Secesija u Subotici

Secesija je poseban umetnički pravac koji se odrazio pre svega u visokoj umetnosti arhitekture, slikarstva i skulpture ali u primenjenoj i dekorativnoj umetnosti. Nastao je kada je naglo počela da se razvija privreda i kao reakcija protiv privredne civilizacije krajem XIX veka. Postoje različiti termini ovog umetničkog pravca kao što su Bečka secesija u Austriji, Jugendstil u Nemačkoj, Art Nuovo u Francuskoj i Belgiji, u anglosaksonskim zemljama Liberti, u Rusiji Modern, u Španiji Katalonski modernizam. Međutim, u svim nazivima on označava isto: opoziciju protiv postojećih zvaničnih stilova u slikarstvu i primenjenoj umetnosti XIX i XX veka. Osnovna obeležja ovog pravca su asimetričnost kompozicije, talasaste linije i jak kolorit. Dominiraju forme u ornamentu kao što su cvet, list, ljudska i životinjska tela.

 

U južnom delu Panonske nizije, pa čak i u Beogradu, javljaju se dve varijante secesije: mađarska i bečka. Izgradnja objekata u ovom stilu poverena je najboljim arhitektima. Većinu ovakvih objekata je u Subotici radio tandem Marcel Komor i Deže Jakab, arhitekte iz Budimpešte. Tri najznačajnije garđevine na tlu Vojvodine u stilu secesije su: Sinagoga, podignuta 1902. godine, Rajhl palata, dom imućnog arhitekte, i Gradska kuća, sve tri u Subotici. Veliki broj objekata u Subotici i Paliću (oko 40) su prizemne i spratne palate i kuće koje su nekada pripadale bogatim građanima.

 

S obzirom da se najlepše građevine nalaze u centru grada, turisti imaju mogućnost da prilikom obilaska grada posete i najreprezentativnije objekte (Gradsku kuću, Sinagogu, Rajhl palatu, zgradu nekadašnjeg „Putnika“…). Često turistički vodiči prave i posebne ture „Putevima secesije“ kada se isključivo obilaze objekti u ovom stilu.

 

Na slici je prikazana mapa objekata sa stilskim odlikama secesije sa spiskom koji je napravila Viktorija Aladžić i Organizacija za kulturni turizam „Bogaz“.

Slika

Legenda Javni objekti i spratne palate i kuće

1. Gradska kuća – Trg Slobode 1
projektanti: Marcel Komor i Deže Jakab, 1908-1912
2. Sinagoga – Trg Sinagoge 2
projektanti: Marcel Komori Deže Jakab, 1902.
3. Rajhlova palata – Park Ferenca Rajhla 5
projektanti: Ferenc Rajhl, 1904.
4. Gradska najamna palata – Branislava Nušića 2
projektanti: Pal Vadas, 1913.
5. Muzička škola – Štrosmajerova 3
projektanti: Pal Vadas, 1913. izgrađena 1947.
6. Palata štedionice Subotice i okoline – Korzo 4
projektanti: Marcel Komor i Deže Jakab, 1907.
7. Najamna palata Lajoša Fazekaša – Age Mamužića 13
projektanti: Titus Mačković, 1899.

8. Najamna palata Simeona Leovića – Park Ferenca Rajhla 11
projektanti: Eden Lehner i Đula Partoš
9. Dom vojske – Korzo 3
projektanti: Titus Mačković 1904., izgrađen 1856.
10. Najamna palata Alojzija Poljakovića – Korzo 5

projektanti: Marcel Komori Deže Jakab, 1911., izgrađena 1878.
11. Blizanci: Korzo 7
projektanti: Žigmond Siklai, 1912.
12. Kuća Marka Batića – Dimitrija Tucovića 5
izgrađena 1873., adaptirana u stilu secesije 1912.
13. Zgrada Jevrejske crkvene opštine – Dimitrija Tucovića 13
projektanti: Marcel Komor i Deže Jakab, 1904.
14. Palata Austro-ugarske banke – Dimitrija Tucovića 15
projektanti: Ferenc Rajhl
15. Palata Mađarske oššte kreditne banke – Trg republike 2
projektanti: Alfred Gutman Hajoš, 1911.

16. Lončarevićeva kuća – Trg Republike 10
projektanti:Geza Kocka, 1907.
17. Zgrada Tehničke škole – Trg Lazara Nešića 9
projektanti: Isidor Štrasburger, 1913.
18. Kuća Save Međanskog – Đure Đakovića 1
projektanti: Ferenc Rajhl1903.
19. Najamna kuća Jožefa Ungara – Đure Đakovića 10
projektanti: Titus Mačković, 1910.
20. Najamna kuća Ernesta Lendvaija – Đure Đakovića 19
projektanti: Titus Mačković, 1909.
21. Najamna kuća Manoa Šugara – Rudićeva 6
projektanti: nepoznat, 1904.
22. Najamna kuća Ignaca Fridmana – Štrosmajerova 7
projektanti: Ištvan Vaci, 1917. izgrađena pre 1838.
23. Najamna palata Jožefa Roznofskog – Štrosmajerova 22
projektanti:Titus Mačković, 1910.
24. Najamna kuća Mikše Demetera – Trg Sinagoge 3
projektanti: Jožef i Laslo Vago, 1906.
25. Najamna kuća Đule Valija – Petra Drašina 4
projektanti:Đula Vali, 1906.
26. Najamna kuća Tereze Vojnić Hajduk – Trg žrtava fašizma 10
projektanti: Isidor Štrasburger, 1911.
27. Najamna kuća Piroške Vojnić Zelić – Trg žrtava fašizma 14
projektanti: Jožef Vago, 1912.
28. Kuća Adolfa Grosa – Šandora Petefija 4
projektant dogradnje sprata: Isidor Štrasburger, 1912.
29. Najamna kuća Stipana Peić Tukuljca – Šandora Petefija 14
projektanti: Titus Mačković, 1911.
30. Kuća Henrika Lerera – Harambašićeva 7
projektanti: Maćaš Šalga, 1909.
31. Najamna kuća Klare Parčetić – Maksima Gorkog 8
projektanti: nepoznato
32. Najamna kuća Geze Klajna – Matije Gupca 6
projektanti: Šsandor Krigler, 1906.
33. Kuća Maćaša Šalge – Huga Badalića 3
34. Kuća Antala Morvaija – Vase Stajića 18
projektanti: Milan Zarić, 1907.
35. Sanatorijum Đerđa Šante – I.G.Kovačića 7
projektanti: Ferenc Rajhl, 1905.
36. Mlin – Karađorđev put 37
37. Najamna kuća Milana Ognjanova mlađeg – Zmaj Jovina 17
projektanti: Lipot Balog, 1911.
38. Zgrada Nepkera
Žarka Zrenjanina 11
projektanti:Maćaš Šalga, 1907.

39. Najamna kuća Ferenca Nađa Marije Vojnić Tošinice 9
projektanti: Adolf Gali, 1911.

40. Zgrada Direkcije Subotičkog električnog tramvajaPalićki put 22
projektanti: Titus Mačković, 1907.

41. Rajhlova ciglanaAleksandorvi salaši 100
projektanti: Ferenc Rajhl, 1904 – 1907



KOMENTARI

  1. Lansky kaže:
    Dreamgirl napisao: Često turistički vodiči prave i posebne ture „Putevima secesije“ kada se isključivo obilaze objekti u ovom stilu.

    Slika

    To je tačka gde se ne razumemo sa tehnokratama oko izgleda Pozorišta.Subotica je zaštićena i kao istorijska celina.Menjanjem izgleda starih građevina prekidamo NIZ i siguran sam da će doći na red i secesijske kuće koje će se morati rekonstruisati na milost i nemilost modernista-po-svaku-cenu.

    Slika

  2. Dreamgirl kaže:

    Samo da ti objekti budu rekonstruisani onako kako treba, u skladu sa izgledom u vreme nastanka. Definitivno treba Suboticu izdvojiti kao kulturno istorijsku celinu naše zemlje koja je jedinstvenu po ovom "kitnjastom" stilu.

    Lansky zamolila bih te da sa prethodne fotografije izdvojiš legendu, jer me zanima koji objekti su u kom stepenu zaštite, ako je o tome uopšte reč.

  3. coyote kaže:

    Da, to je mapa zasticenih objekata.

    To je tačka gde se ne razumemo sa tehnokratama oko izgleda Pozorišta.Subotica je zaštićena i kao istorijska celina.Menjanjem izgleda starih građevina prekidamo NIZ i siguran sam da će doći na red i secesijske kuće koje će se morati rekonstruisati na milost i nemilost modernista-po-svaku-cenu.

    Nece nam biti ni prvi ni poslenji put. Postoji niz zgrada u gradu koje nemaju originalan izgled.

  4. Lansky kaže:

    -spomenici kulture od izuzetnog značaja
    -spomenici kulture od velikog značaja
    Slika
    -spomenik kulture
    -dobra koja uživaju predhodnu zaštitu
    Slika
    -potencijalni spomenici kulture
    Slika

    Kao što vidimo,Pozorište je bilo jedan od desetak spomenika kulture od velikog značaja.Ipak mu to nije pomoglo da ne bude srušeno i da se sada gradi novo i drugačije.Ako ne postoje mehanizmi da se spomenici zaštite,ova mapa je samo spisak lepih želja.

  5. djomla kaže:

    Spomenici od izuzetnog značaja su samo Gradska kuća i Sinagoga. Ono što mene iznenađuje je to što je Manojlović palata u rangu sa Narodnim pozorištem, i to što Sokolski dom još nije spomenik kulture. I kada bolje pogledam tu mapu svi ti potencijalni spomenici kulture zaslužuju da prestanu da budu potencijalni.

    Na žalost u pravu si kada je u pitanju zaštita, posebno tih potencijalnih spomenika.

  6. Ivica kaže:

    Djomla, to me sad podseti…Da li neko može da stavi link gde može da se vidi spisak zaštićenih objekata po kategorijama i gradovima u Srbiji. To sam malo pregledao pre par godina i sećam se da tada sem Beograda i par manastira skoro ništa više nije bilo pokriveno. Tako se u većim gradovima našlo možda po 2-3 objekta pod najvišim stepenom zaštite. Ne znam kakva je procedura, ali mislim da je mnogo više objekata u gradu zaslužilo da se nađe na tom spisku (Rajhl palata, biblioteka, Velika terasa itd…)

  7. djomla kaže:

    Što se tiče zaštite spomenika kulture u Srbiji postoje tri nivoa: republički, pokrajinski i međuopštinski. Neki objekti poput Narodnog pozoriđta moraju pre rekonstrukcije i adaptacije da prođu sva tri nivoa zaštite, ili drugim rečima da dobiju saglasnost od sve tri ustanove. Narodno pozorište je dobilo dozvolu od sve tri ustanove.

    Ja uglavnom gledam sajt Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i spisak sa tog sajta, a on se može videti na:
    http://www.heritage-su.org.yu/sr/popis/index.

    postoji i spisak na republičkom zavodu ali je nešto sajt los.

  8. i kaže:

    zelena tacka sa brojem 21 – Obiteljska kuca Paje Jaramazovica,ul.Maksima Gorkog 63 ,arhitekta najverovatnije Franjo Skenderovic sagradjena 1922 godine I dan danas u posedu iste obitelji 😎

OSTAVITE KOMENTAR

36 + = 39

IMPORTANT! To be able to proceed, you need to solve the following simple math (so we know that you are a human) :-)

What is 15 + 4 ?
Please leave these two fields as-is: