve nepravilnosti koje su skrivene ili koje su zakonski bile van procesuiranja, ili zbog sporog sudstva ili generalno našeg pravosuđa, razotkrivaju se u postupku restitucije. U postupku restitucije ne gura se samo prst u oko, već se imovina otima iz kandži tajkunsko-političkog lobija", naglasio je Antić.

Kao pozitivnu stranu restitucije Antić je pomenuo prihode koje bi ostvarivali građani nakon što uposle ili izdaju vraćenu imovinu, ali i država ubiranjem poreza na nju "pa čak i da vlasnik ništa ne radi sa tom imovinom".

"U ne malom broju slučajeva ljudi su počeli da rade, da ostvaruju svoju egzistenciju, ali i da zapošljavaju decu. To bi najmasovnije trebalo da se dogodi kroz povraćaj poljoprivrednog zemljišta", rekao je Antić.

 

On je dodao da je zamena oduzete imovine za zemljište faktički moguće i u ovom trenutku, ali da je taj proces veoma težak ili usporen zbog komplikovane zakonske procedure, nedostatka dokumentacije i formalnog izostanka supstitucije u Zakonu o restituciji.

"Koliko je nama poznato, sada nema nekih radnih grupa koje rade na novom zakonskom rešenju, međutim ohrabreni smo time što je najnovijom rezolucijom Evropskog parlamenta još jednom ponovljeno da je neophodno što pre pristupiti izmenama zakona", rekao je Antić, dodajući da je neophodno da se zakon promeni tako što bi se proširila prava nekadašnjih vlasnika.

 

"Isto tako, naša sugestija, ali definitivno i sugestija iz inostranstva, jeste da se novim propisima ne smeju osujećivati prava koja su stečena kroz Zakon o restituciji, odnosno treba sprečiti da se javna svojina koja je nepopisana u Srbiji nekim propisima masovno ne izgubi u korist nekih povlašćenih grupa", smatra Antić.

Od 2014. Antić očekuje da Vlada Srbije, odnosno ministarstva pravde i finansija, odgovore na inicijative o izmeni propisa u vezi sa vraćanjem oduzete imovine.

 

"Ne bi valjalo da čekamo da nas iz Evrope neko na to podseća, već bismo to morali da uradimo sami, zato što je restitucija definitivno jedan od najpozitivnijih procesa sa najpozitivnijim efektima koji postoje. To bi trebalo da uradimo i zbog borbe protiv korupcije, i sprečavanja da se organizovani kriminal razvija i pere novac, i zbog povećanja standarda stanovništva", zaključio je Antić.

 

On je poručio da građani Srbije ne bi trebalo da propuste rok za podnošenje dokumentacije, odnosno 1. mart 2014, pa čak i ako nemaju kompletnu dokumentaciju jer je Agencija za restituciju "skoro bez izuzetaka" prihvatala i takve zahteve.

 

Tanjug



KOMENTARI

  1. Scaly kaže:

    Lično i ovaj put podržavam zahtev za uvođenje supstitucije u zakon o restituciji, pogotovo jer je poslednjih godina bilo učestalih primera nezakonite privatizacije otete imovine gde je poznat bio prethodni vlasnik. Jeftino se privatizovala  zemlja bivših vlasnika, davana je u jeftini zakup i još jeftinije koncesije stranim tzv. ulagačima koji su kroz taj čin prali novac, a naši građani ostajali bez posla. To se sve činilo da se neke grupacije obogate prije donošenja zakona o restituciji – jer se znalo da će se kad tad to morati učiniti, a pravi vlasnici uskrate za svoju imovinu koju je više od šezdeset godina koristilo društvo i država. Tako su već i prije donošenja zakona o restituciji pravi vlasnici oduzete imovine nakon II. svetskog rata bili izigrani, a predviđeno im je nakaradnim zakonom obezvređivanje njihovog vlasništva kroz isplatu u državnim obveznicama i to u dugom roku. Drugim rečima, u zadnjih desetak godina u Srbiji se uspostavio čitav lanac politički podobnih monopolista i koruptivnih radnji u vezi s krčmljenjem nacionalizovane imovine u kojem je učestvovala i sama država. I danas, kada je u primeni zakon o restituciji i u toku je podnošenje zahteva za povrat oduzete imovine, bilo je puno primera kada su baš državne institucije kočile izdavanje potrebnih dokumenata i dokaza koja se prilažu uz zahteve: istorijski arhivi su naplaćivali izdavanje predmeta, zatajili su postojanje dokumentacija koju su počeli seliti iz jednog u drugo administrativno sedište, bilo je puno grešaka i izostavljenih dokaza od strane katastara, puno službeničkih grešaka kako bi stranka dobila što manje od oduzete imovine. Ne može se reći da su to činili samo pojedinci, već je to bio stav službe da bi se stranka šetala od praga do praga. Pitanje je ko je to naredio? Pitanje je takođe zašto je ministar i tadašnji premijer Božidar Đelić insistirao na ovako lošem zakonskom rešenju i istrajao na tome da ne prihvati nijedan podneti amandman u vezi s uvođenjem supstitucije u zakon o restituciji?

    Odgovor je jasan: velika krađa stoleća kroz postupak povrata imovine bivšim vlasnicima može se sprečiti samo revidiranjem zakona o restituciji uvođenjem supstitucije u zakonsko rešenje.

    Jer, ako se dobro izanalizira privatizacija u zadnjih deset godina, videt će se da 'novi' vlasnici ne poštuju potpisane ugovore i da mnoge fabrike i zadruge – iako privatizovane – ne rade ili su u rasulu! a po sadašnjem zakonu o restituciji povrat fabrika nije moguć – već samo obeštećenje. Znači li to da su te fabrike namerno uništene? Svakako jesu, pa tako na delu imamo ne samo nezakonitu privatizaciju usmeravanu iz samog državnog vrha, već i uništavanje državne imovine što zahteva sekvence.

    I tako smo mi u Srbiji dobili najgoru moguću restituciju postkomunističkog perioda u aranžmanu demokrata!

  2. zorandjala kaže:

    A naprimer madjarska otisla u europu sa sve djalinskim ritom .a gde je tu restitucija. ovo pisem samo zato da vam nebude dosadno kroz sve ove praznike.cista provokacija.

  3. freelancer kaže:

    Đalinac, grešiš. Granična linija izmedju Madjarske i Srbije nije menjana od uspostavljanja 1918. do danas. Kako znam? Jednostavno. Negde 1992. je bilo ono vraćanje zemlje. Uredno su me pozvali u N. Kneževac i saopštili da imaju "toliko i toliko" da mi vrate od onog što je dedi oduzeto nakon drugog rata. Ali… Njihova i moja evidencija se nije uklapala pa su pokušali da mi proture priču kako je to sigurno "sada deo Madjarske". Nisam bio lenj i otišao u Madjarsku. Prevrnuo sam sve živo i NEDVOSMISLENO jasno i dokumentovano mi je dokazano da granična linija nije pomerana. A gde je zemlja? "Ne zna se". Teški ste vi Banaćani, ali TEŠKI ko tuč… Po sistemu "što je babi milo…" mnogo toga držite da su činjenice, a zapravo su budalaštine priprostog sveta…

  4. zorandjala kaže:

     

    freelancer:

    Đalinac, grešiš. Granična linija izmedju Madjarske i Srbije nije menjana od uspostavljanja 1918. do danas. Kako znam? Jednostavno. Negde 1992. je bilo ono vraćanje zemlje. Uredno su me pozvali u N. Kneževac i saopštili da imaju "toliko i toliko" da mi vrate od onog što je dedi oduzeto nakon drugog rata. Ali… Njihova i moja evidencija se nije uklapala pa su pokušali da mi proture priču kako je to sigurno "sada deo Madjarske". Nisam bio lenj i otišao u Madjarsku. Prevrnuo sam sve živo i NEDVOSMISLENO jasno i dokumentovano mi je dokazano da granična linija nije pomerana. A gde je zemlja? "Ne zna se". Teški ste vi Banaćani, ali TEŠKI ko tuč… Po sistemu "što je babi milo…" mnogo toga držite da su činjenice, a zapravo su budalaštine priprostog sveta…

     

     

    Ovde napišite odgovor…ja to znam zemlja je oduzeta prilikom postavljanja granice1918 . ocu da kazem da nisu otimali samo 1945 nego je taj sistem uveden ranije ali jos ima onih koji pamte. zato sam i rekao da je ovo pitanje za zabavu moja zemlja u madjarskoj vise netreba nikom neka je daju rusima.

     

  5. zorandjala kaže:

    Uz izvinjenje st ponovo uzimam rec hteo bih da pitam one koji po pravilu sve zvaju a to je naprimer .fabrika vozila iz kraljeva je odneta u maribor,kada su imali u programu da potope vijvodinu odneli su sve sto je na sebi imalo motor u ove sada europske drzave,sve sto je vredelo odneto je iz srbije pa zato molim one sto znaju dali ako se nesto silom oduzme od nas{srbija}to moze da podpadne pod tu restituciju ili ide u onu narodnu kerovi jaju a vozovi idu.

  6. Boni kaže:

     

    zorandjala:

    Uz izvinjenje st ponovo uzimam rec hteo bih da pitam one koji po pravilu sve zvaju a to je naprimer .fabrika vozila iz kraljeva je odneta u maribor,kada su imali u programu da potope vijvodinu odneli su sve sto je na sebi imalo motor u ove sada europske drzave,sve sto je vredelo odneto je iz srbije pa zato molim one sto znaju dali ako se nesto silom oduzme od nas{srbija}to moze da podpadne pod tu restituciju ili ide u onu narodnu kerovi jaju a vozovi idu.

     

     

    Ovde napišite odgovor…Ha,ha,ha niko toliko fabrika nije "odneo" kao "oslobodioci" Rusi nakon ww2 negde 1946. Ali večinom je to završio u dunavu jer su nove naredbe koji su stizali od sovjeta odnosili su se na žito i kukuruz, pa su "bačuške" sve to pobacali u Dunav najviše kod Kladova okrenili su svoje tegljače pa na novi "utovar"…

  7. suboticanin - rehabilitacija kaže:

    Imam sve dokaze da moj otac nije saradjivao sa okupatorom, sud u Subotici ima sve papire od nadlezni o tome a visi javni tuzioc kao omanuta potvrdje i tvrdi da Jugoslavija 1949 , god bila pravna drzava a zna se kakva pravna drzava bila onda u jeku komunistickog terora , i omanuto tvrdi da presuda donesen po zakonu tadasnjem u gladnoj i unistenoj Srbiji, a zna se zasto su donesene takve presude – jer natovareni su nemoguce zahtevi na proizvodjace koji nikako nije se moglo izvrsiti, jer u to vreme nije moglo nabaviti ni vestacka djubriva za ishranu i negu useva a stoka vec od izvrsioca terora silom " otkupljena " tako da nije bilo ni stajskog djubriva, a vrseno je silom formiranje zadruga i drzavna imanja,jos sve to umesana i nacionalna netrepljivost prema nama i tako igram ping-pong ako visi sud izvrsi rehabilitaciju visi j. tuzioc podnese zalbu. U to vreme 1949,g.,  drogostepeni sud potvrdjuje ne dokazanu cinjenicu iz prvostepene presude i tako presuda drugostepenog suda bazira na nedokazanoj cinjenici koju prvostepeni su bez dokaza prihvatio i sa time je dokazao i nacionalnu netrpljivost prema nama  kao ostecenom nepravilnom presudom., tako vuce se vreme i predmet seta iz Subotivce za Apelacioni sud u Novi  Sad i nazad pa se resavanje  predmeta namerno odugovlaci a Sud ko bajagi pretrpan sa predmetima,

OSTAVITE KOMENTAR

48 + = 49

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 8 + 14 ?
Please leave these two fields as-is: