Najvredniji i najstariji deo grada se nalazi u njenom strogom centru, koji po prirodi stvari predstavlja najatraktivniju lokaciju za posedovanje bilo kakvih nekretnina. Izgradnja novih objekata, kao i loša rekonstrukcija postojećih u velikoj meri utiče na izmenu kompletne slike centra, koji se pod rukom privatnog kapitala našao na velikom iskušenju.
Mnoga pitanja tište ovdašnju javnost, počevši od toga da li treba dozvoliti izgradnju u centru? Ako se dozvoli izgradnja u kom obimu? Kako treba da izgledaju novi objekti? Koji objekti zaista imaju vrednost i pripadaju kulturnoj baštini grada? To su samo neka od pitanja na koje ćemo pokušati dobiti odgovor na seminaru koji se 27. i 28. maja održava u Subotici a posvećen je aktuelnim problemima kulturnog nasleđa grada Subotice i njegove dalje urbanizacije.
Na seminaru će učestvovati profesori nekoliko univerziteta kao i stručnjaci različitih profila. Cilj je da se na jednom mestu okupe predstavnici lokalne samouprave, građana, organizacija civilnog sektora, javnih preduzeća, Zavoda za urbanističko planiranje, Zavoda za zaštitu spomenika, te drugih institucija kako bi zajednički promislili probleme savremenog planiranja i očuvanja graditeljske baštine.
U petak i subotu će se povesti diskusija sa Prof. Dr Džeremi Hauardom, višim predavačem istorije umetnosti i prodekanom Sent Endrjuz Univerziteta umetnosti, Prof. Dr Borislavom Stojkovim, direktorom Republičke agencije za prostorno planiranje Republike Srbije, Rikardom Barerom, generalnim direktorom "Routes and Publications", Institut za gradski pejzaž Gradskog saveta Barselone i mnogim drugim stručnim licima iz naše zemlje i inostranstva.
Da li možete da ispratite ovo, zanima me sta ce se reci na tom seminaru. Hvala
Hocemo, koliko budemo mogli.
Inace, mislim da je organizator napravio mali propust. Profesori, urbanisti, zaštitari, sve je to u redu, ali problem oko zaštite kulturnog nasleđa ne može da se reši ako se ne dođe u direktan kontak sa investitorom. Sa onima koji grade ili pak imaju u planu da grade. Seminari, konferencije, zaključci, bez njihovog mišljenja malo šta će promeniti. Njih nije puno u Subotici, svega desetak, koji mogu da grade i pozivanje na debatu i jednu konstruktivnu raspravu sa ciljem nekog dogovora bi bio dobar korak ka zaštiti kulturnog nasleđa.
Vi možete da ostavite ovakav plan detaljne regulacije za centar i da donesete koliko god hoćete zaključaka, investitori će i dalje graditi po svom. Sa druge strane možete da promenite plan i da postrožite kriterijume izgradnje, ako investitor ne nađe računicu uopšte neće graditi a i sami znamo da dobar deo centra van Korzoa nije izgrađen. Ostaće neuređen i razrušen, a ni to nije rešenje. Rešenje je da se pronađe modul koji će uspešno zaštititi sve ono što vredi, ali i omogućiti izgradnju gde ona treba da se uradi i to tako da izgrađeno ne naruši postojeći izgled centra.
Kakvo nasleđe, kakva zaštita? Pa, pogledajmo u zadnje dve godine šta je porušeno…zar pre nedelju-dve niste pisali kako se hotel Glorija širi i ugrožava najstariju građevinu u Subotici? Šta se desilo sa kućom (Rjhlovom kućom) bila na uglu Vase Stajića i Đure Đaković koja je bila pod zaštitom grada pa je iznenada po nekom novom detaljnom urbanističkom planu za Centar 1 preedviđena da se ruši? Mislim da su to sve prazne priče i da novac i političko opredeljenje odlučuju šta će da se ruši a šta ne. Još ćemo dočekati da neko baci oko na lokaciju u samom centru na mesto gradske kuće (dobro…malo karikiram)!
Sve što ste napisali je konstatacije trenutnog stanja, ali ne i rešenje istog. Da li da pustimo da sve ide dosadašnjim tokom ili ćemo bar pokušati nešto promeniti. Ako mogu da primetim, vaš stav je da se ništa ne može promeniti, a moj je drugačiji. Stvar je pogleda i želje…
Slažem se sa konstatacijom da se treba nešto promeniti ali za promene treba i volja a mislim da u ljudima nije ostalo puno snage da se izbore za bilo šta. Posle dvehiljadite smo mislili da će biti bolje, i jeste tako krenulo a onda se prelomilo pa je naglo krenulo nizbrdo. Verujem u promene ali treba puno snage, volje i sloge za to, a to je to što u ovom trenutku fali narodu. Pogledajmo samo kako nam izgleda grad, pozorište, bazen, zgrade niču i tamo gde je predviđeno i gde nije (tamo se napravi novi urbanistički plan), asfaltiraju se ulice koje su asfaltirane (slažem se da ih treba popraviti) a sramota je da i dalje u centru grada (užem i širem) postoje neasfaltirane ulice bez kanalizacije. Asfaltiranje Aleje, Zmaj Jovine su samo da se zamažu oči građanima i da bi se gradonačelnik njegova svita imali gde slikati. Spajaju se Partizanske baze sa 51. divizijom pa što nisu prvo kanalizaciju postavili u 51. diviziju pa onda asfaltirali. Asfaltira se ulica Pokreta Nesvrstanih. Zašto? Ne bi li bilo pametnije da su produžili asfalt na Proleterskim brigadama da bi autobuska linija bila duža da tamošnje stanovništvo ne mora pešačiti po blatu do Dr Bodrogvari Ferenca gde se okreće autobus. O Jovana Mikića (Čordaški put) da i nepričamo, tamo više nisu samo vinogradi i voćnjaci već živi i veliki broj građana koji pogotovo zimi u gumenim čizmama dolaze do asfalta. u međuvremenu sam se udaljio od teme, slažem se da treba početi sa nekim promenama ali te promene treba neko i da pokrene i da se nada da će ljudi imati dovoljno volje i snage da ga slede.
Imate like od mene za veci deo napisanog…
Mogu da razumem ljude koji su 2000. godine imali 25 godina a sada 35, pa su se razocarali, ali ne mogu da razumem omladinu koja je te godine imala 15 a sada 25. Ako njima nije stalo nesto da menjaju, onda je sve ovo uzalud. Mada istina, omladina je porpilicno pasivna. Valjda su tako nauceni.
Za sve one koji žele da posete seminar, evo i rasporeda. Predavanja su kratka, traju svega pola sata i biće ih tokom celog dana, tako da možete "upasti" kad god…
27. maj 2011, petak, Gradska kuća
09.10 – 09.40
Obojeni i zakrivljeni prostor: Mesto subotičke arhitekture u doba evropskog nacionalnog uzdizanja i pada Imperije
Prof. dr Džeremi Hauard, viši predavač istorije umetnosti i prodekan Sent Endrjuz Univerziteta umetnosti
09.40 – 10.10
Poruka arhitekture secesije u evropskim gradovima, smisao i problemi njene zaštite
Janoš Gerle, arhitekta, Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Debrecenu
10.10 – 10.40
Urbani identitet kao smisao i podsticaj razvoja
Prof. dr Borislav Stojkov, direktor Republičke agencije za prostorno planiranje Republike Srbije
11. 10 – 11.40
Revalorizacija kulturnog nasleđa XIX i XX veka – Prvi korak u savremenom urbanističkom planiranju
Prof. dr Nadja Kurtović-Folić, Fakultet tehničkih nauka, Univerzitet u Novom Sadu
11.40 – 12.10
Savremene arhitektonske interpolacije, nadgradnja i urbanistički razvoj istorijskih gradova na primeru Beograda
Prof. dr Aleksandar Kadijević, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu
12.10 – 12.40
Upravljanje i obnova istorijskim gradskim jezgrima u Zapadnoj Mađarskoj (Papa, Đer, Šopron itd.)
Prof. emer. Gabor Vinkler, Univerzitet „Ištvan Sečenji“, Đer
14.20 – 14.50
Barcelona pasa’t guapa: 25 godina poboljšanja i zaštite urbanog pejzaža
Rikard Barera, generalni direktor i Luis Boš Paskal, rukovodilac, Routes and Publications, Institut za gradski pejzaž Gradskog saveta Barselone
14.50 – 15.20
Proslavljajući izgrađeno okruženje: Arhitektonsko nasleđe Glasgova kao katalizator kulturne obnove
Arhitektnosko nasleđe Čarlsa Renija Mekintoša
Piter Tauels, magistar, kurator u FRSA Mackintosh, Škola umetnosti u Glasgovu, Škotska i predsednik mreže “Réseau Art Nouveau”
15.20 – 15.50
Stvaranje urbanog KONTINUITETA a ne urbane REKONSTRUKCIJE – korišćenje nasleđa kao održive urbane forme (Primer Kesega)
Ana Sevenji (Anna Szővényi), arhitekta, Univerzitet „Corvinus” u Budimpešti, Fakultet pejzažne arhitekture, Katedra za urbanističko planiranje i dizajn
16.10 – 16.40
Nasleđe nasuprot agresivnosti finansijskog kapitala
Atila Erčei, arhitekta, zamenik predsednika Mađarske komore arhitekata
16. 40 – 17.10
Urbanističko planiranje u Zonama zaštićenih kulturno-istorijskih i ambijentalnih gradskih celina – pravna i planska regulativa u urbanističkoj praksi
Kornelija Evetović Cvijanović, dia, rukovodilac Službe za poslove urbanizma, izgradnje i uređivanja, Zavod za urbanizam grada Subotice
17.10 – 17. 40
Mere zaštite graditeljskog nasleđa Subotice i smernice za dalji razvoj kao jedan od prethodnih uslova za izradu regulacionih planova
Mr Gordana Prčić Vujnović, dia, Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica
18.00 – 20.00
Oblizak arhitektonskih znamenitosti secesije u Subotici
Doc. dr Viktorija Aladžić, dia, Građevinski fakultet u Subotici, Univerzitet Novi Sad
28. maj 2011. subota, Art bioskop "Aleksandar Lifka"
PANEL DISKUSIJA
10.00 – 13. 00
Panel diskusija i priprema Deklaracije sa pauzom za kafu
Medijator: Prof. dr Borislav Stojkov
Učesnici:
Predavači, stručnjaci lokalnih institucija i ustanova, predstavnici gradske uprave, organizacije civilnog sektora, publika
Moguće je da smo (u ime organizatora) propustili da nismo sve Subotičke firme koje se bave izgradnjom pozivali na seminar (ma da smo par njih i pozivali), ali grad Subotica, sa detaljnom planom regulacija mora da ima jasne kriterije šta može i kako se može graditi nove objekte. Gradjevinci nemaju ni veze sa tim, ni u Barseloni ne gradjevinci diktiraju propise i planove. nego GRAD!!! U Subotici je to suprotno, pojedinci probaju neke ideje i planove da preguraju preko gradske administracije.
A ne, mislim da je to pogresan stav, pomalo radikalan. Ako donesete mere zastite koje ne odgovaraju inestitorima, ulica Vuka Karadzica ce ostati ovakva kakva je sad. Da li je to cilj?
Primera radi, predvidite objekat u ulici Vuka Karadzica (ko ne zna ulica iza RK Centar prema Bosu), takav da se investitoru ne isplati graditi jer od prodaje kvadrate ili rada tog objekta nece zaraditi. Investitor nece ni krenuti u izgradnju i ta ulica moze takva da ostane neizgradjena decenijama. Sto ce se u praksi i dogoditi, ako se nesto ne promeni.
Sa druge strane ne treba dozvoliti gradnju bilo cega. Zavod za urbanizam treba preko plana da ogranici gabarite zgrade, postavi je tako da zatvori postojeci blok i da bude u ravni sa predvidjenom regulacionom linijom. Zavod za zastitu spomenika kulutre treba da da svoje resenje buduce fasade objekta i investitor to mora da prihvati da bi dobio dozvolu za gradnju, ali ako treba, investitoru se treba izaci u susret, tako da mu grad obezbedi besplatne prikljucke, da ne plati projekat fasade, da mu se pribavljanje dokumentacije olaksa i pojeftini. Znaci niz podsticajnih mera…
Da bi trazili nesto, morate nesto i da date. Znaci sesti za isti sto i dogovoriti se:
Grad:
1. Da spartnost bude u ravni sa jedinom zasticenom zgradom u toj ulici da se ona ne rusi
2. Fasada mora da bude u skladu sa zasticenom zgradom u toj ulici
3. Objekat mora da ima podzemnu garazu koja dodatno poskupljuje projekat ali je neophodna zbog toga sto mora da se resi probem parkiranja
Investitor:
1. Besplatnu dokumentacija grada
2. Ako hocete da uradite fasadu, izfinansirajet projekat fasade sami, a ako bude skuplja od cene prosecne fasade na zgradama, sve preko placa grad. Znaci filozofiranje sa gipsanim figurama, lavovima itd, placa grad.
3. Podzemna garaza moze, ali pod uslovom da je grad otkupi i poveze sa garazom ispod otvorenog univerziteta i time dobije jedinstvenu garazu za ceo grad.
Inace, ostadose kucice u Vuka Karadzica do 2050. godine.
I jos nesto Barselona to moze da prisute sebi jer u centru sta god da otvorite to ce raditi i zaradjivati, a u Subotici to moze da prodje kao Galleria. Investitori ne gledaju isto ta dva grada, a ne bi trebali ni zastitari.
Da li su dosli Karadzic, Cakanj, Dulic i Dautovski? Ako njih niste pozvali onda kao niste ni zvali građevince.