Subotica je grad u Vojvodini sa najmanjim procentom asfaltiranih puteva i ulica.
Neki bi pomisli da se u drugim gradovima mnogo bolje i ažurnije radi, ali bi sa tom pretpostavkom u startu pogrešili.
Problem u velikoj razuđenosti
Razlog zašto Subotica ima problema sa asfaltom leži u činjenici da na 148,4 hiljada stanovnika ima 418,75 km puteva što po glavi stanovnika iznosi oko 2,8 metara. Poređenja radi, na jednog Zrenjaninca ide 2,1 metar dok na jednog Pančevca 1,1 m. Kada se prevede na račun finansija, svaki Subotičanin mora da zaradi za asfaltiranje 2,8 metara puta i ne samo to, već mora ispod tog asfalta da provuče 2,8 metara kanalizacije, vodovoda, toplovoda, gasa, telefonskog i KDS kabla te žice za prenos električne energije. Pored toga mora da plati i rasvetu na svojih 2,8 metara, eventualni saobraćajni znak, putare koji zimi čiste sneg, te benzin za kamion čistoće koji tim putem mora da prođe bar jednom nedeljno. Sve to mora da se plati iz onoga što zaradimo.
Gde se širi grad?
Grad poslednjih 100 godina ima isti broj stanovnika, ali se i pored toga on konstantno širi i to isključivo u delovima koji leže na pesku. Naselja poput Makove sedmice, Željezničkog naselja, Srpskog šora, Zorke, Peščare i Novog Sela su poslednjih decenije dobila veliku broj kuća i ulica i to pretežno neplanski.
Planirano za bulevar…
Razlog tog povećanja je činjenica da je pre 100 godina u jednom domaćinstvu živelo po nekoliko generacija a da su tendencije takve da se broj osoba po domaćinstvu smanjuje, što je prouzrokovalo potrebu za većim brojem kvadrata. Deo stanovništva je svoj dom našao u planski podignutim naseljima: Radijalacu, Prozivci, Tokiju i Teslinom naselju, ali je dobar deo krenuo da gradi po voćnacima i vinogradima van granica tadašnjeg grada. Taj proces i dan danas traje.
Danas imamo dva grada. Sa jedne strane Prozivka sa 10 000 stanovnika ima ukupno 7 ulica u dužini od 4 km što znači da po stanovniku ima 0,4 m puta. Slična situacija je i na Radijalcu, u centru i Teslinom naselju dok sa druge strane najveće probleme imaju baš oni koji su svoje kuće pomešali sa vinogradima.
Rešenje problema
Pojedini poznavaoci prilika u planiranju zastupaju pogrešan stav da je izgradnja grada u visinu pogrešan potez pravdrajući to istim brojem stanovnika. Potreba za novim kvadratima stambenog i poslovnog prostora postoji i ako se ne ode u visinu otićiće se u širinu. To će gradu stvoriti samo dodatne probleme jer je grad bez obzira na privedu na tolikoj površini slabo održiv. Pojedina naselja i ulice neće dobiti kanalizaciju niti asfalt u narednih 50 godina i toga moraju da budu svesni. Takođe, ukoliko se kao do sada bude forsirala priča oko asfalta izostaće investicije u škole, obdaništa, domove zdravlja, razne socijalne i kulturne ustanove. Ta višedecenijska priča oko asfaltiranja koja nikako da se završi je i glavni uzrok zašto primera radi jedno dobro uređeno naselje poput Malog Radanovca nije dobilo školu ili obdanište.
Direkcija za izgradnju grada bi pod hitno morala da preseče i promeni strategiju delovanja jer populistička politika koja se vodi prethodnih 8 godina daje pogrešene rezultate. Umesto da se pozabave potrebama investitora i infrastrukturalno podrže spajanje Prozivke i centra, te širenje Radijalca oni asfaltiraju ulice u nelegano izgrađenim naseljima.
Primeri ulica u subotičkim naseljima bez smisla
KOMENTARI
OSTAVITE KOMENTAR
Morate biti prijavljeni da biste komentarisali.
Eh pa ni mi na Teslinom nemamo normalne ulice. U Petrinjskoj ulici zivi 800 ljudi, a jedna je u nizu uskih i slabo prohodnih ulica u gradu.
Samo ne znam zasto si i ovu poslednju sliku stavio medju naselja koje nemaju smisao. Ta ulica izlazi na Majsanski put. Pre je ta ulica bila mnogo veci cirkus, sada bar ima asfalta i uveden je takav-kakav red medju parcelama.
deki1985, spisak takvih ulica je poduži.
Ni na Radijalcu nemaju normalne ulice. Sema Aleje, Šumske i donekle Arsenija Čarnojevića sve ostale su krajnje problematične. Frankopanska, Miloša Obilića, Cara Lazara itd…
One ne mogu da dođu na red za proširenje, uređenje trotoara i biciklističkih staza jer u planovima uvek prednjače neasfaltirane ulice od kojih je dobar deo na samom rubu grada. A taj rub grada je svake decenije veći i stvara veće i veće probleme.
Jedno od najstarijih delova grada, Aleksandrovo je godinama moralo da čega asfaltiranje ulica da bi na kraju to mahom rešili samodoprinosom. A to naselje ima svoje jasne granice. Zna se gde su kuće a gde njive. Ulice su široke a blokovi pravilno isparcelisani. Tamo nema gore navedenih primera
To je ulica Ferenca Đerija.
Ona jeste dobila asfalt ali je to ne čini ulicom. Regulaciona linija je tamo krajnje problematična tj. bolje reći „ona ne postoji“, kao što ne postoji ni mesto za trotoar niti kolovoz širi od 4 metra. Svaki malo zahtevniji radovi pod zemljom će usloviti kompletno raskopavanje tog asfalta. To se ne može smatrati ulicom već više nekim progonom gde su nabacane kuće i drugi objekti.
od kada subotica ima 148 kila stanovnika? (sad sam pogledao popis, subotica-grad (kontam sa svim selendrama okolo) 141554 zive duse, a sam grad ima oko 100 000,ne?
nego, stan nad stanom nije resenje,za sve
prvi, po meni i najveci, problem je problem parking mesta u krugu zgrade
potom, neki bi da imaju i dvoriste
treci problem,opet po meni, su zajednicki vodomeri, umesto da placas vodu koju ti potrosis, placas proporcionalni deo svih stanovnika zgrade
grad i treba da se siri, samo, cuj, „samo“, je problem sto nema privrede da podrzi sirenje grada
ne znas sta je prece za napraviti u gradu, ulicu,asfaltiranu, pesacku ili biciklisticku stazu, ili neku skolu ili kulturnoumetnicku ustanovu,a o ambulantama da se i ne prica…
zaboravih, pocetak severne i kruzni tok kod iste su tek ove godine napravili…tih 50m severne ulice NIJE dobilo i kanalizaciju (a stanovnici malog radanovca su to godinama placali,kako je to bilo plansko naselje, placan je i put i vodovod i kanalizacija i atomsko skloniste,mozda i jos neke zezancije), ali zato je bio bal vampira za „otvaranje“…namenski potrosen novac
Zar nije ta ulica pre 15-tak godina prolazila kroz nečije dvorište? Barem je meni ostala u sećanju takva scena…možda sam nešto i pomešao…
Veruj mi, ima i više od toga…Ovaj popis je nešto drugačije rađen od prethodnih, samo se slabo govori o tome…Naime, barem sam ja tako čuo, sva interno raseljena lica ne ulaze u ovu brojku, dok su prošle godine ulazila (barem dobrim delom), a mislim da je svima jasno da to uopšte nije mala cifra…
…prema tome, slobodno se i dalje može govoriti da Grad ima 150.000, a sam grad 105.000 sa Palićem, odnosno i do 115.000 sa IRL…
U toj „ulici“ inace ja zivim 🙂
I da Ivice, ta ulica i dan danas prolazi kroz jedno dvoriste
Broj stanovnika u opstini mozda opada, ali broj automobila raste. Nekada je bilo pojam posedovati automobil, a sada i golobradi klinac moze da vozi Juga za 400 eura. A mi smo decenijama gradili dvosmerne ulice jednosmernih profila. Grad je u krizi i resavanje saobracaja bulevarima je na dugackom stapu. Mislim da je potrebno meriti gustinu saobracaja u tim nakaradnim ulicama, i onda svake godine prosiriti recimo po 5 sa najvecom frekvencom saobracaja. Naravno u koliko postoji prostora za tako nesto u njima.
@nekoime
uzeo sam u obzir statističke podatke pre poslednjeg popisa, kada se radila takva analiza na nivou Vojvodine.
Postoje ljudi koji žele da žive u kućama i za to postoje skupa naselja poput Novog Grada ili Kertvaroša, ili pak nešto jeftinija poput Kera, Malog Radanovca, Bajnata ili pak Aleksandrova. Ako se želi imati bašta ili voćnak postoji za to Žednik, Tavankut ili Bački Vinogradi, mala kompaktna naselja koja su planski izgrađena i koja imaju svoj atar.
djomla:
Sta da ti kažem Rodimus izabrao si pogrešnu stranu. Pređi u Decepticons-e. Lakše ti je da slećeš u tu ulicu nego da voziš po njoj. 🙂
P.S. Taj kolektor tek treba da se gradi duž 51.divizije. I to od para koje ćemo tek da pozajmimo.
To je Hot Rod 😎
Vilmosa harangozoa je jedna od tih strava ulica 🙂 ima jedno 10 delova, al dobro je jel su svi spojeni
@ivica,nego kako su zapisani kosovari? kao da i dan danas zive na kosovu?
Nije ni meni to baš najjasnije, ali ispadne da je tako, tj. da se u statistici vode kao da žive na Kosovu…
A Ferenci Ibolje, kad ce stici na red? 😉
A Pionirska ulica u MZ Mali Radanovac koja postoji 50 godina, kada će njenih 150 metara doći na red?
Pa nema svako para za stan u centru grada nazalost neko je dobio deo placa ili vikendicu od rodbine pa je tako smanjio trosak i te pare ulozio u gradnju kuce ima i ovde bogatih i uticajnih jer gde god takav stanuje odma se nesto radi ali vecina su siromasni i obicni ljudi koji su usto odvajali od svojih usta za samodoprinos a sad opet ispada da su ljudi drugog reda,dok se u centru grada po dvaput menjali kandelabri za dve godine dokle su ovi isti setali kroz blato do kolena.
Ne treba iz krajnosti u krajnost ici.Svi su u pravu i grad je u problemima samo da pravi ljudi preuzmu vlast.
Sta vredi da se ovakav budzet grada i racionalizuje kada kapitalne investicije iz,kako ga zovu „razvojnog budzeta“,u velikoj meri odlaze na projekte za koje grad uopste nebi trebao da finansira.Bolnica,skolstvo,policija,otkup drzavnog zemljista,ulaganje u infrastrukturu monopolista(EPS,Suboticagas,ViK…),sve su to drzavni organi ili preduzeca(i gradska) koji bi morali sami ulagati u svoju delatnost i infrastrukturu.
Na ovakav nacin se novci odlivaju a rezultati su jedva vidljivi.
Sto se tice raseljenosti ili ne naseljenosti delova grada i infrastrukture samo treba proveriti funkcionisanje mesnih zajednica koje bez samodoprinosa nemaju drugih prihoda u budzetu(osim 2-3 u centru koje imaju od nekoliko delatnosti).Koja je svrha ovakvih saveta MZ?
Pad broja stanovnika ce biti jos izrazeniji u narednih 30 god a grad mora smanjiti rashode koji nisu sustinski razvojni.Poskidati svima 10% sa svih stavki u budzetu ma kako to tesko bilo to je neophodno.
zato su kuce u selima prazne jer svi kao zele da zive u gradu Bogu iza tregera.
Ljudi ove ulice sto su na slikama su postojale jos kad su baba i deda bili deca i nikome nisu smetale,svima su bile dobre.Te ulice su onda bile na nacrtu a sada ih nema, pa gde su? Moj otac je kupio plac sezdesete sa dozvolom za gradnju a sada hoce da mu sruse kucu koja je poveca zato sto ce preko nje za deset,dvadeset godina ici auto put. Pa pitam ja vas od kad je smisljen taj plan kad je moj otac uspeo da izgradi kucu, a o kanalizaciji i asfaltiranju da ne govorimo. Postoje ljudi koji sada nemaju da izdvoje pare za tako nesto a na zalost nece imati ni za koju godinu ako nasa Subotica ovako nastavi.
U NOVOM GRADU IMA JAKO USKIH ULICA A LEPIH KUCA I PUNO KOLA NORMALNO.TRBA IH UCINITI JADNOSMERNIMA JER SE BUKVALNO DVOJA KOLA NE MOGU U ISTO VREME VOZITI U SUPROTNIM SMEROVIMA.JEDNA SE SKLANJAJU DA PROPUSTE DRUGA.TREBA SAMOJEDAN SAOBRACAJNI ZNAK NA POCETKU ULICE.NAJJEFTINIJE RESENJE.
Posto ja vec poodavno spadam u kategoriju koje se vodi pod rubrikom „babe i dede“ mogu bez daljnjega da potvrdim Vase vidjenje stvari. Slike me vracaju u proslost i bude secanja na detinjstvo. Isto kao i na prezentiranim slikama, izgledale su skoro sve ulice po Kertvarosu i Novom Gradu u vreme moga detinjstva. Vreme je stalo i fotografije su kao vremeplov. Nije se skoro nista promenilo a i nece sve dok se ne donese (na nivou drzave) jasan i strogi zakon o gradnji i prostornom planiranju. U zemljama EU je nezamislivo da neko gradi kucu na livadi, basti, vocnjaku ili vinogradu. Postoje utvrdjeni areali za individualnu gradnju sa konkretnim pravilima o vrsti gradjevinskih objekata,njihovoj visini kvadraturi i td. Kupovinom placa kupuje se i kompletna infrastruktura, kanalizacija, voda, struja, gas, trotoar, kolni put. Sam gradjevinski materijal je od svega toga sto ulazi u cenu gradnje, jos najjevtinij. Jedan kucevlasnik u Nemackoj sa porodicnim objektom od recimo 100 – 120 m2 i nesto baste, placa minimum 400 -500 € svakog meseca gradu ili opstini za koriscenje kanala, odvozenje smeca, ciscenje ulice i jos gomilu raznih komunalnih troskova. Ulice su lepe ciste i dobro odrzavane. Jedini problem je sto to mnogo kosta.
Školski primer „medveđe usluge“. Izdaš nekome dozvolu za gradnju a taj neko u narednih 50 godina nema osnovne instalacije u ulici sa dodatkom da ih neće ni dobiti.
Nego, o kom autoputu se radi?
Sve u svemu, da je pameti mladi bi nešto naučili na takvom primeru, ali na žalost pameti nema. Osnovna stvar pri odabiru placa nije cena već instalacije u ulici. Ukoliko vam neki službenik u Gradskoj kuć kaže „ma biće to za dve do tri godine“ verujte mi laže. Reč ne obavezuje, već samo papir.
Kada se bira plac mora da se gleda:
1. vodovod
2. kanalizacija
3. asfalt
4. gas
5. kakve električne instalacije ime (pogledati gde je najbliža trafostanica)
6. da li u prečniku od 1-2 km ima škola da bi dete moglo samo da ode do škole
7. da li u blizini ima obdanište
8. da li u blizini ima dom zdravlja i apoteka
9. da li je plac blizu neke autobuske linije jer je neophodna veza sa centrom.
10. poželjno je imati poštu, malo veći market zbog osnovnih namirnica, pijacu i eventualno parkić sa igralištima (što je uglavnom u sklopu škole).
Ukoliko nemate jednu ili dve stvari, možete da zažmurite na jedno oko, ali ukoliko imate jednu ili dve onda batalite kupovinu jer tamo to nikada neće biti rešeno. Ako vam je pored toga ulica širine kao na gore navedenim onda ste prevareni jer koliko god da platite jeftino taj plac, na kraju ćete za života platiti mnogo više. Kukaćete ceo život kako nemate uslove dostojne čoveku u 21.veku i na kraju taj isti vek neće doći pred vašu kapiju.
Većina sela ima mnogo veći procenat ovih stavki nego većina naselja na periferiji grada. Primera radi Žedniku nedostaje samo kanalizacija.
djomla, da papir obavezuje, ne bismo imali ovu temu, vec bi nam problem bio da li subotica da ima 3 ili 4 pozorista
posto papir svasta trpi, na papiru je samo mrtvo slovo
naravno da sve te stavke treba gledati,ali prvo gledas u novcanik
nego, iz ovih ulica (mahom srpski sor, sa slika,ako se ne varam),pesice za max pola sata-45 min si u centru, u svako doba dana
zednik – subotica ne saobraca citav dan, niti je svakom autobuska ispred kuce, vec moras setati, i po 20ak min do stanice, sto mu dodje na isto,s razlikom da kad nema linija, ne mozes prosetati do centra
nekoime,
u koju školu idu deca rođena u ulici Petra Petrovića Age, ili deca rođena na sveže asfaltiranom delu Čordaškog puta?
možda to nekome nije bitno, a možda i jeste, ali jade da pogledamo ono što je svima bitno.
Subotica će se kao grad po drugi put zadužiti kod Evropske banke jer naravno ne možemo da zaradimo svojih 2,8 metara asfalta, kanalizacije, vodovoda, niti da održavamo sve to izgrađeno jer smo preveliki. Prvi put je to bilo zbog izgradnje prečistača a drugi put će to biti zbog izgradnje kanalizacionog sistema (između ostalog).
Ne znam da li su sugrađani svesni činjenice da će i nakon izgradnje tog sistema dobar deo grada ostati bez istog?
A šta mislite da li će taj zajam narednih X godina otplaćivati samo oni koji imaju kanalizacioni sistem ili će u otplati učestvovati i oni koji to neće dobiti?
Ko ne plati na mostu plati na ćupriji…
djomla
Sad ispada da smo mi, stanovnici ovih naselja, krivi za sve probleme. Mi smo krivi sto nemamo kanalizaciju i mi smo krivi sto nemamo vodovod i asfalt. Mi smo krivi sto je grad dopustio da se gradi bez ikakvog reda. I sad grad mora da uzima kredit zbog nas. PA NE MORA. Ako ce zbog toga svi ostali da „trpe“ – ne mora. Mi smo naucili da zivimo u ovakvim uslova u proteklih 20 – 30 godina pa nam nece biti tesko i dalje tako da zivimo.
I da imamo normalne ljude u gradskoj upravi – A NE OVE LOPOVE – brojali bi smo na prstima koliko jos neasfaltiranih ulica imamo.
Double P
potpuno si pogrešno shvatio, pročitaj ponovo moj poslednji komentar…
da dam drugi primer. Da li ti znaš da ti plaćaš otplatu kredita za prečistač a od njega nemaš vajde jer nemaš kanalizaciju.
Jbg. ja sam samo izneo surovu realnost koju mnogi koji kupuju placeve ne znaju. Novim kreditom će biti izgrađena kanalizacija za deo grada, ali će dobar deo ostati bez nje. Da li treba da navodim imena tih naselja?
Da se opet vratimo na srž problema. Mi ne možemo da finansiramo ovoliki grad.
Pominješ LOPOVE, zar su svi u poslednjih 50 godina koliko „Stanovnik“ nema kanalizaciju bili lopovi? To je samo opšte prihvaćena rezon građana koji nemaju realan uvid u stanje grada, pa su im za sve krivi „lopovi“ jer je najlakše tako rezonovati. Možeš ti da zameniš koga hoćeš, niko ti taj problem neće rešiti…
kad pominjes precistace, vec sam zaboravio,nek me neko podseti, koliko puta su stanovnici subotice ih otplatili,a jso uvek nista 100% gotovo od istih? 2-3?
prvo je bilo povecanje cene usluga vik, zarad izdvajanja dela tog novca za gradnju precistaca, onda su tu lovu spickali, ili kako se to strucno zove,nenamenski potrosili, pa su onda podigli kredit da bi digli isti, pa zbog otplate kredita vik nije smanjen na nivo koji je predhodio prvom „podizanju“ precistaca
ne mogu da se setim u kom stepenu funkcionisanja je precistac trenutno, al dobri stari pozdrav za dobrodoslicu u suboticu se i dalje precesto „cuje“ kada sa autoputa udjes u suboticu
Pa sorry ali ne znam lepsu rec za nasu vlast. Ova naselja su se vec odavno mogla dovesti u red kako to dolikuje nekom gradu. Ali mi investicije u infrastrukturu uglavnom vidjamo u predizbornim godinama.
Ma daj djomla, naravno da su lopovi. Grad ima zaposleno preko 400 ljudi, a standard za ovaj grad bi bio 140… nakacili su rodbinu i poslusnike vec decenijama, i oni nemilosrdno prozdiru buzat ovog grada… Gradska uprava se pretvorila u socijalnu instituciju alo….. A one pare sto imamo uloze u megalomanske projekte itd…… Koji se naravno ne dovrse…. Neka bar probaju prodati nekom privatniku kostur bazena, pola pozorista ili tako nesto…. A neka nas manu urbanistickih zavoda koji su na nivou milionskih gradova, neka rasterete to… A onog centra za turizam itd, da ne pricam….
Razuđivanje „građevinskog potencijala“ po severnim obodima grada, prema Kelebiji i na kraj zvani Krumpityol (iza auto pijace), počelo je davno a najintenzivnije je bilo šezdesetih i sedamdesetih.
Ako gledamo kartu od pre sto godina, vidimo da se grad pravilno širio prema prostorima gde su bile njive u dužima (crnica) a da je već tada bio sitno isparcelisan severni deo koji leži na pesku (Makova sedmica). Na tim malim parcelama su bile vinogradarske kućice, pa vikendice i na kraju i vile. Ono što su onda bili Tompa pašnjaci, i danas nije naseljen prostor.
1915. godina
Sada u tom delu grada živi možda i treća generacija i ne znaju puno o tome već žele i oni izvestan napredak.
jel ima ova mapa u većoj rezoluciji?
Poslaću vam na mail celu mapu pa je eventualno uveličajte
Ako nije problem , posalji i meni . Interesuje me ona ulica koja krece od danasnje raskrsnice 51. divizije i Majsanskog puta pa sve do druge krivine , koja ide poprecno , te ulice danas nema …
Vojne mape Backe i Subotice iz 1915.g
Kaiserlich-Königliches Militär-Geographisches Institut
http://gauss.suub.uni-bremen.de/suub/hist/index.jsp?id=Kt.+I-772
@ Lansky
Samo za tebe screenshot clanka iz engleskih novina
Evening Post, Volume LXXXVII, Issue 127, 30 May 1914, Page 12
nekoime
Neki bi da imaju dvorište… A ja bih da se ******, a da mi ne uđe. Na Radijalčcu imaš, brate gde da sedneš, do mile volje.
Zbog svega je, toga što tekst navodi, teško regulisati i svu infrastrukturu… (telefon, CATV, asfalt, kanalizaciju itd). Zbog toga sam i napisao komentar o svom boravku u Tuzli). Tamo jedino što nedostaje je, što, (ne znam sad kako je danas, nisam bio 22 godine) misleći da imaju reku (ako se ti tako može azvati), smatraju da im ne treba prečistač otpadnih voda, nego im sva kanalizacija ide u tu rečicu (zove se Jala, a samo jake letnje kiiše mogu da odnesu onaj smrdež koji se nakupi tokom jeseni).